Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7006/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. pravne osobe „M. S.“ d.o.o. i okr. odgovorne osobe T. B., zbog prekršaja iz čl. 226. st. 1. toč. 1. i dr. Zakona o strancima (Narodne novine broj 130/11., 74/13., 69/17. i 46/18.), odlučujući o žalbi okr. pravne osobe „M. S.“ d.o.o. i okr. odgovorne osobe T. B. kao i tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Dubrovniku, podnesenima protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 8. srpnja 2024, broj: 4 Pp J-438/2020, u sjednici vijeća održanoj 21. kolovoza 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. U povode žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Dubrovniku, a po službenoj dužnosti, kao i prihvaćanjem te žalbe, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela i kazni, te se izriče da je okr. pravna osoba „M. S.“ d.o.o., djelom za koje je proglašena krivom, počinila prekršaj iz čl. 247. st. 2. toč. 1. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20. i 114/22.), za koji joj se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 6.630,00 EUR (šest tisuća šesto trideset eura) za svakog stranca, a što je ukupno 53.040,00 EUR (pedeset tri tisuće i četrdeset eura), dok je okr. odgovorna osoba T. B., djelom za koje je proglašena krivom, počinila prekršaj iz čl. 247 st. 5. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20. i 114/22). za koji joj se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 1.320,00 EUR (tisuću tristo dvadeset eura) za svakog stranca, a što je ukupno 10.560,00 EUR (deset tisuća petsto šezdeset eura), koje su novčane kazne okr. pravna osoba i okr. odgovorna osoba dužni platiti u roku 30 dana od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

II. Žalba okr. pravne osobe „M. S.“, d.o.o. i okr. odgovorne osobe T. B. odbija se kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda u pobijanom, a nepreinačenom dijelu.

III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. pravna osoba „M. S.“ d.o.o. i okr. odgovorna osoba T. B. obvezni su naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka, 50,00 EUR (pedeset eura) svaka od okrivljenih osoba, u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 8. srpnja 2024, broj 4 Pp J-438/2020, proglašeni su krivima okr. pravna osoba „M. S.“ d.o.o. i okr. odgovorna osoba T. B. da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 226. st. 1. toč. 1. i st. 3. Zakona o strancima, za koji je okrivljenoj pravnoj osobi, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 8.494,24 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi, također uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, novčana kazna 530,88 eura, koje su dužni platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni, a obvezani su i na naknadu troškova prekršajnog postupka, 13,27 eura svaka od okrivljenih osoba.

2. Protiv te presude, okr. pravna osoba i okr. odgovorna osoba su, putem branitelja, pravodobno podnijeli zajedničku žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ista prihvati. Žalba je podnesena i od strane tužitelja, zbog odluke o izrečenim novčanim kaznama.

3. Žalba okr. pravne i okr. odgovorne osobe nije osnovana, a žalba tužitelja je osnovana.

U odnosu na žalbu okr. pravne i okr. odgovorne osobe

4. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona, okr. pravna i odgovorna osoba ističu da nisu dovoljno jasni razlozi o odbijanju dokaznog prijedloga okrivljenih da se službenim putem zatraže podaci od nadležnog tijela MUP-a u pogledu izdanih dozvola kako bi se definiralo jesu li dozvole bile izdane u vrijeme počinjenja prekršaja, pa da u tom smislu prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude nije dao valjano obrazloženje odnosno da nije dao razloge o odlučnim činjenicama. Smatraju da odgovor nadležnog tijela MUP-a od 19. kolovoza 2021. ne sadrži navedeni podatak. 4.1. Suprotno takvim žalbenim navodima, presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, koji su jasni i nisu proturječni, pa tako i razloge o odbijanju dokaznog prijedloga okrivljenih da se službenim putem zatraže podaci od nadležnog tijela MUP-a u pogledu izdanih dozvola, a kako bi se definiralo jesu li dozvole bile izdane u vrijeme počinjenja prekršaja. Naime, prvostupanjski sud je dao razlog – „...jer u spisu postoji odgovor nadležnog tijela MUP-a od dana 19.08.2021.“. Budući da je u navedenom odgovoru MUP-a sadržan i predmetni podatak, prvostupanjski sud je dao dostatne razloge zašto je odbio isti dokazni prijedlog okrivljenika.

