REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1089/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari predlagateljice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetniku u Splitu, Građansko-upravni odjel, radi uknjižbe pomorskog dobra, odlučujući o prijedlogu predlagatelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk- 15/2021-2 od 22. travnja 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-43868/2017 od 16. travnja 2020., u sjednici održanoj 27. kolovoza 2024.,

r i j e š i o  j e:

Revizija se odbija kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja kao neosnovan te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-5524/17 od 23. listopada 2017. (kojim rješenjem je odbijen prijedlog predlagatelja za upis pomorskog dobra u zemljišnu knjigu).

1.1. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je kao neosnovana žalba predlagatelja te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

2. Rješenjem ovog revizijskog suda poslovni broj Revd-189/2024-2 od 23. siječnja 2024. dopušteno je predlagatelju podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja u odnosu na sljedeća pitanja:

"1. Ako zemljišnoknjižno stanje upućuje da se radi o pomorskom dobru, polazeći od načela potpunosti i istinitosti je li moguć, po prijedlogu zainteresirane osobe, upis pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi temeljem neposredne primjene zakona koji nekretninu takve namjene (kulture) jasno definira kao pomorsko dobro?,

2. Predstavlja li rješenje o utvrđenju granice pomorskog dobra nadležnog tijela donijeto u upravnom postupku i potom izrađena parcelacija nekretnine sukladno tom rješenju jedinu i isključivu osnovu za upis pomorskog dobra?".

3. Predlagatelj je sukladno navedenom rješenju ovog revizijskog suda protiv drugostupanjskog rješenja podnio reviziju u smislu odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19

- dalje: ZPP).

3.1. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Revizija nije osnovana.

5. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 55/13 - dalje: ZZK) revizijski sud u povodu revizije iz čl. 382. ZPP ispituje pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

6. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja za upis u zemljišnu knjigu kao pomorskog dobra čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (upisana u zemljišnu knjigu kao javno dobro po kulturi "stjenovita obala").

6.1. Nižestupanjski sudovi odbijaju predmetni prijedlog predlagatelja jer predlagatelj nije dostavio sudu pravomoćno rješenje Ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, kojim su u odnosu na predmetnu nekretninu određene granice pomorskog dobra.

7. U odnosu na predmetna pravna pitanja mjerodavni izvori prava su:

- odredba čl. 3. st. 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 158/03, 100/04, 141/06, 36/09, 123/11 i 56/16 - dalje: ZPDML), koja glasi:

"Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.",

- odredba čl. 3. st. 3. ZPDML, koja glasi:

"U smislu stavka 2. ovoga članka, dijelom kopna smatra se: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.",

- odredba čl. 4. st. 1., ZPDML, koja glasi:

"Morska obala se proteže od crte srednjih viši visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.",

- odredba čl. 4. st. 4., ZPDML, koja glasi:

"Iznimno, na prijedlog županijskog poglavarstva, Ministarstvo može odrediti da se morskom obalom smatra i uži dio kopna ako to zahtjeva postojeće stanje na obali (potporni zidovi, zidovi kulturnih, vjerskih, povijesnih i sličnih građevina).",

- odredba čl. 5. st. 2., ZPDML, koja glasi:

"Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.",

- odredba čl. 14. st. 1., ZPDML, koja glasi:

"Granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice.",

- odredba čl. 14. st. 6., ZPDML, koja glasi:

"Protiv rješenja Povjerenstva za granice Ministarstva može se uložiti žalba Ministarstvu.",

- odredba čl. 15. st. 2., ZPDML, koja glasi:

"Ministarstvo je dužno dostavljati Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige.",

- odredba čl. 15. st. 4., ZPDML, koja glasi:

"Postupak evidentiranja i obilježavanja pomorskog dobra propisuje ministar.",

- odredba čl. 5. Pravilnika o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra ("Narodne novine", broj 29/05 - dalje: Pravilnik), koja glasi:

"Obilježavanje granice pomorskog dobra obavlja se u okviru izrade geodetskog elaborata.",

- te odredba čl. 6. Pravilnika, koja glasi:

"Ako je zbog načina na koji je utvrđena granica pomorskog dobra potrebno izvršiti diobu ili osnivanje katastarskih čestica, ta će se dioba odnosno osnivanje prikazati u okviru geodetskog elaborata.".

8. Kako je zemljišnoknjižni postupak strogo formalni postupak, kako su odredbe ZPDML kojima je određeno što čini pomorsko dobro (čl. 3. st. 2. i st. 3., čl. 4. st.1.) generalne prirode, uz moguće izuzetke (čl. 4. st. 4.), kada je čl. 14. st. 1. toga Zakona određeno da granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, a da je protiv tog rješenja dopuštena žalba (čl. 14. st. 6.), te kada je čl. 15. st. 2. istog Zakona određeno da je Ministarstvo dužno dostavljati Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige, za zaključiti je da bez pravomoćnog rješenja Povjerenstva za granice Ministarstva nadležnog za poslove pomorstva o utvrđenju granice pomorskog dobra (kojemu prethodi izrada geodetskog elaborata - čl. 5. Pravilnika – uz moguću diobu ili osnivanje novih katastarskih čestica - čl.6. Pravilnika), nije dopušten upis u zemljišnu knjigu određene čest. zemljišta kao pomorskog dobra. Ovo niti u situaciji kada je određena čest. zemljišta u zemljišnoj knjizi upisana kao javno dobro. Naime, svako javno dobro (javno dobro u općoj uporabi ili javno dobro u javnoj uporabi – koje je u vlasničkom režimu - čl. 35. st. 4. i st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/16, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14) ne moraju po svojoj prirodi predstavljati (činiti) pomorsko dobro (koje je izvan vlasničkog režima) - čl. 5. st. 2. ZPDML.

9. Dakle, pravilno su nižestupanjski sudovi postupili kada su odbili predmetni prijedlog predlagatelja.

10. S obzirom na navedeno valjalo je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. i odredbe čl. 400. st. 3. ZPP u vezi s odredbom čl. 91. st. 1. ZZK odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 27. kolovoza 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug