REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2575/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u predstečajnom postupku nad dužnikom FURJAN d.o.o., OIB 70257120628, Zagreb, IV. Trokut 12, kojeg zastupa punomoćnik Pavao Mrkonjić, odvjetnik u Zagrebu, odlučujući o dužnikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-297/2024-3 od 21. veljače 2024., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj St-3053/2022-40 od 18. prosinca 2023., na sjednici održanoj 23. srpnja 2024.

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog dužnika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog dužnika za dopuštenje revizije u odnosu na istaknutu povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Dužnik je podnio prijedlog da mu se dopusti podnošenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-297/2024-3 od 21. veljače 2024. kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj St-3053/2022-40 od 18. prosinca 2023. navodeći više pitanja za koje smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Ujedno ističe da mu je donošenjem pobijanog rješenja povrijeđeno temeljno pravo na pravično suđenje.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da niti jedno postavljeno pitanje u prijedlogu nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

4. Prvostupanjskim rješenjem obustavljen je predstečajni postupak pokrenut nad dužnikom FURJAN d.o.o. Zagreb (na njegov prijedlog) rješenjem poslovni broj St- 3053/2022 od 19. prosinca 2022., uz obrazloženje da je povjerenik podneskom od 23. siječnja 2023. obavijestio sud da nije uspio stupiti u kontakt s dužnikom čime mu je onemogućeno izvršavanje njegovih obveza, a to je ponovio i na ispitnom ročištu održanom 26. travnja 2023. Povjerenik je naime uputio i e-mail poruke dužniku na adresu upisanu u sudskom registru 30. prosinca 2022. i 12. siječnja 2023., ali nije dobio odgovor. Uspostavio je kontakt s punomoćnikom dužnika koji mu je rekao da će se direktor dužnika javiti, ali to nije nikada učinio. Stoga je predstečajni postupak obustavljen na temelju odredbe čl. 63. st. 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15, 104/17 i 36/22 - dalje: SZ) prema kojoj se predstečajni postupak mora završiti u roku od 120 dana od dana podnošenja prijedloga. Rješenje o obustavi predstečajnog postupka potvrđeno je rješenjem suda drugog stupnja.

5. Dužnik je u prijedlogu za dopuštenost revizije naveo sedam pitanja koja glase:

„a) je li štrajk sudaca koji se održavao od početka mjeseca svibnja 2023. godine pa do 27. srpnja 2023 godine objektivna okolnost zbog koje sud nije uopće radio na ovom predmetu, a zbog koje objektivne okolnosti ne bi tekli rokovi propisani odredbom članka 63. Stečajnog zakona?

b) je li preseljenje suda na novu lokaciju objektivna okolnost zbog koje sud spriječen da radi na predmetima, a zbog koje objektivne okolnosti ne bi tekli rokovi propisani odredbom članka 63. Stečajnog zakona?

c) je li povjerenik dužan osporiti sve prijavljene tražbine ako nije u mogućnosti stupiti u kontakt s Dužnikom ili njegovim punomoćnikom?

d) je li povjerenik dužan očitovati se o prijavljenim tražbinama ako nije u mogućnosti stupiti u kontakt s Dužnikom ili njegovim punomoćnikom, u slučaju da su tražbine uredno prijavljene u zakonskom roku s popratnom dokumentacijom? e) je li povjerenik dužan pisanim ili drugim dokazivim putem zatražiti dostavu dokumentacije od Dužnika u svrhu utvrđenja doprinosi li ili ne Dužnik dugotrajnosti predstečajnog postupka?

f) jesu li ostvareni uvjeti za obustavu predstečajnog postupka sukladno članku 63. stavak 3. Stečajnog zakona nakon proteka roka od 300 dana od dana pokretanja postupka ako je sud o podnesenom prijedlogu za dodjelom naknadnog roka povjereniku za očitovanje o prijavljenim tražbinama odlučivao preko 200 dana, a povjerenik u ostavljenom naknadnom roku dostavio svoje očitovanje o prijavljenim tražbinama i svu potrebnu dokumentaciju?

g) jesu li ostvareni uvjeti za obustavu predstečajnog postupka sukladno članku 63. stavak 3. Stečajnog zakona ako je zbog radnji prvostupanjskog suda prekoračen rok iz odredbe članka 63. stavak 1. Stečajnog zakona?“.

6. Prema odredi čl. 387. st. 2. toč. 2. ZPP, u prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona, a prema toj odredbi (čl. 385.a st. 1. ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili

- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije - trebalo preispitati sudsku praksu.

7. Pitanja u prijedlogu dužnika nisu sastavljena u skladu sa zakonskim odredbama čl. 385.a st. 1. ZPP, budući da neka nisu važna za ishod spora, a niti su za njih navedeni supstancijalni i odlučni razlozi u smislu prethodno citirane odredbe, dok sam navod da o istima nema prakse revizijskog suda nije dostatan razlog da bi se pitanja mogla ocijeniti važnima za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu.

8.1. Naime, valja reći da „štrajk“ sudaca od svibnja do kraja srpnja 2023., kako se navodi u prvom pitanju, nije utjecao na obustavu predstečajnog postupka jer on nije obustavljen zbog toga što sud nije poduzeo neku radnju koju je trebao poduzeti, već zbog toga što dužnik (njegov direktor) nije surađivao s povjerenikom. Osim toga, sud je održao dana 26. travnja 2023. ročište za ispitivanje tražbina. To se odnosi i na drugo pitanje koje se tiče preseljenja suda na drugu lokaciju, kao i na sedmo pitanje jer rok iz čl. 63. st. 1. SZ nije prekoračen zbog radnji suda.

8.2. Treće, četvrto i peto pitanje odnose se na dužnosti povjerenika u situaciji kada nije u mogućnosti stupiti u kontakt s dužnikom, tj. je li tada dužan osporiti sve prijavljene tražbine, očitovati se o prijavljenim tražbinama te na to je li on dužan pisanim ili drugim dokazivim putem zatražiti dostavu dokumentacije od dužnika. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je na održanom ročištu za ispitivanje tražbina (26. travnja 2023.) sudjelovao dužnik i njegov punomoćnik na kojem su tražili produženje roka u smislu čl. 63. st. 2. SZ pa su navedena pitanja bez važnosti za ishod spora. Predstečajni postupak se ne može pokrenuti bez prijedloga dužnika ili njegove suglasnosti (čl. 25. SZ) i u njegovom je interesu da se okonča prihvaćanjem predstečajnog sporazuma, a po naravi stvari to nije moguće bez njegovog sudjelovanja i suradnje s povjerenikom. Povjerenik se nije mogao očitovati o prijavljenim tražbinama tako da ih sve ospori jer su to dužni učiniti prema čl. 41. st. 1. SZ dužnik i povjerenik ako je imenovan (dakle, dužnik u svim slučajevima, a uz njega i povjerenik ako je imenovan). Osim toga, predstečajni postupak ne bilo moguće okončati osim obustavom, ako bi sve prijavljene tražbine bile osporene (čl. 56. u vezi s čl. 323. st. 1. i čl. 106. st. 1. SZ).

8.3. Šesto pitanje, a koje se tiče se naknadnog roka iz čl. 63. st. 2. i 3. SZ, nije važno pitanje za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, jer odgovor na to pitanje ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja budući da sud iznimno može (dakle i ne mora) na prijedlog dužnika dopustiti produženje roka za daljnjih 90 dana ako smatra da bi to bilo svrsishodno za sklapanje predstečajnog sporazuma, a razlozi zbog kojih sud u konkretnom slučaju nije produžio rok navedeni su u obrazloženju rješenja sudova nižeg stupnja.

9. U vezi dijela prijedloga za dopuštenje revizije koji se tiče povrede prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17), odnosno čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: EKLJP) i u njemu sadržane zabrane arbitrarnosti, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima dužniku bilo omogućeno da ravnopravno sudjeluje u postupku, međutim on to nije činio već se držao pasivno, a pobijano rješenje je doneseno u skladu s procesnopravnim odredbama koje uređuje predstečajni postupak. U svojim rješenjima nižestupanjski su sudovi dali jasne i neproturječne razloge za svoju odluku te se iste ne mogu smatrati neobrazloženima, arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da dužnik nije imao pravično suđenje.

10.1. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu kojim je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP - zbog pravnih pitanja koje tuženica smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

10.2. Kako predlagatelj nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i st. 4. ZPP te riješiti kao u toč. II. izreke.

Zagreb, 23. srpnja 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug