Poslovni broj: Usž-2784/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Marine Kosović Marković predsjednice vijeća, Jelene Rajić i Senke Orlić Zaninović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja E. P. iz O., kojeg zastupa opunomoćenik T. R., odvjetnik u R., protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Z., radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-2744/2023-10 od 20. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 24. srpnja 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-2744/2023-10 od 20. svibnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/23-26/397, URBROJ: 531-03-4-2-23-4 od 3. studenog 2023., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja I. županije, Grada V., Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju P., KLASA: UP/I-361-05/17-06/428, URBROJ: 2163/1- 18-06/4-23-9 od 30. lipnja 2023. Tim prvostupanjskog rješenjem je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu građevinu izgrađenu na k.č.br. 951/2 u k.o. L. jer nije vidljiva na snimci DOF5/2011, odnosno na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. niti je do tog dana evidentirana na katastarskom planu niti na drugoj službenoj kartografskoj podlozi.
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu kojom pobija njezinu zakonitost iz svih zakonom propisanih razloga. Ističe da predmetna građevina nije mogla stvarati sjenu na DOF5/2011, jer je omeđena stablima. Uzimajući u obzir usporedbu DOF5/2011 i DOF5/2018 te arhitektonsku snimku izvedenog stanja, zaključuje da zgrada istog pravokutnog oblika s istim vanjskim mjerama 9,46 x 5,70 m i da je u istoj fazi izgrađenosti, a jedina promjena koja se dogodila do 2018. godine je boja krova koja se zbog zaštitnog materijala promijenila iz bijele u crnu. Upućuje na uvjerenje Državne geodetske uprave KLASA: 938-08/23-03/384 URBROJ: 541- 05-02-01/5-23-2 iz kojeg je jasno i nesporno da je predmetna zgrada vidljiva na DOF5/2011 radi čega se može ozakoniti na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, 86/12., 143/13. i 65/17. dalje ZPNIZ). Napominje da ZPNIZ propisuje posebna dokazna pravila kojima se dokazuje da je zgrada u smislu tog Zakona izgrađena ako je vidljiva na DOF5/2011, a ako nije vidljiva onda su taksativno navedena druga dokazna sredstva. Stoga zaključuje da se činjenica o vremenu gradnje zgrade ne može dokazivati drugim dokaznim sredstvima, što potvrđuje sudska praksa. Analognom primjenom ZPNIZ-a javnopravna tijela, odnosno tuženik i podnositelj zahtjeva, upućuje da nisu ovlašteni dokazivati drugim sredstvima postojanje zgrade. Pogrešna primjena materijalnog prava u prvostupanjskoj presudi očituje se u utvrđivanju postojanja predmetne zgrade na temelju dokaza koje ZPNIZ ne dozvoljava, dok je odlučna činjenica njezine vidljivost na DOF5/2011 u potpunosti zanemarena. Pozivajući se na članak 16. ZPNIZ-a navodi da je tuženik ovlašten utvrđivati veličinu, stupanj završenosti i namjenu zgrade za koju je donosi rješenje o izvedenom stanju, ali nije ovlašten utvrđivati je li takva zgrada vidljiva na DOF5/2011. Napominje da u predmetnoj nekretnini živi njegova dvanaestoro člana obitelj i da će u slučaju odbijanja žalbe završiti na ulici. Smatra da je takvim postupanjem povrijeđeno načelo razmjernosti u zaštiti prava stranke i javnog interesa propisanog člankom 6. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09. i 110/21. dalje ZUP). Slijedom iznesenog, tužitelj predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu te poništiti prvostupanjsku presudu i rješenje tuženika, odnosno podredno vratit predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 1.250,00 €.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja čime nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
6. Naime, člankom 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. dalje ZUS), protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.
7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi.
8. Prema podacima spisa predmeta tužitelj je 27. lipnja 2013. podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, kojim traži ozakonjenje jednostavne građevine stambene namjene izgrađene na k.č.br. 951/2 u k.o. L.
9. Člankom 2. stavka 1. ZPNIZ-a propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanji grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. Prema stavku 2. citiranog zakonskog članka, nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanji grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do toga dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.
9.1. Člankom 16. stavkom 1. ZPNIZ-a određeno je da je u svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja o izvedenom stanju, nadležno upravno tijelo dužno izvršiti uvid u DOF5/2011, odnosno u uvjerenje iz članka 15. podstavka 3. ovoga Zakona te provesti očevid na licu mjesta. O izvršenom uvidu u DOF5/2011 sastavlja se službena bilješka i radi se njegov ispis koji se prilaže u spis.
10. U konkretnom slučaju u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja izvršena je usporedba prikaza predmetne zgrade na DOF5/2011 s njezinim naknadnim DOF prikazima (2014/2016, 2017/2018, 2019/2020), te je utvrđeno da zgrada kako je prikazana na snimci izvedenog stanja nije vidljiva na karti DOF5/2011, već je na njoj vidljiva samo bijela pravokutna površina omeđena prirodnim terenom i krošnjom stabala. Zaključak da DOF5/2011 prikazuje samo temeljnu ploču izveden je obzirom da je na sjeverozapadnom kutu tog pravokutnika vidljiv manji objekt koji odstupa visinski od ostale bijele površine pravokutnika, a sva stabla i sve zgrade projiciraju sjeveroistočno padajuću sjenu, kao i stabla neposredno susjedna tom bijelom pravokutniku, koju sam bijeli pravokutnik ne projicira, jer nema visinu koja bi tu sjenu projicirala. Na naknadno prikazanim DOF5 prikazima je jasno vidljiva građevina koja odgovara predmetnoj zgradi, dok ona nije vidljiva na Google Earthu 3d prikazu predmetne lokacije snimanom prije snimanja karte DOF52017/2018.
11. Slijedom citiranih zakonskih odredbi i utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj Sud nalazi da su javnopravna tijela i prvostupanjski sud pravilno utvrdili da predmetna građevina nije prikazana na DOF5/2011, odnosno da nije postojala do 21. lipnja 2011. na k. č. br. 951/2 k. o. L., radi čega je pravilno odbijen zahtjev tužitelja za donošenje rješenja o izvedenom stanju.
12. Suprotno navodima tužitelja, prema shvaćanju ovog Suda izraženom u presudama primjerice broj Usž-1755/16 i Usž-1285/15, moguće je drugim dokaznim sredstvima prikladnim za dokazivanje dokazivati zakonitost gradnje koja nije jasno vidljiva na DOF5/2011.
13. Na drukčiji zaključak ne ukazuju ni prigovori tužitelja da je prema uvjerenju Državne geodetske uprave od 20. listopada 2017. i 18. prosinca 2023. predmetna zgrada vidljiva na DOF5/2011. Naime, uvjerenja Državne geodetske uprave samo potvrđuju vidljivost gradnje na DOF5/2011, čime upravno tijelo nadležno za poslove izdavanja rješenja o izvedenom stanju u smislu članka 2. stavak 1. ZPNIZ-a nije vezano, već može utvrđivati radi li se o zgradi u smislu navedene odredbe, kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju. Navedeno proizlazi i iz presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-3822/19-2 od 29. siječnja 2020., na koju pravilno upućuje prvostupanjski sud.
14. Pored navedenog tužitelj se ne može s uspjehom pozivati na povredu prava na dom obzirom da se u konkretnom slučaju rješenjem javnopravnog tijela ne oduzima pravo korištenja nekretnine.
15. Kraj takvog stanja stvari, a budući da tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari, Sud nije našao osnove za usvajanjem žalbe.
16. Slijedom navedenog, trebalo je, temeljem članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke, a kako tužitelj nije uspio sa svojom žalbom, trebalo je u skladu s člankom 79. stavkom 4. ZUS-a odbiti njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe (točka II. izreke).
U Zagrebu 24. srpnja 2024.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković, v.r.
