Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-874/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Društvo R. M. S. eGen, sa sjedištem u P., R. A., koju zastupa punomoćnik N. R., odvjetnik u Z., protiv I.-ovršenika T. G. iz Z., OIB:… (kao sljednika I. G. iz M. L.) i II.-ovršenice N. G. iz M. L., OIB:…, II.-ovršenicu zastupa punomoćnica M. L., odvjetnica u Z., odlučujući o žalbama I. i II.-ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj Ovr-2392/2015-84 od 9. siječnja 2024., ispravljenog rješenjem toga suda od 17. siječnja 2024., dana 28. kolovoza 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba II.-ovršenice i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj Ovr-2392/2015- 84 od 9. siječnja 2024., ispravljeno rješenjem toga suda od 17. siječnja 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev II.-ovršenice za naknadu troškova postupka u povodu žalbe.

III. Odbacuje se kao nedopuštena žalba I.-ovršenika T. G. protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj Ovr-2392/2015-84 od 9. siječnja 2024., ispravljenog rješenjem toga suda od 17. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja odbijen je prijedlog od 15. lipnja 2021. za ukidanje potvrde ovršnosti i odbačena je žalba nakon proteka roka podnesena 15. lipnja 2021. kao nedopuštena.

2. Protiv ovoga rješenja II.-ovršenica je podnijela žalbu zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/03, dalje: ZPP) koji se sukladno odredbi čl. 19.st.1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 57/96, 29/99, 42/00- Odluka USRH, 173/03, 88/05, 121/05, 67/08, dalje: OZ) na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupku, s prijedlogom za preinačenje.

3. Žalbu i "žalbu nakon proteka roka" je izjavio i I.-ovršenik pobijajući rješenje prvostupanjskog suda zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP, s prijedlogom za preinačenje.

4. U odgovoru na žalbe ovrhovoditelj je osporio njihovu osnovanost i predložio odbijanje.

5. Žalba II.-ovršenice nije osnovana a žalba I.-ovršenika nije dopuštena.

U odnosu na žalbu II.-ovršenice:

6. Sadržajem žalbenih navoda žaliteljica ne ukazuje na ijednu od bitnih povreda odredbi postupka a nisu počinjene niti one procesne povrede na koje ovaj sud prema odredbi čl. 46. st. 5. OZ pazi po službenoj dužnosti.

7. Pravilnost utvrđenih činjenica žaliteljica svojim navodima i ne dovodi u pitanje već iznosi svoje pravne zaključke.

8. U ovom ovršnom postupku rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Delnicama poslovni broj Ovr-73/12-2 od 22. ožujka 2012. određena je ovrha na nekretninama u suvlasništvu ovdje II.-ovršenice i sada pokojnog I. G. kao prednika I.-ovršenika, temeljem ovršne isprave, javnobilježničkog akta - očitovanja od 20. prosinca 2007., ovršnog 13. siječnja 2012. radi namirenja novčane tražbine iz ugovora o jednokratnom kreditu br. računa 536.094 od 3. prosinca 2007.

9. Ovršenici I. G. i N. G. su izjavili žalbu protiv rješenja o ovrsi koja je odbijena kao neosnovana rješenjem Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-3494/2012-2 od 11. listopada 2012. (list 79. spisa).

10. II.-ovršenica je dana 15. lipnja 2021. podnijela "podnesak i podredno žalbu" (list 335. i dr.) iz kojeg se može razabrati da podnosi žalbu po proteku roka protiv rješenja o ovrsi "sukladno odredbi čl. 49. st. 1. OZ, a iz razloga u čl. 46. st. 1. t. 7., 9., 10. i 11. OZ" i predlaže da "sud uputi ovršenika na pokretanje parnice".

11. Opširnim navodima u citiranom podnesku ističe se, u bitnom, da ovrhovoditelj nije uz prijedlog za ovrhu dostavio valjani dokaz o slanju otkaza ugovora o kreditu ovršeniku te nije vidljivo je li isti istekao ili je otkazan, posljedično i da li su bili ispunjeni uvjeti za dospijeće tražbine 12. siječnja 2012.i stjecanje svojstva ovršivosti ovršne isprave, osporava i materijalnopravnu valjanost ovršne isprave, tvrdi da je nejasno "na koji način je potraživanje utuženo u toliko visokom iznosu", dalje ističe da je ovrhovoditelj strani kreditor koji je obavljao poslove kreditiranja u Republici Hrvatskoj bez dozvole Hrvatske narodne banke te je predmetni ugovor protivan Zakonu o potrošačkom kreditiranju i ništetan, sporna je glavnica potraživanja. Citira odredbu Zakona o zaštiti potrošača po kojoj se smatra nepoštenom ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, u ovom slučaju smatra očito nepoštenom odredbu o promjenjivoj kamatnoj stopi, to proizlazi, kako tvrdi, i iz presude Trgovačkog suda u Zagrebu u kolektivnom sporu radi zaštite potrošača koji su sklopili ugovore s valutnom klauzulom vezanom uz CHF, također ističe zastaru dijela tražbine.