4.2. Iz navedenih razloga nije osnovana žalbena tvrdnja o počinjenoj bitnoj povredi odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona.

5. Žaleći se zbog povrede materijalnog prekršajnog prava okr. pravna i odgovorna osoba ističu su primijenjeni prekršaji odnosno propisi koji nisu trebali biti primijenjeni.

5.1. Presudom je primijenjen tzv. "stari" Zakon o strancima – Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 130/11., 74/13., 69/17. i 46/18.), koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja. Iako je „stari“ Zakon o strancima primijenjen, valja napomenuti da je primijenjen bez njegove zadnje dopune - Dopune Zakona o strancima („Narodne novine", broj 53/20.), koja dopuna je bila na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, međutim, ona nije relevantna za žalitelje u pogledu blažeg propisa. Nakon toga, stupanjem na snagu Zakona o strancima ("Narodne novine", broj 133/20.) prestao je važiti Zakon o strancima ("Narodne novine", broj 130/11., 74/13., 69/17., 46/18. i 53/20.), a predmetni prekršaji su propisani čl. 247. st. 2. toč. 1. i st. 5. te su zadržani pravni kontinuiteti tih prekršaja (pravni kontinuiteti i dalje postoje). Izmjenama i dopunama Zakona o strancima ("Narodne novine", broj 114/22.), propisane su niže novčane kazne u odnosu na navedene prekršaje, međutim, budući da je okr. pravnoj i odgovornoj osobi pobijanom presudom ublažena novčana kazna, za njih, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, nije blaži navedeni propis.

5.2. Slijedom navedenog, nije osnovana žalba okrivljenih zbog povrede materijalnog prekršajnog prava.

6. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, okr. pravna i odgovorna osoba u bitnom ponavljaju navode iz obrane o tome da su morali osnovati drugu firmu – M. S. d.o.o. kako bi sudjelovali u postupcima javne nabave, da su svi djelatnici iz K. d.o.o. prešli u M. S. d.o.o., da su odobrene dozvole bile u sistemu već od 16. rujna 2020., dok su prema usmenoj obavijesti iz MUP-a iste trebale biti preuzete 21. rujna 2020, da je 1. rujna 2020. zatraženo izdavanje novih radnih dozvola za 13 radnika koji su strani državljani, da ih je djelatnica MUP-a obavijestila da dozvole mogu preuzeti 21. rujna 2020., potom 23. rujna 2020., a zatim i 28. rujna 2020., da je glavno pitanje u ovom postupku jesu li dozvole bile unesene u sustav u trenutku kada su radnici zatečeni na gradilištu, a da je sud odbio dokazni prijedlog okrivljenih kojim bi se razjasnilo navedeno stanje, te da razlozi za odbijanje tog dokaznog prijedloga nisu bili opravdani jer odgovor nadležnog tijela MUP-a od 19. kolovoza 2021., kojeg je sud naveo kao razlog odbijanja dokaznog prijedloga, u sebi ne sadrži podatak jesu li dozvole bile izdane unutar sustava MUP-a u vrijeme počinjenja prekršaja.

6.1. Suprotno navodima iz žalbe, činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno. Naime, okr. pravna i okr. odgovorna osoba ističu da je glavno pitanje jesu li dozvole za radnike bile unesene u sustav u vrijeme počinjenja prekršaja. Odgovor na to pitanje nesporno proizlazi iz odgovora MUP-a od 19. kolovoza 2021. Tamo stoji da su dozvole za boravak i rad koje su izdane u trgovačkom društvu K. d.o.o. ukinute s danom 22. rujna 2020., što okrivljenici niti ne spore u postupku. Ako se uzme u obzir da su državljani treće zemlje posao obavljali od 17. rujna 2020. do 21. rujna 2020. u pravnoj osobi M. S. d.o.o., koja je pravna osoba okrivljena u ovom postupku, a dozvole za boravak i rad u pravnoj osobi K. d.o.o., kao pravnoj osobi u kojoj su oni prethodno obavljali poslove, su ukinute 22. rujna 2020., proizlazi jasan zaključak da od 17. rujna 2020. do 21. rujna 2020. dozvole za boravak i rad za iste radnike nisu mogle biti izdane i u odnosu na okrivljenu pravnu osobu M. S. d.o.o., budući da tada još nisu bile ukinute u odnosu na pravnu osobu K. d.o.o.

