Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-1567/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, po sutkinji Renati Đaković Vranković, u pravnoj stvari u pravnoj stvari I. ovrhovoditelja T. S. iz K., …, OIB: …, II. ovrhovoditeljice Z. V. iz K., …, OIB: …, III. ovrhovoditelja B. S. iz K., …, OIB: …., IV. ovrhovoditelja Ž. S. iz K., …, OIB: …, V. ovrhovoditelja P. K. iz P., …, OIB: …, koje sve ovrhovoditelje zastupa punomoćnica Ž. P., odvjetnica u Z., …, protiv ovršenice Z. Š. iz Z., …, OIB: …, koju zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2567/2020-82 od 26. svibnja 2023., 19. kolovoza 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice Zdenke Šećkanović i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2567/2020-82 od 26. svibnja 2023.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„Odbija se prijedlog ovršenika od 16. studenog 2020. za odgodu ovrhe određene rješenjem o ovrsi naslovnog suda od 22. siječnja 2021. godine, posl. broj Ovr-2567/2020, kao neosnovan.“
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela ovršenica ne navodeći konkretne žalbene razloge, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da istu podnosi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba ovršenice je neosnovana.
4. Prvostupanjski sud je odlučujući o prijedlogu za odgodu ovrhe, na temelju utvrđenja da je ovrha određene radi ispražnjenja i predaje nekretnine u Zagrebu, Ilica 33, te da je ovršenica protiv rješenja o ovrsi podnijela tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koji postupak je u tijeku, kao i da se vodi postupak radi utvrđenja ništetnosti kupoprodajnog ugovora od 2. studenoga 1967., a da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, kao i da ovršenica nema prijavljeno prebivalište na adresi predmetnog stana, već na adresi u Z., … gdje i živi, zaključio da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, te je prijedlog za odgodu ovrhe odbio.
5. U ovom postupku pravomoćnim rješenjem o ovrsi određena je ovrha na temelju ovršne isprave – pravomoćne sudske odluke, a radi ostvarenja nenovčane tražbine udaljenjem ovršenice i uklanjanjem svih njezinih stvari iz nekretnine te predajom nekretnine bez osoba i stvari u posjed ovrhovoditeljima.
6. Prema odredbi čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje: OZ) je određeno da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako postoji koja od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1.- 11. OZ) i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Dakle, obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.
7. Ovršenica je protiv rješenja o ovrsi podnijela žalbu, čime je ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ.
8. Po ocjeni ovog suda pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da u konkretnom slučaju nije ispunjena druga pretpostavka za odgodu ovrhe – da je ovršenica učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, čime nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe propisane odredbom čl. 65. OZ.
8.1. Naime, s obzirom na to da je predmet ovog ovršnog postupka ostvarenje nenovčane tražbine ispražnjenjem i predajom ovrhovoditeljima u posjed stana, žalbenim navodima kojima ovršenica ustraje na činjenici svog teškog materijalnog stanja koju dokazuje potvrdom Financijske agencije, po ocjeni ovog suda nije dovedena u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, budući da takvim navodima ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu, a kako je to pravilno ocijenio i zaključio prvostupanjski sud.
8.2. Kada se radi o šteti za koju ovršenik tvrdi da bi provedbom ovrhe pretrpio, mora se raditi o vjerojatnosti štete u većem opsegu kao i o vjerojatnosti da je takva šteta nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva, a što je u konkretnom slučaju izostalo, budući da ovršenica samo iznosi okolnosti kojima ukazuje na svoje materijalno stanje prema potvrdi Financijske agencije ne osporavajući pri tome dokumentaciju dostavljenu u spis od strane ovrhovoditelja, prema kojoj se ovršenica bavi uzgojem pasa, od koje djelatnosti, nedvojbeno, ima mogućnost ostvarivanja financijskih sredstava.
9. Stoga je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. . Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) u vezi čl. 21. st. 1. OZ, žalbu ovršenice odbiti i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 19. kolovoza 2024.
Sutkinja:
Renata Đaković Vranković, v.r.
