REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-721/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Igor Metelko, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Zagrebačke banke d.d., OIB 92963223473, sa sjedištem u Zagrebu, Trg bana Josipa Jelačića 10, koju zastupa punomoćnica Sanja Porobija, odvjetnica Odvjetničkog društva Porobija & Porobija iz Zagreba, Iblerov trg 10/VII, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-388/2023-3 od 19. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-10112/2019-23 od 8. prosinca 2022., u sjednici održanoj 21. kolovoza 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-388/2023-3 od 19. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-10112/2019-23 od 8. prosinca 2022. Prijedlog je podnesen zbog pravnog pitanja za koje podnositeljica navodi da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

2. Pitanje koje je tuženica u prijedlogu naznačila glasi:

"U slučaju zahtjeva za isplatu po osnovi stjecanja bez osnove zbog ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi iz ugovora o kreditu sklopljenog sa CHF valutnom klauzulom kada je tužitelj podnio tužbu prije isteka zastarnog roka, ali je tijekom postupka, nakon provedenog vještačenja preinačio tužbeni zahtjev na način da je isti povisio zbog nalaza vještaka, je li za preinačeni dio tužbenog zahtjeva nastupila zastara ako je do preinačenja došlo nakon isteka zastarnog roka?".

2.1. Kao razlog zbog kojeg bi bilo važno dopustiti reviziju predlagateljica navodi nepodudarnost pravnih shvaćanja na kojima je utemeljena pobijana presuda s praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženoj primjerice u odlukama broj Revd-866/2023-2 od 24. svibnja 2023. i Revd-207/2022-2 od 8. veljače 2022., a također i neujednačenost prakse drugostupanjskih sudova jer predlagateljica ocjenjuje da je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda nepodudarno s pravnim shvaćanjem izraženim u, primjerice, presudama Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-95/2021-2 od 21. rujna 2021., Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-581/2021-2 od 26. svibnja 2021., Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-1640/2021-2 od 17. siječnja 2022. i dr.

3. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog tuženice za dopuštenje revizije.

4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

5. Naime, u vezi s pitanjem prekida zastare za preinačeni dio zahtjeva tužbe povećanog nakon provedenog vještačenja i u skladu s rezultatima tog dokaza, pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda podudarno je s pravnim shvaćanjem revizijskog suda koji se o tom pitanju izjasnio primjerice u presudi poslovni broj Rev-106/2023-4 od 29. svibnja 2024., a koje shvaćanje glasi: "U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.".

6. Ovo je pravno shvaćanje zauzeto i na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-123/2024-5 od 27. svibnja 2024., a u bitnom je utemeljeno na zaključku da su u opisanim okolnostima prvotni i konačni tužbeni zahtjev utemeljeni na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. Takvom su argumentacijom bili vođeni i nižestupanjski sudovi kod odbijanja tuženičinog prigovora zastare istaknutog nakon preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva do kojeg je došlo nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja i u skladu s rezultatima tog dokaza.

7. Slijedom navedenog, prijedlog je tuženice valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP i riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 21. kolovoza 2024.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek