Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-1037/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja H. p. b. d.d., Z., OIB:…, zastupanog po punomoćnici S. G., odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ž. & p. d.o.o., Z., protiv ovršenice V. K. iz S., OIB:…, zastupane po punomoćnici N. K. C., odvjetnici u S., radi naplate novčane tražbine ovrhom na nekretnini ovršenice, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-187/2023-40 od 23. travnja 2024., dana 27. kolovoza 2024.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovrhovoditelja, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-187/2023-40 od 23. travnja 2024., te se rješava:

Odbija se prijedlog ovršenice od 3. travnja 2024 za odgodom ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu vodi pod poslovnim brojem P-1103/2023.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja usvojen je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe od 3. travnja 2024., te je odgođena provedba ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod posl. brojem P-1103/2023.

2. Protiv rješenja žalbu je podnio ovrhovoditelj iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje preinačiti i prijedlog za odgodu ovrhe odbiti.

3. Ovršenica je podnijela odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba ovrhovoditelja odbije kao neosnovana.

4. Žalba je osnovana.

5. Sud prvog stupnja utvrdio je u prvostupanjskom postupku da je treća osoba I. M. sukladno rješenju (pravilno zaključku) suda prvog stupnja od 25. listopada 2023. pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe koja se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod posl. brojem P-1103/2023. Također, utvrdio je da bi provedbom ovrhe za ovršenicu i treću osobu nastala nenadoknadiva šteta.

6. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je primjenom odredbe čl. 67. st. 1. toč. 1. OZ odgodio ovrhu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod posl. brojem P-1103/2023.

7. Međutim, pravna shvaćanja suda prvog stupnja u odnosu na ispunjenje pretpostavki za odgodom ovrhe na prijedlog ovršenice su pogrešna, te je u konkretnom slučaju sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu čl. 67. OZ, odnosno, nije primijenio odredbu čl. 65. st. 1. koju je trebao primijeniti prilikom odlučivanja o prijedlogu ovršenice.

8. Prije svega potrebno je navesti da odredba čl. 67. st. 1. toč. 1. OZ na osnovi koje je sud prvog stupnja donio pobijano rješenje ne postoji. Odredba čl. 67. OZ koja nosi naziv "Odgoda ovrhe na prijedlog treće osobe" sastoji se od tri stavka bez ikakvih posebnih točaka tako da je sud prvog stupnja odgodivši ovrhu temeljem odredbe čl. 67. st. 1. toč. 1. OZ koju je naveo u točki 8. obrazloženja, istu odgodio na osnovi nepostojeće odredbe.

9. Međutim, neovisno o navedenom, u konkretnom slučaju prijedlog za odgodu ovrhe je podnijela ovršenica, pa za ispunjenje pretpostavki za odgodu ovrhe mjerodavna odredba čl. 65. OZ koja uostalom i ima naziv "Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika".

10. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ propisano je da sud može, na prijedlog ovršenika, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako postoji jedan ili više razloga za odgodom ovrhe taksativno navedenih u točkama 1.do 11. i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

11. Dakle, da bi se odgodila ovrha na prijedlog ovršenika potrebno je da budu ispunjene dvije pretpostavke i to prva, da postoji jedan od taksativno navedenih razloga za odgodu navedenih u točkama 1. do 11. članka 65. st. 1., te druga, da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

12. U ovom konkretnom slučaju, ovršenica prijedlog za odgodu temelji na činjeničnoj tvrdnji da je treća osoba (a ne ovršenica) podnijela tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na suvlasničkom dijelu nekretnine na kojem je određena ovrha. Međutim, podnošenje tužbe od strane treće osobe ne predstavlja niti jedan od razloga za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ. Ovrha se doduše sukladno čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ može odgoditi ako je podnijeta tužba radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz čl. 52. ili 55. OZ, ali tada takvu tužbu mora podnijeti ovršenik, a ne treća osoba.

13. Dakle, ne postoji osnova za odgodom ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ koju je sud prvog stupnja trebao primijeniti (a koju je i citirao u točki 6. obrazloženja rješenja) jer ne postoji niti jedan od razloga za odgodu ovrhe taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ.

14. Međutim, s druge strane, nema osnove niti da se ovrha odgodi primjenom odredbe čl. 67. OZ temeljem koje je, barem prema točki 8. obrazloženja pobijanog rješenja, sud prvog stupnja odgodio ovrhu. Naime, da bi se ovrha odgodila temeljem odredbe čl. 67. OZ potrebno je da prijedlog za odgodu ovrhe podnese treće osoba, a ne ovršenik. Dakle, za podnošenje prijedloga za odgodu ovrhe temeljem odredbe čl. 67. OZ aktivno je legitimirana treća osoba, a ne ovršenica.

15. Zaključno dakle, povodom prijedloga za odgodu ovrhe koji je ovršenica podnijela 3. travnja 2024. ne može se odgoditi ovrha primjenom odredbe čl. 65. st. 1. OZ jer ne postoji niti jedna od taksativno navedenih razloga za odgodu iz čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ što je jedna od pretpostavki za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika. S druge strane, ovrha se povodom prijedloga ovršenice ne može odgoditi niti primjenom odredbe čl. 67. st. 1. OZ jer je za podnošenje prijedloga za odgodu ovrhe temeljem te odredbe aktivno legitimirana samo treća osoba, a ne i ovršenica. S obzirom da je prijedlog ovršenice iz ranije navedenih razloga neosnovan, sud prvog stupnja je prihvaćajući prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe pogrešno primijenio materijalno pravo tako da je ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP. Pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 65. st. 1. OZ prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe trebalo je odbiti.

16. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ, uvažiti žalbu ovrhovoditelja, pobijano rješenje preinačiti, te prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe odbiti.

U Zagrebu, 27. kolovoza 2024.

Sudac:

Robert Jambor, v.r.