REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-967/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Boranu Bušurelo, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Erste&Steiermärkische Bank d.d., OIB 23057039320, Jadranski trg 3/a, Rijeka, zastupane po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnim i isplate, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž-1206/2021-3 od 8. studenoga 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 12934/2019-25 od 9. rujna 2021., u sjednici održanoj 23. srpnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tuženoj revizija protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž-1206/2021-3 od 8. studenoga 2021. u dijelu u kojem je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-12934/2019-25 od 9. rujna 2021., u odnosu na pravno pitanje:

"Ima li mjesta primjeni članka 138.a Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj 79/07., 125/07., 79/09., 89/09 – dalje u tekstu: ZZP/07) u pojedinačnim sudskim postupcima (izravna primjena odluka u Kolektivnom postupku), kada je odluka nacionalnog suda u Kolektivnom postupku donesena na temelju predugovorne dokumentacije (oglasi i reklamni materijali) bez ispitivanja okolnosti u kojima su vođeni pregovori te opsega pruženih informacija prije sklapanja ugovora, a i stav je nacionalnog suda u Kolektivnom postupku da su informacije koje su pojedini potrošači dobili tijekom pojedinačnih pregovora o sklapanju ponuđenog ugovora relevantne samo za pojedinačni odnos između banke i određenog potrošača i da se sudovi u Kolektivnom postupku nisu time bavili?".

Obrazloženje

1. Tužena je protiv drugostupanjske presude podnijela prijedlog za dopuštenje revizije.

2. Ovaj je sud prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 -pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 dalje: ZPP), koji se primjenjuje u ovome predmetu temeljem čl. 107. st. 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/2022).

3. Ovaj sud je ocijenio da je pravno pitanje naznačeno u izreci ovoga rješenja bitno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, s obzirom na pravno shvaćanje iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 30. lipnja 2022. broj U-III-5458/2021.

4. Stoga je, u odnosu na ta pitanja, na temelju odredbe čl. 385.a i čl. 387. st. 6. ZPP, odlučeno kao u izreci.

5. U pogledu pravnih pitanja koja su u prijedlogu naznačena pod rednim brojevima 1. i 2. je za obrazložiti da je pravno shvaćanje suda u pobijanoj odluci usklađeno s pravnim shvaćanjem koje je revizijski sud izrazio u odlukama Revt-249/2014 od 9. travnja 2015. i Rev-308/2022 od 19. travnja 2022.

6. U pogledu postavljenog pravnog pitanja pod br. 4. kojim se smjera na pitanje tzv. negativne tečajne razlike – a (naglašava se sljedeće polazište) polazeći od toga da sudovi nisu utvrdili, niti je tužena uz prijedlog za dopuštenje revizije dostavila dokaze (čl. 387. st. 3. ZPP) da bi kakav zahtjev u tom smislu tužena postavila (dakle, nije postavila materijalnopravni prigovor prijeboja, procesni prigovor radi prebijanja niti protutužbu) – za zaključiti je da je pravno shvaćanje suda u pobijanoj odluci u skladu s odlukom revizijskog suda poslovni broj Rev-549/2023 od 18. prosinca 2023.

6.1. Za napomenuti je da se navodi iz podnesaka tužene kojima se ukazuje na potrebu uračunavanja tzv. negativne tečajne razlike, sagledavajući ih onako kako su ti navodi koncipirani u tim podnescima, ne mogu kvalificirati ni kao materijalnopravni prigovor prijeboja niti kao procesni prigovor radi prebijanja, a niti kao protutužba.

6.2. U pogledu dijela pravnog pitanja pod rednim brojem 4., a u dijelu koji se odnosi na zastaru dijela koji se odnosi na prijeboj, nije bilo mjesta dopuštenju revizije, jer u tom smislu pravno shvaćanje suda u pobijanoj odluci nije izraženo.

7. Stoga u pogledu tih pravnih pitanja (toč. 5. do 6.2. ovoga obrazloženja) nije bilo mjesta dopuštenju revizije.

Zagreb, 23. srpnja 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug