REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

10360 Sesvete - Industrijska cesta 15

Poslovni broj: Ovr-371/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Josip Planincu kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B. B. AG, A., K. Am W., , OIB: …, zastupan po punomoćniku B. I., odvjetniku u Z., , protiv ovršenika M. V. iz G., , OIB: …, zastupan po punomoćniku J. M., odvjetnici u Z., , radi ovrhe, bez održavanja ročišta, 7. kolovoza 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika od 9. veljače 2024. za odgodu pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava koji se provodi pri F. agenciji na temelju zadužnice broj Ovr- 5891/2021, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 9. veljače 2024. Općinskom građanskom sudu u Zagrebu predao prijedlog za odgodu pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava. Ovršenik u prijedlogu navodi da je ovrhovoditelj predajom zahtjeva za izravnu naplatu F. agenciji pokrenuo postupak ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, na temelju zadužnice broj Ovr- 5891/2021.

2. Općinski građanski sud u Zagrebu je 13. veljače 2024. donio rješenje o nenadležnosti kojim ovopredmetni postupak ustupa u daljnji rad mjesno nadležnom Općinskom sudu u Sesvetama.

3. Naslovni sud je rješenjem od 11. travnja 2024., posl. broj gornji, odbio ovršenikov prijedlog za odgodu podnesen 9. veljače 2024.

4. Povodom žalbe ovršenika Županijski sud u Sisku je rješenjem od 30. srpnja 2024., posl. broj Gž Ovr-162/2024, uvažio ovršenikovu žalbu, ukinuo rješenje od 11. travnja 2024. i vratio predmet na ponovni postupak.

5. Drugostupanjski sud pritom je uputio da se prilikom ponovne odluke u obzir uzme da je ovršenik podnesenim prijedlogom zatražio proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava, a o čemu prvostupanjski sud nije odlučio. Radi toga prvostupanjski sud je upućen ponovo ocijeniti osnovanost podnesenog prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a odluku o tome valjano i jasno obrazložiti, utemeljivši je na zakonskim razlozima i pri tome otklonivši bitnu povredu odredaba postupka na koju mu je ukazano.

6. Pregledom spisa utvrđeno je da je ovršenik sukladno čl. 50., 53. i 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ) zaključkom od 15. svibnja 2024. već upućen u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, čime je odlučeno o prijedlogu za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava.

7. Županijski sud je dalje uputio prvostupanjski sud da preispita da li je ugovor iz kojeg proizlazi tražbina ovrhovoditelja potrošački ugovor koji sadrži nepoštene (ništetne) odredbe, sve sukladno zaključku broj 1 sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022., posl. broj: Su IV-87/2022.

8. Pregledom spisa sud je utvrdio da je zaključkom od 11. travnja 2024. od F. agencije zatražena dostava sporne zadužnice, čiju je presliku F. agencija dostavila 22. travnja 2024.

9. Pregledom zadužnice od 24. travnja 2021., broj ovjere OV-5891/2021, sud je utvrdio da je ovršenik istu potpisao kao jamac platac koji jamči za ispunjenje obveze glavnog dužnika - društva Z. d.o.o., OIB: ...

10. Pregledom povijesnih i aktualnih podataka sudskog registra sud je potom utvrdio da je ovršenik od 21. lipnja 2018. do danas (s prekidima) osoba ovlaštena za zastupanje (direktor) društva Z. d.o.o., a od 13. prosinca 2018. i član (imatelj poslovnih udjela) toga društva.

11. U vrijeme potpisivanja zadužnice (24. travnja 2021.) ovršenik je bio i direktor (neprekinuto obnaša funkciju direktora od 18. veljače 2019. do danas) i član društva Z. d.o.o.

12. Odredba čl. 14. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, dalje: ZOO) propisuje da su trgovački ugovori, prema tom zakonu, ugovori što ih sklapaju trgovci među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti.

13. Članak 4. t. 21. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 19/2022, 59/2023 dalje: ZZP) propisuje da je „potrošač“ svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti, dok t. 34. propisuje da je „trgovac“ bilo koja osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti, uključujući i osobu koja nastupa u ime ili za račun trgovca.

14. Smjernice za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (2019/C 323/04) ističu da se fizička osoba koja na temelju akcesornog ugovora djeluje u svojstvu jamca za ugovor koji se sklapa između dvaju trgovačkih subjekata mora smatrati potrošačem ako je djelovala u svrhe izvan okvira njezina obrta, poduzeća i profesije i nije ni na koji način funkcionalno povezana s društvom zajmoprimcem. Funkcionalna povezanost može se odnositi, na primjer, na funkciju direktora tog društva ili na udio u njegovu temeljnom kapitalu koji nije zanemariv.

15. Kako je ovršenik u konkretnom slučaju u vrijeme sklapanja spornog pravnog posla bio funkcionalno povezan s društvom glavnim dužnikom, akcesorni ugovor kojim isti jamči za obvezu trgovačkog društva ne predstavlja potrošački ugovor. 16. Slijedom naznačenog i taj navod ovršenika je u cijelosti neosnovan.

17. Nakon što je prvostupanjski sud poduzeo sve procesne radnje na koje je upućen ukidnom odlukom, pristupljeno je ispitivanju općih pretpostavaka za odgodu ovrhe.

18. Člankom 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti F. agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

19. Stavkom 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe.

20. Spis je po pravomoćnosti rješenja o nenadležnosti dostavljen Općinskom sudu u Sesvetama, koji je prijedlog od 9. veljače 2024. dostavio ovrhovoditelju na odgovor. 21. Ovrhovoditelj se prvotno nije očitovao na prijedlog za odgodu, no naknadnim podneskom (odgovor na žalbu podnesen 6. lipnja 2024.) ovrhovoditelj je predložio odbiti žalbu ovršenika na rješenje o odbijanju odgode te je iskazao da je prijedlog za odgodu neosnovan.

22. Pregledom prijedloga ovršenika i priloženih priloga sud je utvrdio da je prijedlog odgodu neosnovan.

23. Na temelju odredbe čl. 65. OZ-a sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu samo ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, uz kumulativno ispunjenje jednog od uvjeta iz stavka 1. istog članka.

24. Članak 65. st. 1. t. 5. OZ-a kao jedan od kumulativnih uvjeta za odgodu ovrhe navodi i činjenicu da je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek.

25. U konkretnom postupku ovršenik je podnio pravni lijek iz čl. 210. OZ-a (povodom kojeg je upućen u pokretanje parnice) te navodi da je pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu i Općinskom sudu u Novom Zagrebu pokrenuo postupke radi utvrđivanja ništetnim pravnog posla iz kojeg proizlazi tražbina ovrhovoditelja.

26. Time je ispunjen jedan kumulativni uvjet za odgodu ovrhe, naveden u čl. 65. st. 1. OZ-a. Međutim, za određivanje odgode ovrhe potrebno je i da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

27. U odnosu na navedeni uvjet za odgodu sud ističe da u okviru primjenjivih propisa sama činjenica da se ovrha provodi nije okolnost koja predstavlja nenadoknadivu štetu, usprkos neosporivoj činjenici da provedba ovrhe dovodi do umanjenja imovine ovršenika.

28. Stajalište ovog suda je da kad se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Iako je nesporna činjenica da ovršenicima provedbom ovrhe po prirodi stvari uobičajeno nastaje određena šteta, najčešće u vidu umanjenja imovine, istu štetu samu po sebi nije moguće promatrati kao nenadoknadivu ili teško naknadivu štetu u smislu čl. 65. OZ-a. Usvajanjem takvog stajališta povrijedilo bi se pravo ovrhovoditelja da na zakonit i brz način ostvari svoje pravo koje je već prethodno utvrđeno ovršnom ispravom donesenom u zakonom propisanom postupku, odnosno na zakonom propisan način.

29. Iz toga razloga, stav je suda da nesporne tegobe koje će ovršeniku nastati uslijed provedbe ovrhe ne mogu pogađati ovrhovoditelja u ostvarenju prava u ovršnom postupku te iste mogu predstavljati nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a isključivo ako bi ovršenik u prijedlogu za odgodu učinio vjerojatnim da nakon provedbe ovrhe ne bi u postupku protuovrhe mogao namiriti svoju tražbinu od ovrhovoditelja.

30. Ovršenik u prijedlogu za odgodu nije naveo okolnosti iz kojih proizlazi da ovršenik protiv ovrhovoditelja ne bi mogao ostvari pravo na povrat ukoliko bi bila usvojena žalba ovršenika ili bi u posebnom postupku bilo utvrđeno da je predmetna ovrha nedopuštena.

31. Ovršenik u pogledu štete samo paušalno navodi da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, no ne navodi od čega se ista sastoji. Ovršenik navodi i višestruku praksu u pogledu nastanka štete provedbom ovrhe na temelju ništetne isprave, no ista praksa se odnosi na provedbu ovrhe na nekretninama, u kojem postupku nakon pravomoćnosti dosude nekretnine kupcu više ne postoji mogućnost pune restitucije u slučaju uspjeha ovršenika s pravnim lijekom (nekretnina više ne može biti oduzeta kupcu i ovršenik ima pravo samo na novčanu naknadu).

32. U konkretnom slučaju vodi se ovrha na novčanim sredstvima ovršenika, a isti ničime nije učinio vjerojatnim da bi postupak protuovrhe bio neprovediv u slučaju da njegov pravni lijek bude prihvaćen nakon što ovrha bude provedena. Pregledom podataka ovrhovoditelja sud je po službenoj dužnosti utvrdio da je ovrhovoditelj strana pravna osoba te je nepoznato da li ista ima imovinu u Republici H., no kako je sjedište ovrhovoditelja na području Europske unije (Republika A.) sud smatra da se ne može unaprijed utvrditi da bi provedba protuovrhe bila nemoguća, pogotovo jer ovršenik nije priložio nikakve dokaze u korist takve tvrdnje.

33. Kako stoga nisu ispunjena oba kumulativna uvjeta za odgodu ovrhe propisane čl. 65. OZ-a, sud je odlučio kao u izreci i odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

U Sesvetama, 7. kolovoza 2024.

Sudac:

Josip Planinac, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršeniku po pun.

3. Spis