REPUBLIKA HRVATSKA
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Zagreb
Broj: IR-121/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Snježane Oset i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene N. S., koju brani S. Š., odvjetnik u O., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.) odlučujući o žalbi okrivljene N. S. podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, broj: Pp-364/2024-3 od 2. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 24. srpnja 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljene N. S. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Osijeku, broj: Pp- 364/2024-3 od 2. veljače 2024. na temelju članka 130. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenoj N. S. određena je mjera opreza zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve suprugu I. S., na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske na udaljenosti manjoj od 200 metara. Predmetnim rješenjem također je određeno da će navedena mjera opreza trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti odluke o prekršaju.
2. Protiv navedenog rješenja putem branitelja žalbu je pravodobno podnijela okrivljenica. U žalbi navodi kako nije počinila prekršaj koji joj je optužnim prijedlogom stavljen na teret, opisujući tijek događaja predmetne zgode. Zatim, navodi kako je na snazi rješenje Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Donjem Miholjcu, broja Pp- 3730/2023-2 od 8. studenog 2023. kojim je također prema okrivljenici, ali i prema žrtvi u ovom postupku, produljena istovrsna mjera opreza, koja se razlikuje samo u pogledu udaljenosti te je stoga mjera opreza izrečena u ovom postupku bespredmetna. Tvrdi da je pobijanim rješenjem izreka prekoračena, budući da je u optužnom prijedlogu predložena udaljenost od 50 metara, a u rješenju je određena udaljenost od 200 metara. Osim toga, navodi kako je mjera nesvrhovita i ista krši prava maloljetnog djeteta iz razloga što se onemogućava pristup majke djetetu.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući o žalbi okrivljenice, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, nalazi da je odluka prvostupanjskog suda u cijelosti pravilna i zakonita.
5. Naime, imajući u vidu veću protupravnu količinu u okrivljeničinom ponašanju koja čini inkriminirani prekršaj, odnosno da joj je optužnim prijedlogom stavljeno na teret da bi počinila i psihičko i fizičko nasilje u obitelji prema suprugu, iako je prethodno pravomoćno osuđivana za istovrsni prekršaj, kao i da je predmetni prekršaj počinila u nazočnosti maloljetnog djeteta i da je uz to prekršila i mjeru opreza koja joj je ranije određena drugom odlukom, očigledno je da su odnosi između okrivljenice i njezinog supruga teško narušeni i poremećeni, a koja okolnost ukazuje na potrebu za određivanjem mjere opreza, kao što je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud, i za što je dao dostatne razloge, te i po ocjeni ovog suda, postoje opravdani razlozi za određivanjem mjere opreza zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve suprugu I. S., a sve u cilju da se okrivljenicu spriječi da čini nove prekršaje. Izrečenim mjerama opreza se doista otklanjaju uvjeti koji bi mogli poticajno djelovati na okrivljenicu u činjenju prekršaja.
6. U odnosu na žalbene navode okrivljenice kojima tvrdi kako u njezinom postupanju nisu ostvarena obilježja prekršaja koji joj je stavljen na teret, ističe se da u ovoj fazi postupka, sama činjenica da je podignut optužni prijedlog, za ovaj sud pruža dovoljan stupanj osnovane sumnje da je prekršaj i počinjen od strane okrivljenice, a što je dostatan opći zakonski uvjet da bi se protiv okrivljenice mjera opreza uopće mogla odrediti. Da li je okrivljenica doista i počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret ne može biti predmetom ocjene u preispitivanju odluke o određivanju mjere opreza pa su u tom smislu neosnovani ovi žalbeni navodi okrivljenice. Predmetne navode okrivljenica može isticati u postupku koji se provodi pred prvostupanjskim sudom.
7. Također, nisu niti osnovani žalbeni navodi kojima se ističe kako je predmetna mjera suvišna budući je na snazi, kako u odnosu na okrivljenicu, tako i u odnosu na žrtvu u ovom postupku, identična mjera opreza u drugom postupku. Naime, mjera opreza može trajati do pravomoćnog okončanja postupka u kojem je određena, te u slučaju donošenja pravomoćne presude(bez obzira da li se radi o presudi kojom su okrivljenici proglašeni krivima ili su oslobođeni od optužbe ili je optužba odbijena) ista bi prestala važiti, a time bi ujedno žrtva ostala nezaštićena, a čime se sasvim sigurno ne postiže svrha mjere opreza. Stoga je sasvim opravdano prvostupanjski sud odredio mjeru opreza u ovom postupku, bez obzira da li je eventualno na snazi identična mjera opreza u drugom postupku.
8. Osim toga, prvostupanjski sud nije prekoračio izreku s obzirom da je mjeru opreza odredio na veću udaljenost nego li je to predloženo optužnim prijedlogom, budući je sud ovlašten odrediti mjeru opreza po službenoj dužnosti, odnosno iako to ovlašteni tužitelj ne predlaže, ili mimo prijedloga ovlaštenog tužitelja, ako utvrdi da je isto nužno, što u ovom slučaju svakako jest zbog ranije izloženih razloga.
9. Također, određenom mjerom opreza ne uskraćuje se pravo okrivljenici u ostvarivanju prava na roditeljsku skrb odnosno pravo na viđanje maloljetnog djeteta jer okrivljenica ne mora, prema podacima u spisu, nužno dijete viđati u prisutnosti oca, odnosno u prisutnosti osobe radi čije zaštite je mjera opreza određena. U konačnici, viđanje djeteta može se osigurati i uz pomoć nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
10. Slijedom navedenog, žalbu okrivljenice je trebalo odbiti kao neosnovanu pa je, na temelju članka 211. stavak 2. točke 2. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 24. srpnja 2024.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Mladen Budiša, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 5 otpravka: za spis, okrivljenicu, branitelja, žrtvu i tužitelja.
