REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3428/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, Dragana Katića člana vijeća i mr. sc. Senije Ledić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zapošljavanje, OIB 91547293790, Zagreb, Savska cesta 64, kojeg zastupa punomoćnik DR, zaposlenik tužitelja, protiv tuženika ŠR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Darko Butigan, odvjetnik u Dubrovniku, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1396/2024-2 od 10. travnja 2024. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Dubrovniku broj Povrv-134/2023 od 26. veljače 2024., u sjednici održanoj 27. kolovoza 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji je temeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1396/2024-2 od 10. travnja 2024. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Dubrovniku broj Povrv-134/2023 od 26. veljače 2024.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je utvrdio da je predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio četiri pravna pitanja za koja smatra da su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP te je naznačio razlog važnosti odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U- III/3216/2020 od 8. studenog 2022. i odluku Trgovačkog suda u Zagrebu broj Povrv- 210/2023 od 25. listopada 2024.
3. Prvim naznačenim pitanjem predlagatelj preispituje može li sud odlučivati prije nego li je nastupila pravomoćnost rješenja kojim je isti taj sud u cijelosti ukinuo platni nalog javnog bilježnika, a kao razlog važnosti predlagatelj se pozvao na rješenje prvostupanjskog suda broj Povrv-210/2023 od 25. listopada 2024. Međutim prvostupanjska odluka ne može biti razlog važnosti sukladno čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. st. 2. ZPP. Stoga prvo naznačeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4. Drugim naznačenim pitanjem predlagatelj preispituje ima li tužitelj, koji je pravna osoba i ustanova pravo potraživati isplaćena sredstva, ako je do isplate došlo uslijed nemara i nedovoljne pažnje u svom radu i postupanju. Međutim sudovi nisu utvrdili da je tužitelj postupao nemarno i s nepažnjom, uopće nije iznesen stav o eventualnom nemaru i nepažnji tužitelja, niti je to preispitivano. Naime u prvostupanjskom postupku tuženik nije iznio navode o eventualnom nemaru i nedovoljnoj pažnji u radu tužitelja. Osim toga tužbeni zahtjev odbijen je jer tužitelj nije dokazao da je imao troškove za koje je primio potporu. Stoga o drugom naznačenom pitanju ne ovisi odluka u sporu. Slijedom iznesenog drugo naznačeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
5. Trećim i četvrtim pitanjem tužitelj problematizira činjeničnu situaciju i osporava činjenična utvrđenja što nije dopušteno u ovom stadiju postupka. Stoga ta pitanja nisu važna pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6. Slijedom iznesenog valjalo je odbiti prijedlog za dopuštenje revizije sukladno čl. 389.b st. 1. ZPP jer je ovaj sud ocijenio da nije riječ o važnim pitanjima u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP kako je odlučeno u točki I. izreke rješenja.
7. Predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije ističe i da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaštićeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010 i 5/2014 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
8. Predlagatelj navodi da je došlo do povrede prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
9. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaknuti da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
10. Ovaj sud je ocijenio da je u postupku pred nižim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o svojim zahtjevima i navodima, iznese činjenice i predloži dokaze te ravnopravno sudjeluje u postupku. U pobijanoj presudi sud je odgovorio na sve odlučujuće navode. Pobijana presuda je detaljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Osim toga radi se o sporu male vrijednosti i sud je u okviru zakona ispitao žalbene navode. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje.
11. Slijedom iznesenog predlagatelj nije učinio vjerojatnim da je u postupku pred nižim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
12. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP valjalo riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 27. kolovoza 2024.
Predsjednica vijeća:
Marina Paulić
