REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3438/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja B. B. iz …, OIB … i 2. tužitelja T. B. iz …, OIB …, koje zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik u K., protiv 1. tuženika M. B. iz …, OIB …, kojeg zastupa punomoćnik R. D. D., odvjetnica u K. i 2. tuženice M. B. iz K., …, koju zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda J., B., B. i H., odvjetnici u K., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskoga suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-284/20242-23 od 12. siječnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-406/2016-53 od 24. prosinca 2021., na sjednici održanoj 27. kolovoza 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske odluke navedene u uvodu ove odluke.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog nije osnovan.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22.,114/22 i 155/23.- dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je utvrdio da su tužitelji kao predlagatelji u prijedlogu za dopuštenje revizije postavili pitanja (dva), a koje oni ocjenjuju važnima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili
- ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.“.
6. Prijedlogom za dopuštenje revizije tužitelji naznačuju pitanja o tome može li sud donijeti odluku protivno izjavi i iskazanoj volji stranke, te jesu li osobe koje su rođene nakon faktičke i potajne diobe zadruge stekli svojstvo članova te zadruge kao članovi kućanstva jednog od djelbenika zadruge. Kao razloge važnosti navode da je potrebno da ovaj sud zauzme o navedenom svoje pravno stajalište.
7. Prvenstveno, predlagatelji ne navode, niti se nalazi, postojanje različite prakse nižestupanjskih sudova koju bi trebalo ujednačiti, ili da odluka odstupa od prakse ovog suda ili da bi trebalo preispitati sudsku praksu, a što je osnovni smisao revizijskog postupka. Umjesto toga predlagatelji samo izražavaju nezadovoljstvo s iznesenim utvrđenjima i zaključcima nižestupanjskih sudova i osporavaju pravilnost primjene procesnog (i materijalnog) prava te utvrđeno činjenično stanje, a što u načelu nisu posebni razlozi zbog kojeg se može dopustiti podnošenje revizije. Isto tako nedostatak prakse ovog suda, sam za sebe, ne predstavlja ispunjenje pretpostavki iz citirane odredbe čl. 385.a st.1. ZPP.
8. Pored toga pitanja kako su koncipirana polaze od različitih utvrđenja i zaključaka nižestupanjskih sudova. Jasno je u pobijanoj odluci naveden sadržaj iskaza tuženika, ali i to da on u svojim procesnim dispozicijima nije priznao tužbeni zahtjev ili sl. Isto tako vezano za faktičku diobu iz 1933. drugostupanjski sud upućuje na sadržaj rješenja Rz-21/69 od 26. ožujka 1969. te utvrđenja koja iz njega proizlaze.
9. Stoga je ovaj sud ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu nemaju zahtijevanu važnost, jer ne ispunjavaju, kumulativne, pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za dopuštenje revizije, zbog čega nema potrebe za intervencijom ovog suda.
10. Radi navedenoga odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 389. b st. 1. ZPP.
Zagreb, 27. kolovoza 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
