REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1208/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. S. iz H., OIB … , protiv tuženika: 1.

I. S., kojeg zastupa privremena zastupnica M. P., odvjetnica u S., 2. A. S. iz H., OIB … , 3. M. S. iz H., 4. D. S. iz H. i 5. M. S. iz H., a 3. 4. i 5. tuženika zastupa punomoćnica S. A. Š., odvjetnica u S., radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije i dopuni prijedloga za dopuštenje revizije tuženika M. S., D. S. i M. S. protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1419/2023-3 od 23. studenoga 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2034/2022 od 3. listopada 2023., u sjednici održanoj 21. kolovoza 2024.

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

II. Dopuna prijedloga za dopuštenje revizije odbacuje se kao nepravovremena.

Obrazloženje

1. Tuženici M. S., D. S. i M. S. podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude na temelju članka 385.a stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP) ustvrdivši da su im zbog osobito teških povreda odredaba parničnoga postupka i pogrešne primjene materijalnoga prava povrijeđena temeljna ljudska prava na pravično suđenje i na vlasništvo zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

2. Tužitelj na taj prijedlog nije odgovorio.

3. Prijedlog je nedopušten.

4.1. Tvrdnju o povredi temeljnih ljudskih prava tuženici obrazlažu:

- pozivom na navodnu povredu odredaba parničnoga postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, odnosno, prigovorom da drugostupanjsku presudu nije moguće ispitati,

- tvrdnjom da je drugostupanjski sud predmetnu presudu „već donio 23. studenog 2023. godine, time da je po žalbi preispitivao presudu od 3. listopada 2023. godine, i to u postupku koji niti po jednom propisu nije hitan“ i

- ukazivanjem na to da „drugostupanjski sud glede prigovora iznijetih u žalbi nonšalantno upućuje tuženike da sva sporna pitanja rješavaju u izvanparničnom postupku i to u postupku uređenja međe“,

4.2. Uvjerenje tuženika o postojanju bitne povrede odredaba parničnoga postupka posljedica je njihova mišljenja da je dokaze trebalo ocijeniti drukčije nego što su oni u postupku ocijenjeni i tako drukčije utvrditi činjenično stanje. Pritom tuženici ukazuju na to da iskazi svjedoka ne potkrjepljuju utvrđeno činjenično stanje. Međutim, iz obrazloženja nižestupanjskih odluka koji sadrže iskaze svjedoka ne proizlazi nelogična ocjena tih izvedenih dokaza, a tuženici uz prijedlog za dopuštenje revizije nisu dostavili odgovarajuće dijelove spisa, zapisnike koji sadrže iskaze svjedoka, kako bi se moglo utvrditi da sadržaj iskaza svjedoka nije onakav kako se to obrazlaže u nižestupanjskim presudama. Tvrdnja tuženika da sudovi činjenično stanje nisu mogli utvrditi na temelju pisane isprave na koju se pozivaju obrazložena je tek shvaćanjem tuženika da su „pravni poslovi koji nisu potpisani od ugovornih/sporazumnih strana nepostojeći“. Ovakav se zaključak niti općenito ne može donijeti, a u konkretnome slučaju drugostupanjski je sud inače u obrazloženju presude ustvrdio da je ispravu potpisao svjedok sklapanja pravnoga posla opisanoga u ispravi.

4.3. Tvrdnje u vezi s rokom u kojemu je drugostupanjski sud odlučio o žalbi tuženika same po sebi također ne mogu dovesti u pitanju pravilnost i zakonitost drugostupanjske presude.

4.4. Upućivanje tuženika u drugostupanjskoj presudi na postupak uređenja međe, za slučaj da smatraju da su međe između nekretnina u vlasništvu parničnih stranaka sporne, također samo po sebi ne može dovesti do neke povrede ishod koje bi mogla biti povreda prava na pravično suđenje i pravo na mirno uživanje vlasništva.

4.5. Uvodna tvrdnja iz prijedloga za dopuštenje revizije o pogrešnoj primjeni materijalnoga prava nije u daljnjem sadržaju prijedloga ničim obrazložena.

5. Tako tuženici nisu učinio vjerojatnima tvrdnje o povredi temeljnih ljudskih prava na koje se pozivaju pa je na temelju članka 389.a stavka 4. ZPP odlučeno kao u točki I. izreke.

6. Tuženici su 2. svibnja 2024. dostavili podnesak iz čijega sadržaja proizlazi da njime dopunjuju prijedlog za dopuštenje revizije. Prema članku 388. stavku 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije podnosi se u roku od 30 dana od dostave drugostupanjske presude. To vrijedi i za dopunu prijedloga za dopuštenje revizije. Kako je tuženicima drugostupanjska presuda dostavljena 1. prosinca 2023., dopuna prijedloga za dopuštenje revizije je nepravovremena. Zato je na temelju članka 389.a stavka 1. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke.

Zagreb, 21. kolovoza 2024.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek, v.r.