Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Zk-145/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Horvatu, odvjetniku u Zagrebu, i I-protustranke BA iz [adresa], S [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-protustranke IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi zabilježbe tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, povodom žalbe II-protustranke IA izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj: Z-26984/2023 od 18. siječnja 2024., dana 21. kolovoza 2024.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba II-protustranke IA kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj: Z-26984/2023 od 18. siječnja 2024.
II. Nalaže se upis brisanja zabilježbe žalbe određene rješenjem prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem: Z-5636/2024 od 27. veljače 2024. u zk. ul. [broj ZK uloška] E-271 i E-542 k. o. [katastarska općina]. Provedba se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor IA te je potvrđeno rješenje toga suda, poslovni broj: Z-18591/2023 od 12. listopada 2023. kojim je dopušten upis zabilježbe tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji u zk. ul. [broj ZK uloška] E-271 i E-542 k. o. [katastarska općina]. U točki II. izreke pobijanog rješenja određena je zabilježba odbijenog prijedloga na predmetnoj nekretnini.
2. Žali se II-protustranka IA iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), koji se primjenjuje temeljem članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19 i 128/22, dalje: ZZK), predlažući drugostupanjskom sudu prihvatiti žalbu te preinačiti pobijano rješenje odnosno odbiti prijedlog za upis i naložiti uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje u odnosu na bitne povrede zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. u vezi članka 381. ZPP-a, utvrđeno je da u prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna tako normirana bitna povreda.
5. Navodima žalbe nisu dovedena u sumnju odlučna činjenična utvrđenja zemljišnoknjižnog suda, kao ni pravilnost primjene materijalnog prava.
6. Obrazlažući pobijano rješenje, zemljišnoknjižni sud se pravilno pozvao na odredbe članka 92. stavak 1. ZZK te je zaključio da je predlagateljica dokazala kako je glede predmetnih nekretnina protiv BA kao zemljišnoknjižnog vlasnika i podnositelja prigovora IA kao ranijeg zemljišnoknjižnog vlasnika podnijela tužbu radi pobijanja Darovnog ugovora od 6. kolovoza 2020., a radi namirenja njene tražbine pa da je pravilno prihvaćen prijedlog za upis zabilježbe tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji.
7. I prema stavu ovoga suda, pravilno sud prvog stupnja zaključuje kako su u konkretnom slučaju ispunjene opće pretpostavke za upis predmetne zabilježbe u zemljišnoj knjizi.
8. Prema odredbi članka 117. stavak 1. ZZK Sud će, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako:
a) iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu
b) nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena
c) utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i d) isprave imaju potreban oblik.
9. Prema članku 116. stavak 1. ZZK, za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.
10. Prema odredbi članka 91. stavak 1. ZZK, osoba koja je sukladno propisima o obveznim odnosima ovlaštena pobijati pravnu radnju svoga dužnika može, kad pobija tužbom, zahtijevati zabilježbu te tužbe u zemljišnoknjižne uloške u kojima je radi ostvarenja tužbenoga zahtjeva potreban zemljišnoknjižni upis. Prema stavku 2. istoga članka Zakona, zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv svih kasnijih nositelja knjižnoga prava, pa će se ovrha moći neposredno provesti bez obzira na to tko je u međuvremenu postao nositelj knjižnoga prava.
11. Zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji dopustit će se rješenjem na prijedlog vjerovnika koji je tu tužbu podnio, ako je dokazano da je tužba podnesena sudu (članak 92. stavak 1. ZZK). Zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji izbrisat će se na prijedlog, ako ta tužba bude pravomoćno odbijena ili odbačena (stavak 3. članka 92. ZZK).
12. U konkretnom slučaju, po utvrđenju kako je u trenutku podnošenja prijedloga za upis kao vlasnik predmetnih nekretnina bio uknjižen BA temeljem Darovnog ugovora od 6. kolovoza 2020. zaključenog sa ranijim vlasnikom IA te da je predlagateljica podnijela sudu tužbu od 21. srpnja 2023. protiv BA i IA, kao tuženika, radi utvrđenja da predmetni Ugovor gubi učinak prema tužiteljici u iznosu koji je potreban za namirenje njene tražbine prema IA i određenja da je BA dužan trpjeti namirenje njene tražbine iz predmetnih nekretnina, pravilno je prvostupanjski sud primjenom odredbe članka 117. stavak 1. ZZK prihvatio prijedlog predlagateljice.
13. Kako su materijalno pravne pretpostavke za dopuštenje zatraženog upisa u konkretnom slučaju, s obzirom na utvrđene činjenice bile ispunjene, pravilno je u provedenom prvostupanjskom postupku dopuštena zabilježba te je pravilno sud prvog stupnja odbio izjavljeni prigovor žalitelja.
14. Žalbenim navodima žalitelj iznosi vlastita pravna shvaćanja koja nisu argumentirana niti stanjem u spisu, a niti mjerodavnim materijalnim pravom ponavljajući navode istaknute u prigovoru, a koje je sud prvog stupnja u pobijanom rješenju valjano otklonio. Za dodati je kako žalitelj može osporavati dopuštenost tužbe i osnovanost tužbenog zahtjeva u parničnom postupku, a ne u ovome, zemljišnoknjižnom postupku.
15. Naime, zemljišnoknjižni postupak nije kontradiktorni parnični postupak u kojem se predlažu dokazi u odnosu na sporne okolnosti te se ti dokazi ocjenjuju sukladno članku 8. ZPP već je to svojevrsni registarski postupak u kojem se dokazi ne ocjenjuju već se odluka o zemljišnoknjižnom upisu donosi na temelju mjerodavnog stanja zemljišnih knjiga u času kada je prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu te prema utemeljenosti prijedloga i sadržaja podnesenih isprava te oblika tih isprava, kako je sud prvog stupnja i postupio (članak 116., 117. i 118. ZZK). Stoga nisu relevantni navodi žalbe u svezi postojanja tražbine tužiteljice i sadržaju tužbenog zahtjeva i podobnosti iste za raspravljanje jer će o tome odlučivati parnični sud.
16. Daljnji žalbeni navodi i prijedlozi da se napravi uvid u kaznene postupke koji se vode protiv predlagateljice i njenog punomoćnika i druge sudske postupke, nisu relevantni za odluku jer se prema odredbi članka 143. stavak 4. ZZK u prigovoru i žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti prilagati nove isprave, osim u slučajevima iz članka 118. stavka 7. ovoga Zakona (o čemu nije riječ u konkretnom slučaju), dok sud odlučuje o prigovoru i žalbi samo na temelju činjeničnog i pravnog stanja kakvo je bilo u času kada je zemljišnoknjižni prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.
17. Slijedom iznijetoga, a kako razlozi navedeni u žalbi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja te ne postoje niti povrede zakona na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je primjenom odredbe članka 149. stavak 3. ZZK-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te ujedno naložiti upis brisanja zabilježbe žalbe.
U Splitu 21. kolovoza 2024.
SUTKINJA
dr. sc. Daniela Pivčević
