REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske Broj: Pž-1207/2022.
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Renate Popović predsjednice vijeća te Drage Klasnića i Karmen Novak Hrgović kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika specijalista Zlatka Hasića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika A.B. kojeg brani K.Š. odvjetnik iz Z., zbog prekršaja iz članka 238. stavak 1. i 8. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14. i 64/15., 108/17. i 70/19.) i dr., rješavajući o žalbi okrivljenika A.B., podnesenoj po branitelju protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 2239. prosinca 2021. godine, broj: 58. Pp 2598/2021., na sjednici vijeća održanoj dana 22. kolovoza 2024. godine
p r e s u d i o j e:
I. Povodom žalbe okrivljenika A.B. a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela i kazni te se izriče da je okrivljenik A.B., djelom činjenično opisanom pod točkom 1. izreke presude, počinio prekršaj iz članka 16. stavka 1. u svezi članka 29. stavka 1. Zakona o osobnoj iskaznici („Narodne novine“, broj 62/15., 42/20., 144/20., 114/22. i 18/24.), te mu se temeljem iste odredbe utvrđuje novčana kazna u iznosu od 20,00 EUR (dvadeset eura), djelom činjenično opisanom pod točkom 2. izreke presude, počinio prekršaj iz članka 238. stavka 1. i 8. istog Zakona gdje mu se temeljem iste odredbe utvrđuje novčana kazna u iznosu od 90,00 EUR (devedeset eura), djelom činjenično opisanom pod točkom 3. izreke presude, počinio prekršaj iz članka 282. stavka 1. i 9. istog Zakona gdje mu se temeljem iste odredbe utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.320,00 EUR (tisućutristidvadeset eura), a djelom činjenično opisanom pod točkom 4. izreke presude, počinio prekršaj iz članka 289. stavka 1. i 4. istog Zakona gdje mu se temeljem iste odredbe utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.320,00 EUR (tisućutristidvadeset eura), dok se novčana kazna izrečena prvostupanjskom presudom za prekršaj iz članka 3. stavka 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga prihvaća utvrđenom u iznosu od 225, 63 EUR (dvjestodvadesetpet eura i šesdesettri centa) te mu se temeljem članka 39. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 2.975,63 EUR (dvijetisućedevetstosedamdesetpet eura i šesdesettri centa) u koju se temeljem članka 40. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22) uračunava vrijeme provedeno u zadržavanju od dva dana kao 79,64 EUR-a, pa okrivljenik ima za platiti još iznos od 2.895,99 EUR (dvijetisućeosamstodevedesetpet eura i devedesetdevet centa), koju je dužan platiti u roku od 90 dana od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II. Odbija se žalba okrivljenika A.B. kao neosnovana, te se prvostupanjska presuda u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje.
III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenik A.B. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 30 EUR (trideset eura) u roku 90 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljenik A.B. proglašen je krivim i kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu 22.600,00 kuna zbog prekršaja iz članka 16. Zakona o osobnoj iskaznici, članka 238. stavka 1. i 8., članka 282. stavka 1. i 9. i članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te članka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, činjenično opisanih u izreci pobijane presude. Nadalje, okrivljeniku je temeljem 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od 6 mjeseci, a temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezan na platež troškova prekršajnog postupka u iznosu od 300,00 kuna.
2. Protiv te prvostupanjske presude pravodobno je po branitelju podnio žalbu okrivljenik odluke o prekršajnim sankcijama. Smatra da je prestrogo kažnjen uzimajući u obzir sve okolnosti odlučujuće za kaznu.
3. Žalba nije osnovana.
4. Prije svega, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud nije našao da bi bile počinjenje bitne povrede odredbi prekršajnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, niti da je u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, ali je utvrdio da je nakon donošenja pobijane presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirane prekršaje propisuje nižu novčanu kaznu, zbog čega je blaži za okrivljenika.
Naime, u vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) po kojem je okrivljenik proglašen krivim i koji je za prekršaje iz članka 282. stavka 1 i 9. i 289. stavka 1. i 4. tog Zakona propisivao novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili kaznu zatvora do 60 dana, za prekršaj iz članka 238. stavka 1. i 8. istog Zakona novčanu kaznu u iznosu od 700,00 kuna, a za prekršaj iz članka 16. Zakona o osobnoj iskaznici („Narodne novine“, broj 62/15., 42/20., 144/20.) pripisivao je novčanu kaznu od 200,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaje iz članka 282. stavka 1. i 9. i članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) sada je propisana novčana kazna od 1320,00 do 2.650,00 eura, a za prekršaj iz članka 238. stavka 1. i 8. istog Zakona propisana je novčanu kaznu u iznosu od 90,00 eura. Također, za prekršaj iz članka 16. Zakona o osobnoj iskaznici („Narodne novine“, broj 62/15., 42/20., 144/20., 114/22. i 18/24.) sada je propisana novčana kazna u iznosu od 20,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) i Zakon o osobnoj iskaznici („Narodne novine“, broj 62/15., 42/20., 144/20., 114/22. i 18/24.) propisuju nižu novčanu kaznu, i u minimumu i u maksimumu.
Prema odredbi članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.
Budući da su inkriminirani prekršaji počinjeni 10. listopada 2021., kada su bili na snazi „stari“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici te budući da su 1. siječnja 2023. stupili na snagu „novi“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama i Zakon o osobnoj iskaznici, koji je u odnosu na predmetne prekršaje blaži za počinitelja, to ih je ovaj drugostupanjski sud, na temelju članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, u odnosu na okrivljenika, preinačio pobijanu presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
5. Ispitujući odluku o kazni vijeće ovog suda smatra da je izrečena novčana kazna primjerena težini prekršaja, opasnosti djela, te ostalim okolnostima mjerodavnim za izbor mjere i vrste kazne.
U svezi s tim valja istaći da je prvostupanjski sud novčanu kaznu izrekao u zakonskom minimumu ili fiksno propisanom iznosu, dok mu je za prekršaj iz Zakona o suzbijanju zlouporabi opojnih droga ublažio u većoj mjeri ispod zakonskog minimuma, te je isti sud prilikom određivanja kazne maksimalno vrednovao i uzeo u obzir sve olakotne okolnosti na strani žalitelja, te ovaj sud smatra da u svojim žalbenim navodima okrivljenik nije naveo dodatnu okolnost koja bi opravdavala ublažavanje kazne, niti je ublažavanje novčane kazne po mišljenju vijeća ovog suda opravdano obzirom na težinu počinjenih prekršaja i raniju kažnjavanost okrivljenika.
6. Odluka o zaštitnoj mjeri zabrani upravljanja vozilima „B“ kategorije također je pravilna i utemeljena na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona, te ovaj sud, obzirom na prirodu i težinu počinjenih prekršaja, primjenu zaštitne mjere zabrane upravljanja „B“ kategorije u trajanju od 6 mjeseca smatra opravdanom. Naime okrivljenik je opisanim ponašanjem počinio neke o najtežih prekršaja, te vijeće ovog suda smatra, uzimajući u obzir i činjenicu da je okrivljenik ranije osuđivan, da u konkretnom slučaju postoji osnovana opasnost da će okrivljenik ponovno počiniti prekršaj.
7. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 30,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka.
8. Zbog naprijed izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 22. kolovoza 2024.
ZAPISNIČAR:
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Zlatko Hasić, v.r.
Renata Popović, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku 4 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i ovlaštenog tužitelja.