6.2. Slijedom navedenog, nije osnovana žalba okrivljenih zbog pogrešnog i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja.

U odnosu na žalbu tužitelja

7. Žaleći se zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama tužitelj predlaže da se okr. pravnoj i okr. odgovornoj osobi izreknu novčane kazne koje su predviđene kažnjivom odredbom zakona koji je primijenjen, bez primjene odredbi o ublažavanju novčane kazne.

7.1. Pogrešno je prvostupanjski sud primijenio odredbe o ublažavanju novčane kazne, obzirom da nisu utvrđene naročito olakotne okolnosti sukladno čl. 37. st. 2. Prekršajnog zakona.

7.2. Pri odmjeravanju visine novčane kazne prvostupanjski sud je za okr. pravnu osobu cijenio činjenicu da izvršenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice te slabo poslovanje zbog bolesti Covida 19, a za okr. odgovornu osobu da izvršenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice te slabo imovno stanje, tako da je izrekao novčanu kaznu ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne za počinjene prekršaje.

7.3. Prije svega, činjenica da počinjenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice, u konkretnom slučaju, ne može biti cijenjena kao olakotna okolnost, jer se, s obzirom na biće djela, ne radi o prekršaju kod kojeg se očekuje nastupanje bilo kakve posljedice. Ovo naročito što ni prvostupanjski sud nije konkretizirao koje su teže posljedice mogle nastupiti, a izostale su, tako da se i zbog toga očigledno radi o paušalnom navodu prvostupanjskog suda koji nema važnost kod odmjeravanja vrste i visine prekršajnopravne sankcije. Okolnosti slabog poslovanja odnosno lošeg imovnog stanja ne proizlaze iz podataka u spisu. Nadalje, u dokaznom postupku nije izvršen uvid u prekršajne i kaznene evidencije okrivljene pravne i odgovorne osobe, pa se navedena okolnost ne može ocijeniti.

7.4. Kako je ranije navedeno, u vrijeme počinjenja prekršaja na snazi je bio Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 130/11., 74/13., 69/17., 46/18. i 53/20.), a prekršaj, koji se okrivljenicima stavlja na teret bio je propisan čl. 226. st. 1. toč. 1. i st. stupanjem na snagu Zakona o strancima („Narodne

3. tog Zakona. Nakon toga,

novine“, broj 133/20.) prestao je važiti Zakon o strancima („Narodne novine“, br. 130/11., 74/13., 69/17., 46/18. i 53/20.), a predmetni prekršaji su propisani čl. 247. st. 2. toč. 1. i st. 5. te su zadržani pravni kontinuiteti tih prekršaja, koji pravni kontinuiteti i dalje postoje. Izmjenama i dopunama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 114/22.), propisane su najblaže novčane kazne za okrivljenike. Iste novčane kazne propisane su i najnovijim izmjenama tog Zakona („Narodne novine“ broj: 151/22.).

7.5. Čl. 247. st. 2. toč 1. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20. i 114/22.) propisano je; „(2) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.), dok je čl. 247. st. 5. istog Zakona propisano: „(5) Za prekršaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“

7.6. Imajući na umu prethodno navedeno, ovaj sud je, u povodu žalbe tužitelja, po službenoj dužnosti, izmijenio pravnu oznaku djela, a uslijed takve odluke, kao i prihvaćanjem žalbe, izrekao novčane kazne u visini zakonom propisanog minimuma, a za svakog potpomognutog državljanina treće zemlje (radi se o 8 državljanina), smatrajući je primjerenom stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, u spisu nema podataka, ni dokaza da bi okrivljena pravna osoba imala teškoća u poslovanju, a niti da bi okrivljena odgovorna osoba bila lošeg imovnog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u 50,00 eura (svaka od okrivljenih osoba), dakle doista blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njihovo uzdržavanje.

9. Stoga je, na temelju čl. 207. (toč. I izreke) i čl. 205. (toč. II. izreke) Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 21. kolovoza 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okr. pravnu i okr. odgovornu osobu, branitelja i tužitelja.