Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-196/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Suzani Radaković, sucu pojedincu, u zemljišni knjižnoj stvari predlagatelja D. Z. iz R., OIB: …, zastupan po punomoćniku D. J., odvjetniku iz Č., radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Z-27236/23 od 22. studenog 2023., dana 19. kolovoza 2024.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Z-27236/23 od 22. studenog 2023. godine.

II Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisanog na temelju rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Z-27236/23 od 22. studenog 2023. na nekretninama upisanim u zk. ul. … k.o. P., zk. ul. … k.o. P. i zk. ul. 1267 k.o. P..

III Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane rješenjem Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Z-33791/23 od 17. svibnja 2024. na nekretninama upisan u zk. ul. … k.o. P., zk. ul. … k.o. P. i zk. ul. … k.o. P..

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

"1. Odbija se prijedlog predlagatelja kč. …,… i … k.o. P. radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u kojem predlaže da se ispravi vlasništvo u njegovu korist u 1/1 dijela.

2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci upis zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretninama iz toč. I. izreke ovog rješenja."

2. Protiv rješenja žali se predlagatelj ne navodeći određeno žalbene razloge propisane čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj:: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže da se pobijana žalba u smislu žalbenih navoda preinači.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je prijedlog radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka koji temelji na činjenici usklađivanja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem.

5. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji je prethodio ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji sadržajno upiru s obzirom da je prvostupanjski utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti prijedloga i primjene odredaba Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj:; 63/19 i128/22 – dalje u tekstu; ZZK).

7. Pošavši od utvrđenja, da predlagatelj nije priložio pravno relevantne isprave, a iz kojih bi proizlazila opravdanost pokretanja i vođenja pojedinačnog ispravno postupka na predmetnim nekretninama, prvostupanjski sud je na temelju čl. 208. st. 3. i čl. 209. st. 4. ZZK-a odlučio na navedeni način.

8. Takvo utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda je pravilan, pa ga prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a pravilnost i zakonitost navedenog zaključka niti žalbenim navodima nije doveden u sumnju.

9. Stoga, suprotne tvrdnje predlagatelja su bez pravnog uporišta.

10. Odredbom čl. 208. st. 1. ZZK-a propisano je da pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je st. 3. propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određenje zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama navedenog Zakona može biti predmet zemljišno knjižnog upisa.

11. Jednako tako, čl. 209. st. 1. ZZK-a propisano je da se ispravni pojedinačni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes.

12. Obzirom na navedene odredbe proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnoća da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čega u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišno knjižne upise.

13. Na žalbene navode u odnosu na kč. br. … i … k.o. P. iz sadržaja prijedloga a kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud proizlazi da je M. M. navedene nekretnine stekao nasljeđivanjem i diobom u obitelji time da iz činjeničnih navoda bi proizlazilo da se radi i dosjelosti prednika od kojih je kupio nekretnine.

14. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi da predlagatelj nije dostavio adekvatnu dokumentaciju iz koje se može utvrditi da su upisani zemljišno knjižni vlasnici ili posjednici i bili pravni prednici predlagatelja (smrtni list ili pak rješenja o nasljeđivanju iz kojeg bi bilo razvidno tko su čiji nasljednici odnosno tko je koga naslijedio ili tko je kome na temelju diobe predao koju nekretninu) pa sam Kupoprodajni ugovor od 28. siječnja 2022. (list 25 spisa) ne čini vjerojatnim pravo žalitelja obzirom da iz istog ne proizlaze pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

15. Također, M. i A. M. su tek dijelom upisani kao suposjednici nekretnina u katastarskom operatu time da predlagatelj u odnosu na preostale upisane posjednike L. M. iz A., B. F. i Đ. Ž. (list 31 spisa) ne obrazlaže slijed do predlagatelja te se napominje da prema prijedlogu zahtjeva upis prava vlasništva u cijelosti, to je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je zaključio da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 208. st. 3. ZZK-a u vezi čl. 209. st. 4. ZZK-a.

16. Suprotno tvrdnji žalitelja, prvostupanjski sud je dao valjane razloge kada je zaključio da u Ugovoru o darovanju iz 2004. nije navedena oznaka nekretnina koja je predmet Ugovora i da se obzirom na opis nekretnine ne može pouzdano zaključiti da se i radi o predmetnim nekretninama.

17. Jednako tako, pravilno je prvostupanjski sud u odnosu na nekretninu kč. … k.o. P. utvrdio da je M. F. upisana kao suposjednik u katastarskom operatu u ½ dijela, dok je drugi suposjednik Č. A. iz B. koja se niti ne navodi u prijedlogu.

18. Nadalje, predlagatelj tek navodi da je M. F. naslijedio njen sin D. F., a njega njegova kćer S. M. koja je prodala nekretninu bivšoj predlagateljevoj supruzi dok slijed nasljeđivanja nije dokazan, a Ugovor od 19. srpnja 2023. (list 25-27 spisa) kojim se uređuju imovinski odnosi između predlagatelja i njegove bivše supruge u iznesenim okolnostima nema značaj isprave iz čl. 209. st. 4. ZZK-a.

19. Na žalbene navode valja reći da zemljišno knjižni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način se saslušavaju svjedoci kako to navodi u žalbi predlagatelj i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ako određena osoba smatra da je dosjelošću stekla određenu nekretninu, a nema adekvatne isprave koje ima u vidu odredba čl. 208. st. 3. ZZK-a, svoje pravo može ostvarivati u parnici.

20. U iznesenom i činjenično pravnom kontekstu, prvostupanjski sud je dao jasne i valjane razloge, a koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud kada je zaključio da predlagatelj nije u posjedu isprava koje bi bile temelj za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, dakle dostavljenim ispravama nije učinio vjerojatnim da bi mu pripadalo pravo koje nije upisano u njegovu korist, a radi čega bi trebalo ispraviti zemljišno knjižno stanje time da sama neusklađenost zemljišne knjige sa stvarnim stanjem nije opravdan razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

21. Imajući u vidu naprijed navedeno, ostali žalbeni navodi nisu odlučni i kao takvi su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

22. Obzirom na sve navedeno, prvostupanjski sud je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo na koje se pozvao kada je odlučio na navedeni način.

23. Slijedom iznesenog, valjalo je odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i na temelju čl. 149. st. 3. ZZK-a odlučiti kao u stavku I, II. i III izreke ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 19. kolovoza 2024.

Sudac

Suzana Radaković, v.r.