12. Pravilan je zaključak suda prvoga stupnja o neosnovanosti tvrdnji II.-ovršenice da nisu bile ispunjene pretpostavke za izdavanje potvrde ovršnosti ovršne isprave zbog toga što joj, kako navodi, nije dostavljena izjava ovrhovoditelja o otkazu ugovora o kreditu, sami tim da je upitno dospijeće cjelokupne tražbine i visina zatezne kamate. Odluku u ovome dijelu prvostupanjski sud obrazlaže neprihvaćanjem istinitosti tvrdnji žaliteljice da joj nije dostavljen otkaz ugovora o kreditu jer tu činjenicu, koja joj je morala biti poznata nije isticala u pravodobnoj žalbi protiv rješenja o ovrsi niti tijekom provedbe postupka ovrhe u kojem je aktivno sudjelovala.

13. Pored navedenog razloga, neosnovanost tvrdnji da nisu bile ispunjene pretpostavke za dospijeće tražbine time i izdavanje potvrde ovršnosti, proizlazi iz činjenica koje je ovaj drugostupanjski sud utvrdio odgovarajućom primjenom odredbe čl. 373.a st. 1. t. 2. ZPP.

14. Iz odredbe čl. 33. st. 5. OZ proizlazi da će u povodu pravnog lijeka ovršenika sud koji vodi ovršni postupak ispitati jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde uzimajući u obzir izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva te će potvrdu ukinuti ako utvrdi da uvjeti za izdavanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni.

15. Iz javnobilježničkog akta - očitovanja sastavljenog pod posl. br. OU-1268/07 dana 20. prosinca 2007. od strane Javnog bilježnika B. J. proizlazi da je pod t. I. temeljem ugovora o jednokratnom kreditu od 3. prosinca 2007. broj računa 536.094 utvrđeno potraživanje ovdje ovrhovoditelja kao vjerovnika prema I. G. i N. G. kao zajmoprimateljima, u iznosu od 170.000,00 Eur s aktivnom kamatom od 8,75% godišnje, zateznom kamatom 5% godišnje, efektivnom kamatom stopom od 10,3 % te svim ostalim naknadama, troškovima, glavnim i sporednim obvezama koje mogu nastati temeljem tog ugovora, s tim da otplata kredita završava 31. prosinca 2009.

16. U t. II. i III. ovdje II.-ovršenica i prednik I.-ovršenika kao založni dužnici suglasili su se sa upisom prava zaloga na predmetnim nekretninama na kojima je ovrha određena, u korist vjerovnika radi osiguranja tražbine iz t. I. i ovlastili ga da može tražiti neposrednu ovrhu na tim nekretninama radi naplate osiguranog potraživanja.

17. U t. VI. zajmoprimatelji su se suglasili da cjelokupna tražbina dospijeva, uz ostalo, ukoliko dođu u bilo kojem trenutku u zakašnjenje s otplatom bilo koje rate kredita i za slučaj da kredit ne otplate u cijelosti do 31. prosinca 2009.

18. U t. VII. stranke su se suglasile da je javni bilježnik ovlašten dati potvrdu o ovršnosti na zahtjev vjerovnika a koji zahtjev sadrži podatak o tome da su zajmoprimatelji primili ugovoreni iznos kredita i s kojim su danom pali u zakašnjenje.

19. Iz dokaza u spisu (list 20. i 21. spisa) proizlazi da je Javni bilježnik B. J. zaprimio izjavu ovdje ovrhovoditelja, radi izdavanja potvrde ovršnosti zbog toga što zajmoprimatelji kasne s otplatom predmetnog kredita te na dan 12. siječnja 2012. duguju iznos od 244.491,58 EUR-a. Dana 13. veljače 2012. Javni bilježnik je pod brojem OU-195/12 izdao potvrdu ovršnosti javnobilježničke isprave sa danom 13. siječnja 2012.

20. Iz utvrđenih činjenica proizlazi da je Javni bilježnik izdao potvrdu ovršnosti u skladu sa t. VI. očitovanja kojom su se zajmoprimatelji suglasili da cjelokupna tražbina dospijeva u slučaju zaostatka s plaćanjem bilo koje rate kredita kao i t. VII. očitovanja u kojoj su se suglasili da javni bilježnik izda potvrdu ovršnosti na zahtjev vjerovnika s podatkom da su primili iznos kredita i o datumu kada su došli u zakašnjenje. Samim tim neosnovane su tvrdnje II.-ovršenice o tome da nisu bile ispunjene pretpostavke za dospijeće cjelokupne tražbine i izdavanje potvrde ovršnosti jer joj nije dostavljen pisani otkaz ugovora o kreditu. Osim toga, potvrda ovršnosti izdana je po isteku ugovorenog roka vraćanja cjelokupnog kredita (do konca 2009.) pa je i stoga obveza vraćanja cjelokupnog neplaćenog iznosa bez sumnje dospjela.

21. Zakonita je i odluka kojom je žalba po proteku roka odbačena kao nedopuštena.

22. Naime, prema odredbi čl. 49. OZ-a žalba protiv rješenja o ovrsi nakon proteka roka može se izjaviti iz razloga navedenih u čl. 46. st. 1. toč. 7. i toč. 9. - 11. OZ-a, dakle, iz razloga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika , zatim ukoliko je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka odnosno potvrđivanja i ovjeravanja javnobilježničke isprave (toč. 9), ako je ispunjenje tražbine makar i na određeno vrijeme odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon sastavljanja, potvrđivanja i ovjeravanja javnobilježničke isprave (toč. 10) ili ako je nastupila zastara tražbine (toč.11).

23. Imajući u vidu razloge koje u ovom slučaju ističe II.-ovršenica u žalbi nakon proteka roka, očito je da se radi o razlozima utemeljenim na činjenicama koje su postojale u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi i kao takve su joj morale biti poznate te ih je mogla iznijeti u redovnoj žalbi na rješenje o ovrsi.

24. Tvrdnje žaliteljice kojima osporava svojstvo "očitovanja" kao ovršne isprave i stjecanje svojstva ovršnosti u smislu razloga za žalbu protiv rješenja o ovrsi propisanih čl. 46. st. 1. t. 1. i t. 2. OZ nisu razmatrani jer je u ovom slučaju riječ o žalbi po proteku roka iz čl. 49. OZ u kojoj uopće nije dopušteno isticati te žalbene razloge.

25. Kako iz prethodno izloženog proizlazi da nije riječ o razlozima koje ima u vidu odredba čl. 49. st. 1. OZ zbog kojih je dopušteno izjaviti žalbu po proteku roka, pravilnom primjenom odredbe st. 3. istog zakonskog članka OZ-a ta je žalba II.- ovršenice odbačena kao nedopuštena.

26. Iako je, sukladno prethodno navedenom obrazloženju, riječ o razlozima koji su mogli biti izneseni u redovnoj žalbi protiv rješenja o ovrsi, na navode žaliteljice o ništetnosti ugovora o kreditu iz kojeg potječe predmetna novčana tražbina jer da ga je sklopio ovdje ovrhovoditelj bez odobrenja Hrvatske narodne banke za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, valja reći da iz samog ugovora proizlazi da je sklopljen u R. A., žaliteljica nije dostavila ikakve relevantne dokaze kojima bi to osporila. Uz to, utvrđenja Trgovačkog suda u Zagrebu u predmetu kolektivne zaštite potrošača koji su sklopili ugovore o kreditu s valutnom klauzulom u CHF nisu primjenjiva na konkretan ugovor o kreditu jer ovdje ovrhovoditelj nije tužen u tome sporu i, kako je rečeno, iz ugovora proizlazi da nije sklopljen u Republici Hrvatskoj.

27. Međutim, navedeni zaključci o razlozima eventualne ništetnosti ugovora ili pojedinih odredbi u ovršnom postupku ne temelje se na činjenicama utvrđenim u kontradiktornom postupku tako da oni ne isključuju pravo ovršenika na podnošenje tužbe za utvrđenje ništetnosti ugovora odnosno pojedinih odredbi i bez upućivanja na parnicu od strane ovršnog suda. U ovom slučaju iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da su ovršenici podnijeli takvu tužbu ali je pravomoćnim rješenjem toga suda posl. broj P-1775/15 utvrđeno da se tužba smatra povučenom.

28. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP žalba II.-ovršenice je odbijena kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

29. II.-ovršenici nije dosuđen trošak žalbenog postupka obzirom na neosnovanost žalbe (čl. 154. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP).

U odnosu na žalbu I.-ovršenika:

30. Iz sadržaja podneska i žalbe od 15. lipnja 2021., o kojem je odlučeno ovdje pobijanim rješenjem, jasno proizlazi da je žalbu izjavila samo II.-ovršenica i to po punomoćnici, odvjetnici M. L., koja niti ne zastupa I.-ovršenika.

31. Budući da I. i II.-ovršenici u ovom postupku nisu jedinstveni suparničari već samostalne stranke jer se ovrha provodi na njihovim suvlasničkim dijelovima nekretnine, kao posebnoj imovini svakog od njih, proizlazi da pobijano rješenje nema nikakvog učinka na prava i obveze I.-ovršenika kao stranke u ovom postupku.

32. Stoga on nema pravnog interesa za izjavljivanje žalbe protiv prvostupanjskog rješenja (čl. 358. st. 3. ZPP) te je ona temeljem odredbe čl. 380. t. 1. ZPP odbačena kao nedopuštena.

U Zagrebu, 28. kolovoza 2024.

Sudac:

Jasenka Grgić, v.r.