REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1581/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u stečajnom postupku povodom prijedloga vjerovnika Agencije za osiguranje radničkih tražbina, Zagreb, Frankopanska 11, OIB 04323472109, za otvaranje stečajnoga postupka nad dužnikom OMS – Upravljanje društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, Zagreb, Radnička cesta 80, OIB 42356884916, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije dužnikova zastupnika po zakonu do dana otvaranja stečajnoga postupka ŽC, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Zrinka Šojat, odvjetnica u Zagrebu, protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4022/2023-2 od 5. prosinca 2023., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu poslovni broj St-453/2023-21 od 6. studenoga 2023., u sjednici održanoj 28. kolovoza 2024.

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na pravna pitanja se odbija.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava se odbacuje.

Obrazloženje

1. Dužnikov zastupnik po zakonu podnio je prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjskoga rješenja naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u predmetu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP) u vezi s člankom 19. stavkom 8. Stečajnog zakona, Narodne novine br. 71/15 i 104/17, 36/22 i 27/24, dalje: SZ), a smatra da mu reviziju treba dopustiti i na temelju stavka 2. ZPP zato što mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

2. Vjerovnik na taj prijedlog nije odgovorio.

3. Prijedlog je djelomično neosnovan a djelomično nedopušten.

4.1. Pitanja naznačena u prijedlogu, koja glase: „Predstavljaju li privremeno blokirana sredstva u kaznenom postupku određenjem zabrane raspolaganja novčanih sredstva na bankovnim računima, zabrane primitka ispunjenja novčanih obveza trećih osoba u korist Stečajnoga dužnika te privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi zabranom odnosno uskraćivanjem isplate i raspolaganja novčanim sredstvima na bankovnim računima Stečajnog dužnika, a koja sredstva se nalaze na prijelaznom kontu Državnog proračuna RH, stečajni razlog iz članka 5. stavka 2. i članka 6. Stečajnog zakona (NN br. 71/2015, 104/2017, 36/2022) u vidu valjane osnove za otvaranje stečajnog postupka?“ i „Treba li smatrati da, rješenja o određivanju privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi u kaznenom postupku, a temeljem kojih su sredstva Stečajnog dužnika prenesena na prijelazni konto Državnog proračuna RH i njegovo poslovanje blokirano u razdoblju duljem od 400 dana, imaju učinak jednak kao javne isprave u smislu odredbe članka 6. stavka 3. Stečajnog zakona (NN br. 71/2015, 104/2017, 36/2022, dalje: „SZ“) kao protudokaz oborive predmnijeve iz članka 6. stavka 2. Stečajnog zakona (NN br. 71/2015, 104/2017, 36/2022), iako strictu sensu nisu javne isprave?“, nisu važna pravna pitanja u smislu članka 385.a stavka 1. ZPP.

4.2. I tijekom prvostupanjskoga postupka dužnik se pozivao na to da se situacija u kojoj su sredstva na njegovu računu privremeno blokirana u kaznenom postupku određenjem zabrane raspolaganja novčanih sredstva i privremenom mjerom osiguranja oduzimanja imovinske koristi zabranom odnosno uskraćivanjem isplate i raspolaganja novčanim sredstvima ne može podvesti pod predmnijevu iz članka 6. stavka 2. SZ u vezi s nesposobnošću za plaćanje. Odgovarajući na taj dužnikov prigovor prvostupanjski se sud očitovao tako što je naveo da „privremenu pljenidbu računa dužnika može činiti samo osnova u Očevidniku FINA–e i to rješenje o privremenom osiguranju naplate UP/I-116/0/22-04/4197 od 20. prosinca 2022. izdavatelja Državnog inspektorata u iznosu od 1.297,37 eura, dok sve ostale osnove koje se navode u Očevidniku neizvršenih osnova za plaćanje sa osnovom specifikacije prisilne naplate FINA-e predstavljaju zahtjevi za prisilnu naplatu, zadužnice i rješenja o ovrsi odnosno osnove čija svrha nije samo privremena pljenidba novčanih sredstava već i prijenos odnosno naplata sredstva u korist ovrhovoditelja, da osim Republike Hrvatske postoje i drugi vjerovnici ovih prisilnih osnova, te da se radi o faktičkoj blokadi dužnika i da novčana sredstva dužnika nisu dostatna za podmirenje ovih osnova, a ne samo obveze prema Republici Hrvatskoj po osnovi rješenja KLASA UP/I-415/02/2023-001/0029 Ur. br. 513-007-23-08/2023- 01 od 15. svibnja 2023. godine u iznosu od 37.753.862,92 eura. Dakle, u situaciji kada je dužnikov račun blokiran i na temelju drugih valjanih osnova, a ne samo na temelju rješenja o privremenoj blokadi kako to prikazuje dužnik, neodlučno je utvrditi treba li u blokadu uračunati i ona sredstva koja su blokirana po osnovi na koju se poziva dužnik.

4.3. Zato je na temelju članka 389.b stavka 1. ZPP odlučeno kao u točki I. izreke.

5. Pitanje povrede prava na pravično suđenje dužnik veže samo za prethodno opisano utvrđenje, po njemu pogrešno, u vezi s postojanjem stečajnoga razloga nesposobnosti za plaćanje u vidu blokade njegova računa, pa tako nije učinio vjerojatnima tvrdnje o povredi ovoga prava. Zato je na temelju članka 389.a stavka 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke.

Zagreb, 28. kolovoza 2024.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek