REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1608/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kod [adresa], koga zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB 52634238587, Ministarstva financija, Carinske uprave koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-896/2020-3 od 16. ožujka 2022., kojim je potvrđeno rješenje o naknadi troškova parničnog postupka sadržano u točki II. izreke presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-824/2018 od 5. lipnja 2020., u sjednici održanoj 28. kolovoza 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-896/2020-3 od 16. ožujka 2022., kojim je potvrđeno rješenje o naknadi troškova parničnog postupka sadržano u točki II. izreke presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-824/2018 od 5. lipnja 2020.

2. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:

„1. Može li se smatrati da je tužitelj kao djelatnik Carinske uprave u cijelosti uspio u sporu u pogledu osnova tužbenog zahtjeva kada je njegov tužbeni zahtjev za isplatom iznosa po osnovi ostvarenih sati prekovremenog rada djelomično prihvaćen a visina potraživanja ovisi upravo o broju utvrđenih sati prekovremenog rada odnosno može li se u tom slučaju uspjeh u pogledu osnova vrednovati odvojeno od uspjeha u pogledu visine sve kod činjenice da je Republika Hrvatska već u postupku mirnog rješenja spora i u odgovoru na tužbu priznala da je tužitelj ostvario određeni broj sati prekovremenog rada?

2. Može li se Republici Hrvatskoj kada je već u postupku mirnog rješenja spora priznala da je tužitelj kao djelatnik Carinske uprave ostvario sate prekovremenog rada za koje mu pripada odgovarajući iznos, a koji broj sati i pripadajući iznos su identični ili veći od broja sati prekovremenog rada utvrđenih u postupku te dosuđenog iznosa, priznati pravo na naknadu troškova postupka u smislu odredbe čl. 157. Zakona o parničnom postupku?

3. Može li se u situaciji kada je Republika Hrvatska već u postupku mirnog rješenja spora i u odgovoru na tužbu priznala da je tužitelj kao djelatnik Carinske uprave ostvario sate prekovremenog rada za koje mu pripada odgovarajući iznos, a koji broj sati i pripadajući iznos su identični ili veći od broja sati prekovremenog rada utvrđenih u postupku te dosuđenog iznosa, u odnosu na trošak postupka primijeniti odredba čl.154.st.4. ZPP-a?“

3. Tužitelj je podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.

4. Polazeći od odredbe članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

5. Naime, postavljenim pitanjima predlagatelj polazi od pogrešnih pretpostavki u odnosu na utvrđenja iz postupka pred nižestupanjskim sudovima, jer iz istih proizlazi da je tuženica dala povod za tužbu, da tijekom cijelog postupka nije, pa niti djelomično priznala tužbeni zahtjev, a imala je i primjedbi na osnovni nalaz i mišljenje vještaka, nakon čega je vještak izradio dopunski nalaz i mišljenje te ni tada nije priznala tužbeni zahtjev. Stoga od odgovora na postavljena pitanje ne ovisi odluka u ovoj pravnoj stvari.

6. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 28. kolovoza 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa