Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1153/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N JE

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću toga suda sastavljenom od sudaca Milene Frankić, kao predsjednice vijeća, Gordane Bošković Majerović, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. Š. iz Z., OIB:…, zastupanog po punomoćniku D. D., odvjetniku u Z., protiv tuženika 1/Grada Z., Z., OIB:…, zastupanog po punomoćniku T. R., odvjetniku u Z., 2/Ž. J. iz Z., OIB:…, vlasnika uslužnog obrta "E." i., zastupanog po punomoćniku V. P., odvjetniku u Odvjetničkom društvu P. i p. d.o.o. u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2800/2021-147 od 14. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 23. srpnja 2024.,

p r e s u d i o j e:

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2800/2021-147 od 14. travnja 2023. u pobijanoj točki II. izreke, te dijelu točke III. izreke kojim mu nisu dosuđeni daljnji troškovi postupka.

II. Prihvaćaju se žalbe 1/tuženika Grad Z. i 2/Ž. J. te se preinačava navedena presuda u točki I izreke i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženicima solidarno isplatiti tužitelju, na ime naknade štete, iznos od 12.554,00 kuna / 1.666,20 eura¹ sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 11.554,00 kuna / 1.533,48 eura¹ od 29. studenoga 2004. do isplate i na iznos od 1.000,00 kuna / 132,72 eura¹ od 14. travnja 2023. do isplate i to do 31. prosinca 2007. po godišnjoj stopi određenoj čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."

r i j e š i o j e:

I Odbacuje se dopuna žalbe tuženika 2/ Ž. J. iz Z., OIB:…, vlasnika uslužnog obrta "E." inženjering kao nepravodobna.

II Prihvaća se žalba tuženika 1/G. Z. i 2/Ž. J. te se preinačava odluka o troškovima postupka iz točke III izreke i sudi:

Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku 1/Grad Z. troškove postupka u iznosu od 3.314,80 eur, a tuženiku 2/Ž. J. u iznosu od 3.627,30 eur, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom citiranom u izreci odlučeno je:

"I Nalaže se tuženicima solidarno isplatiti tužitelju, na ime naknade štete, iznos od 12.554,00 kuna / 1.666,20 eura¹ sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 11.554,00 kuna / 1.533,48 eura¹ od 29. studenoga 2004. do isplate i na iznos od 1.000,00 kuna / 132,72 eura¹ od 14. travnja 2023. do isplate i to do 31. prosinca 2007. po godišnjoj stopi određenoj čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj zahtijeva od suda naložiti tuženicima solidarno isplatiti tužitelju, na ime naknade štete, iznos od 13.847,70 kuna / 1.837,91 eura¹ sa zakonskom zateznom kamatom na iznos od 1.223,14 kuna / 162,34 eura¹ od 29. studenoga 2004. do isplate i na iznos od 12.624,56 kuna / 1.675,57 eura¹ od 14. travnja 2023. do isplate.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka."

2. Tužitelj je podnio žalbu kojom navedenu presudu pobija u točki II. i dijelu točke III. kojim mu nije dosuđen trošak postupka, zbog svih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se presuda preinači u smislu žalbenih navoda, a tuženicima naloži da tužitelju naknade parnični trošak uvećan za troškove žalbe.

3. Tuženik 1/Grad Z. je podnio žalbu protiv presude kojom istu pobija u točki I. i dijelu točke III. izreke, kojim mu nije dosuđen parnični trošak, zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP, uz prijedlog da se presuda u pobijanom dijelu preinači i odbije tužbeni zahtjev a tužitelja obveže naknaditi 1/tuženiku parnični trošak, uvećan za troškove žalbenog postupka, sa zakonskim zateznim kamatama.

4. Tuženik ad. 2/ Ž. J. kao vlasnik obrta "E." podnio je žalbu osobno i po punomoćniku.

4.1. U žalbi podnesenoj po punomoćniku, kojom se pobija točka I. citirane presude, te točka III. u dijelu u kojem tom tuženiku nisu dosuđeni troškovi parnice, zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP, uz prijedlog da se presuda u pobijanom dijelu preinači i odbije tužbeni zahtjev u odnosu na tog tuženika, odnosno ukine i predmet vrat prvostupanjskom sudu na ponovno suđenja a tuženiku ad. 2) dosude troškovi postupka i troškovi žalbe.

4.2. U žalbi podnesenoj osobno 2/tuženik pobija presudu u točki I. i dijelu točke III., kojom tom tuženiku nisu dosuđeni troškovi parnice, bez posebnog žalbenog prijedloga.

4.3. Naknadnim podneskom izvan roka za žalbu taj tuženik predlaže presudu u pobijanom dijelu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan a 2/tuženiku naknaditi troškove parnice uvećane za troškove žalbi sa zakonskim zateznim kamatama.

5. Na žalbe nije odgovoreno.

6. Žalba tužitelja nije osnovana, dok su žalbe 1/tuženika i 2/tuženika osnovane, a dopuna žalbe tuženika 2/Ž. J. nije pravovremena.

7. U predmetnom postupku tužitelj, kao pravni slijednik N. Š., traži naknadu materijalne štete i to 25.401.00 kuna na ime troškova pogreba, nadgrobnog spomenika, crnine i vijenca, sa zakonskom zateznom kamatom, a kao posljedice štetnog događaja od 28. studenoga 2004., kada je došlo do smrti prednika tužitelja M. i D. A., koji su umrli nasilnom smrću uslijed trovanja ugljičnim monoksidom.

8. Sporna je i u ovoj žalbenoj fazi, odgovornost za štetu, koju tužitelj temelji na tvrdnji, da su tuženici znali da na dimovodnom otvoru za stan pok. M. i D. A. ne postoje metalna vratašca sa zabravom, već betonska, dakle da postoji nedostatak kojim se ugrožavaju životi stanara, a unatoč tome su tuženik 1/Grad Z. i prvotni tuženik 2/G. p Z. d.o.o. (ranije s p.o.) proveli plin u zgradu, odnosno da 3/tuženik nije pravilno obavljao službu održavanja i čišćenja dimnjaka.

9. Odredbom toč. 7.1. Zaključka o posebnim tehničkim uvjetima za projektiranje i izvedbu dimnjaka i dimovodnih priključaka na području grada Zagreba ("Službeni glasnik" Grada Z., broj: 1/74., dalje: Zaključak) propisano je, u bitnom, da svaki dimnjak mora biti tako izveden da se može očistiti i kontrolirati, te treba u ovu svrhu ugraditi lako pristupačna vrata za čišćenje.

9.1. Odredbom toč. 7.5. istog Zaključka propisano je da se vratašca za čišćenje moraju izvesti iz čvrstog nesagorivog materijala, s okvirom koji se da čvrsto ugraditi, te s krilom koje dobro zatvara i ne propušta dim. Veličina vratašca treba da je najmanje jednaka veličini presjeka dimnjaka. Kod normalnih uskih dimnjaka vratašca su minimalne svijetle veličine 12/22 cm.

9.2. Nadalje, odredbom toč. 7.6. istog Zaključka propisano je da željezna vratašca moraju biti u toplom dijelu dimnjaka dvostruka s odijeljenim krilima ili sa spojenim krilima s uloškom azbestne ploče, a u hladnom dijelu mogu biti jednostruka.

Betonska vrata moraju biti odobrena atestom.

10. Odredbama čl. 18. Odluke od dimnjačarskoj službi ("Službeni glasnik" Grada Zagreba broj 4/1994) propisano je:

"Ako ovlašteni dimnjačar utvrdi da na dimovodnim objektima postoje nedostaci, pismeno će o tome obavijestiti vlasnika zgrade, odnosno tijelo koje upravlja zgradom, da uklone nedostatke u roku koji ne može biti duži od dva mjeseca, te će o tome obavijestiti nadležnu inspekciju za zaštitu od požara i komunalnog inspektora za dimnjačarske poslove.

Ako se radi o nedostacima na dimovodnom objektu na koji je priključeno plinsko ložište, ovlašteni je dimnjačar o uočenim nedostacima dužan odmah obavijestiti i distributera plina.".

11. Na temelju rezultata vještačenja u predmetu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: Kio-137/06, a koji je okončan rješenjem toga suda poslovni broj: Kio- 137/06 od 5. rujna 2006., koje je postalo pravomoćno 12. rujna 2006., kojim rješenjem je istraga obustavljena zbog toga što je Državni odvjetnik odustao od progona protiv S. P., zaposlenika u obrtu 2/tuženika Ž. J., ne može se zaključiti da su vratašca za čišćenje predmetnog dimovodnog kanala za stan obitelji A. morala biti metalna s nekom vrstom zabrave (ključa).

12. Naime, u svom osnovnom i dopunskom nalazu i mišljenju (list 36-39 i 47-49 spisa), za koji su se stranke suglasile da se koristi u ovom postupku, kriminalistički vještak za strojarsko-tehnološka vještačenja MUP RH, dipl. ing. D. B., naveo je, u bitnom:

- da je pregledom dimnjaka utvrđeno da se radi o zidanome dimnjaku s četiri dimovodna kanala, svaki kanal je kvadratnoga poprečnoga presjeka veličine 12 cm x 12 cm, time da je građen u cijeloj visini zgrade od podruma do iznad ravnoga krova, ukupne visine oko 14 m i s vratašcima dna dimnjaka/sabirača čađe sva četiri dimovodna kanala u podrumu,

- da iz službene zabilješke broj: 511-19-15/1-5305/04 (33) proizlazi da je očevidom obavljenim 28. studenoga 2004. od strane djelatnika PUZ-a utvrđeno da su otvori sabirači čađe prvog, trećeg i četvrtoga dimovodnoga kanala pronađeni zatvoreni betonskim poklopcima veličine 17 x 17 cm, dok je otvor sabirača čađe drugoga dimovodnoga kanala (za stan obitelji Aleksić) pronađen otvoren, a ispod predmetnog sabirača čađe pronađen je djelomično oštećen betonski poklopac veličine 14 x 6 cm i 6 komada razbijenoga betona za koje je utvrđeno da su prije loma činili betonski poklopac veličine 17 x 17 cm, time da je očevidom utvrđeno da otvori sakupljača čađe preostalih dimovodnih cijevi imaju po dva betonska poklopca i to vanjski veličine 17 x 17 cm i unutarnji 14 x 6 cm, oba poklopca bez dodatnoga osiguranja od ispadanja poklopca iz ležišta,

- da se u podrum predmetne zgrade ulazi kroz vrata u prizemlju zgrade koja se zaključavaju, a ključeve podrumskih vrata imaju svi stanari zgrade, time da je vještak tijekom očevida obavljenog 4. ožujka 2005. pregledao ulazna vrata u podrum predmetne zgrade i bravu ulaznih vrata podruma i utvrdio da na vratima i bravi nema tragova nasilnog otvaranja,

- da je vještak očevidom 4. ožujka 2005. utvrdio da su plinski aparati u stanu obitelji A. (plinski štednjak marke "P." i kalijeva peć na plin) spojeni na drugi dimovodni kanal, te da je sabirač čađe tog dimovodnog kanala zatvoren betonskim poklopcem veličine 14 x 6 cm, dok su na otvoru sabirača čađe četvrtog dimovodnog kanala betonski poklopci zamijenjeni metalnim vratašcima s azbestnom brtvom i bravom, a da su otvori sabirača čađe prvog i trećega dimovodnog kanala zatvoreni unutarnjim i vanjskim betonskim poklopcima naslonjenim na betonske okvire,

- da su tijekom očevida, radi usporedbe s otvorima sabirača čađe dimnjaka na koji su spojeni plinski aparati u stanu obitelji A., u podrumu zgrade pregledani otvori sabirača drugog dimnjaka zgrade, te je utvrđeno da drugi dimnjak ima četiri dimovodna kanala, te da svaki dimovodni kanal ima otvor sabirača čađe pokriven s dva betonska poklopca i to vanjski veličine 17x17cm i unutarnji 14x6cm, oba bez dodatnog osiguranja od ispadanja poklopca iz ležišta, time da su vanjski poklopci na dva sabirača čađe nagnuti gornjim dijelom izvan svoga ležišta, a donjim dijelom su i dalje u ležištu otvora sabirača,

- da je u cilju ispitivanja prohodnosti drugoga dimovodnog kanala, tj. kanala na koji su spojeni plinski aparati u stanu obitelji A., poklopac sabirača čađe istoga skinut kako bi se dobili uvjeti koji su vladali kada je došlo do trovanja supružnika, a ispitivanje je izvedeno postavljanjem zapaljenoga dimnog naboja u sabirač čađe drugog dimovodnog kanala i praćenjem pojave obojenoga dima dimnoga naboja iznad krova zgrade, te je utvrđeno da je kanal prohodan,

- da je ispitivanjem uzgona u dimovodnim cijevima plinskih aparata u stanu supružnika A., u uvjetima kada je otvoren sabirač čađe drugoga dimovodnoga kanala utvrđeno da u dimovodnoj cijevi štednjaka marke "P." vlada vrlo slab uzgon, tj. isti slabo "vuče" dimne plinove, a uz zatvorenu dozraku na peći "vuče", tj. uzgon je dovoljan, te je zatvaranjem otvora sakupljača čađe drugoga dimovodnog kanala, te ispitivanjem uzgona na dimovodnim cijevima plinskih trošila u stanu A. utvrđeno da u takvim uvjetima u dimovodnim cijevima oba plinska aparata vlada dobar uzgon, tj. obje dimovodne cijevi "vuku" dimne plinove (ispitivanje je izvršeno kvalitativnom metodom postavljanjem otvorenoga plamena ispred dimovodne cijevi plinskog štednjaka marke "P." i ispred otvora plamenika kalijeve peći, te praćenjem otklona stupa otvorenoga plamena od vertikale prema dimovodnom kanalu),

- da u situaciji kada u dimovodnoj cijevi plinskoga aparata ne vlada dovoljan uzgon dolazi do povrata dimnih plinova iz aparata u prostor u kojem plinski aparat radi, time da je u konkretnom slučaju utvrđeno da u dimovodnoj cijevi plinskog štednjaka marke "P.", uz otvoren sabirač čađe dimovodnoga kanala vlada vrlo slab uzgon što ima za posljedicu povrat plinova izgaranja iz plinskoga štednjaka u stan,

- da prema rezultatima mjerenja provedenima od strane djelatnika G. p. Z. proizlazi da tijekom rada plinskoga štednjaka marke "P." u uvjetima kada je otvoren sabirač čađe dimovodnoga kanala do koncentracije ugljičnog monoksida od 30 ppm u stanu dolazi nakon 9 min. rada štednjaka, a do po život opasne koncentracije od 100 ppm ugljičnog monoksida u stanu dolazi nakon oko 15 min. rada plinskog štednjaka, time da je koncentracija od 30 ppm opasna za čovjeka i osoba bez zaštitne opreme mora napustiti prostor, a koncentracija od 100 ppm je po život opasna i osoba bez zaštitne opreme ne smije boraviti u tako kontaminiranom prostoru,

- da su štednjak i kalijeva peć tehnički ispravni i da termo-zaštitni elementi štednjaka i peći rade ispravno,

- da očevidom nije bilo moguće utvrditi točan uzrok ispadanja betonskih poklopaca sabirača čađe dimovodnoga kanala na koji su bila spojena plinska trošila u stanu A.,

- da je tijekom očevida obavljen širi pregled mjesta događaja, te je utvrđeno da su se u … ulici, prije no što je došlo do trovanja supružnika A., obavljali građevinski radovi na izgradnji novog stambenog objekta, a tijekom gradnje novih stambenih objekata se koristi teška građevinska mehanizacija (kamioni kiperi, kamionske miješalice za beton, bageri i sl.), koja tijekom rada i prometa stvara vibracije koje se prenose na okolni prostor, pa je mogući uzrok ispadanja betonskih poklopaca sa dimovodnog kanala na koji su spojena trošila u stanu pok. supružnika A. vibracije uzrokovane prometom,

- da su otvori sabirača čađe dimovodnih kanala predmetne stambene zgrade zatvoreni sa po dva betonska poklopca koji se naslanjaju na betonske okvire, a sila trenja između poklopca i okvira drži betonske poklopce u zatvorenom položaju, time da prilikom proizvodnje pojedinih betonskih poklopaca i okvira može doći do grešaka koje rezultiraju individualnim nesavršenostima (zračni mjehurići i sl.), a tijekom dugogodišnjeg korištenja (čišćenja i pregleda dimovodnih kanala) je moguće da, budući da je beton krhak, dođe do mikrooštećenja površine nalijeganja poklopca na okvir i površine na okviru na koju naliježu poklopci, te samim tim i slabljenja sile trenja između poklopca i okvira, pri čemu je stupanj mikrooštećenja poklopaca i okvira pojedinih otvora sabirača čađe individualan,

- da eventualne greške nastale pri proizvodnji poklopaca i okvira, kao i eventualna mikrooštećenja nastala dugogodišnjom upotrebom mogu rezultirati da sila trenja na pojedinim poklopcima bude manja nego na drugima, iako su proizvedeni od istoga materijala, ugrađeni u isto vrijeme i na jednak način, a opisana oštećenja betonskih poklopaca i betonskih okvira mogu biti takva da ih dimnjačar prilikom redovnih pregleda ne može primijetiti,

- da je tijekom očevida 4. ožujka 2005. utvrđeno da su na dva dimovodna kanala drugoga dimnjaka predmetne zgrade vanjski betonski poklopci nagnuti gornjim dijelom izvan ležišta, pa je samim time postojala mogućnost da ispadnu, time da smatra da je moguće da je do naginjanja ova dva poklopca moglo doći također djelovanjem vibracija nastalih prometovanjem i radom teške građevinske mehanizacije u blizini predmetne zgrade,

- da je individualnost stupnja eventualnih mikrooštećenja i individualnost grešaka nastalih u proizvodnji pojedinih poklopaca i okvira moglo dovesti do toga da jedan par poklopaca ispadne, a da ostali ne ispadnu,

- da je uloga unutarnjeg betonskog poklopca zatvaranje otvora sabirača čađe koji služi za čišćenje i kontrolu dimovodnoga kanala, time da je otvor na sabiraču čađe potrebno zatvoriti kako bi se u dimovodnom kanalu uspostavio uzgon koji osigurava efikasno odvođenje dimnih plinova iz ložišta, dok je uloga vanjskog poklopca dodatna mehanička zaštita unutarnjeg poklopca, a postojanje vanjskog poklopca postavljenoga na način opisan u zapisniku o očevidu, smanjila bi rizik od ispadanja unutrašnjeg poklopca,

- da je pozitivna dimnjačarska praksa na području grada Z. od stupanja na snagu Posebnih tehničkih uvjeta za projektiranje i izvedbu dimnjaka i dimovodnih priključaka grada Z. (Službeni glasnik, broj: 1/74), koji je i danas na snazi, da područni dimnjačar kao jedan od uvjeta za izdavanje atesta za novi dimnjak ili kod sanacije postojećeg dimnjaka ili kod priključivanja novih plinskih aparata na postojeći dimnjak zahtijeva ugradnju vratašca na otvorima dimnjaka, odnosno dimovodnih kanala koja su izrađena od materijala atestiranih za rad plinskih trošila, te koja imaju neku vrstu zabrave koja sprječava da se vratašca otvore sama od sebe i

- da prilikom preuzimanja dimnjačarskoga područja dobivenog koncesijom područni dimnjačar koji utvrdi da na dimnjake izgrađene prije 1974. nisu priključivana plinska trošila veće snage i niže temperature dimnih plinova od predviđenoga za postojeći dimnjak, može dati preporuku stanarima da postojeće poklopce zamijene vratašcima koja su izgrađena od atestiranih materijala i imaju napravu za zabravljivanje, međutim vlasnici dimnjaka nisu obavezni postupiti po toj preporuci.

13. Dakle, iz rezultata naprijed izloženog vještačenja ne proizlazi ni da je postojala obveza ugradnje metalnih vratašca s brtvom (ključem), kao ni da je ovlašteni dimnjačar morao dati preporuku suvlasnicima predmetne zgrade da zamijene betonska vrata metalnim vratašcima sa zabravom.

14. Nadalje, tužitelj nije ni tvrdio da predmetna betonska vrata nisu bila odobrena atestom, a iz izloženog nalaza i mišljenja vještaka ne može se zaključiti da su predmetna betonska vrata imala neki nedostatak zbog kojega nisu mogla biti odobrena atestom.

15. Pritom valja kazati da i iz izvješća o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja i nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da su predmetna betonska vratašca bila dvostruka, time da su unutarnja vratašca nađena na podu podno dimnjaka s krhotinama rubova u okolini, a vanjska nedaleko istih razbijena u 6 komada na hrpi u kutu, time da su dinamičkim dijelom očevida vraćena unutarnja vratašca u otvor dimnjaka i u otvoru dimnjaka upaljen papir kojom prilikom je bilo vidljivo da dimnjak "vuče", što znači da su ta vrata bila funkcionalna.

16. Nadalje, iz radnog naloga br. 2219/2004 proizlazi da su zaposlenici obrta 2/tuženika Ž. J. 18. kolovoza 2004. izvršili, među ostalim, čišćenje sabirača čađe u predmetnoj zgradi, a ni iz jednog dokaza, pa ni i iz iskaza svjedoka, tužitelja i 2/tuženika Ž. J., ne proizlazi da su tada primijetili bilo kakav nedostatak na predmetnim vratašcima.

17. Iz iskaza svjedokinje T. H. (ranije O.) prvostupanjski sud je utvrdio, da je od otprilike 2001. do 2007., a sigurno cijele 2003. i 2004., bila predstavnik suvlasnika stambene zgrade u …. Ne zna da li je 17. kolovoza 2004. obavljen pregled dimovodnih objekata u njihovoj zgradi. Zna da je dimnjačar firme E. dolazio i svako toliko, dakle periodično, misli više od jednog puta godišnje, bio bi natpis na zgradi. Nikada nisu obavijestili suvlasnike da bi postojali bilo kakvi nedostaci na dimovodnim objektima njihove stambene zgrade. Nikada nije imala neposredni kontakt s dimnjačarom, jer je on dolazio prije podne, a ona je radila (i danas radi) prije podne i nikada nije s dimnjačarom razgovarala o vratašcima, pa ni telefonom, time da se ne može sjetiti da li je ikada s njim uopće i razgovarala telefonom.

18. Iz iskaza svjedoka S. P. sud je utvrdio, da je on bio ovlašteni dimnjačar za područje … u Z., zaposlen u obrtu E.. Kada su išli u kontrole onda su samo ukoliko bi sve bilo u redu imali radni nalog, a kada nešto ne bi bilo u redu sastavljala se obavijest, odnosno opomena o neispravnosti u kojoj bi bilo navedeno što točno ne valja. Opomenu je predavao u ured obrta E., a onda bi ona valjda išla komunalnom redaru, P.. U kolovozu te godine kada su umrli A., on je bio u toj zgradi i tada je s kolegom D. O. čistio dimovodne kanale, te su čistili i pregledavali sabirače čađe i obavljali kontrole povrata dimnih plinova po stanovima. Tada su utvrdili da je sve ispravno. Nisu bili u stanu od A., jer ih nije bilo doma. U 8. mjesecu su sva vratašca bila na mjestu i bila su ispravna. On je tad skidao ta vratašca, ali ih je ponovno vratio na njihovo mjesto. Ne sjeća se kad je prije ovog pregleda u kolovozu 2004. bio u stanu A.. Vezano za predmetna vratašca, kontaktirao je predstavnicu stanara zgrade T. O. i rekao joj je da bi bilo dobro zamijeniti ta vratašca radi sigurnosti. Naime, vratašca su bila takva da ih se moglo vrlo lako skinuti. Međutim, ona mu je odgovorila da se za to nema novaca. Nije napisao opomenu, jer su vratašca bila u redu. Napisao bi opomenu da je primjerice stavljen karton ili cigla, dakle da su polupana vratašca ili da je falio dio tih vratašca.

19. Iz iskaza tužitelja proizlazi, u bitnom, samo to da su nakon tjedan dana sva vratašca u zgradi promijenjena.

20. Iz izvedenih dokaza ne može se zaključiti da je do štete došlo zbog neispravnih i propusnih instalacija, budući da je vještak kao mogući uzrok ispadanja betonskih vratašca naveo djelovanje vibracija nastalih prometovanjem i radom teške građevinske mehanizacije u blizini predmetne zgrade.

21. Nadalje, odredbom čl. 9. st. 1. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima ("Narodne novine", broj: 108/95.) propisano je da se ispravnost i nepropusnost novoizgrađene ili obnovljene (rekonstruirane) plinske instalacije u građevini ili dijelu građevine mora, prije puštanja u rad, ispitati sukladno projektu plinske instalacije, a odredbom čl. 9. st. 2. istog Zakona propisano je da je dobavljač plina dužan ispitati na ispravnost i nepropusnost plinsku instalaciju od uličnog priključka, odnosno spremnika plina do trošila, te trošila u građevini ili dijelu građevine namijenjene za stanovanje, najmanje jednom u 10 godina prilikom promjene, odnosno umjeravanja plinomjera, ako drugim propisom nije određen kraći rok.

22. Dakle, do štetnog događaja (28.11.2004.) je došlo prije proteka desetogodišnjeg roka za redovnu kontrolu ispravnosti i nepropusnosti plinskih instalacija (od 28.7.1995., kada je sklopljen Ugovor broj: 03358601/95).

23. Budući da nije utvrđeno da je do štete došlo zbog neispravnih ili propusnih instalacija, te da je utvrđeno da je kontrola instalacija vršena redovito, ne radi se o šteti od opasne stvari, odnosno djelatnosti zbog čega bi G. p. Z. d.o.o. bila u obvezi dokazivati postojanje okolnosti za oslobođenje od odgovornosti prema čl. 177. st. 1.,

2. i 3. ZOO, već je tužitelj bio u obvezi dokazati da je tuženik odgovoran za nastalu štetu po osnovi krivnje.

24. U obrazloženju pobijane presude navodi se, da je vještak kao mogući uzrok ispadanja betonskih vratašca naveo djelovanje vibracija nastalih prometovanjem i radom teške građevinske mehanizacije u blizini zgrade, u kojoj je došlo do štetnog događaja.

25. Isto je u nalazu vještaka objašnjeno na način:

- da su otvori sabirača čađe dimovodnih kanala predmetne stambene zgrade zatvoreni sa po dva betonska poklopca koji se naslanjaju na betonske okvire, a sila trenja između poklopca i okvira drži betonske poklopce u zatvorenom položaju, time da prilikom proizvodnje pojedinih betonskih poklopaca i okvira može doći do grešaka koje rezultiraju individualnim nesavršenostima (zračni mjehurići i sl.), a tijekom dugogodišnjeg korištenja (čišćenja i pregleda dimovodnih kanala) je moguće da, budući da je beton krhak, dođe do mikrooštećenja površine nalijeganja poklopca na okvir i površine na okviru na koju naliježu poklopci, te samim tim i slabljenja sile trenja između poklopca i okvira, pri čemu je stupanj mikrooštećenja poklopaca i okvira pojedinih otvora sabirača čađe individualan,

- da eventualne greške nastale pri proizvodnji poklopaca i okvira, kao i eventualna mikrooštećenja nastala dugogodišnjom upotrebom mogu rezultirati da sila trenja na pojedinim poklopcima bude manja nego na drugima, iako su proizvedeni od istoga materijala, ugrađeni u isto vrijeme i na jednak način, a opisana oštećenja betonskih poklopaca i betonskih okvira mogu biti takva da ih dimnjačar prilikom redovnih pregleda ne može primijetiti,

- da je tijekom očevida 4. ožujka 2005. utvrđeno da su na dva dimovodna kanala drugoga dimnjaka predmetne zgrade vanjski betonski poklopci nagnuti gornjim dijelom izvan ležišta, pa je samim time postojala mogućnost da ispadnu, time da smatra da je moguće da je do naginjanja ova dva poklopca moglo doći također djelovanjem vibracija nastalih prometovanjem i radom teške građevinske mehanizacije u blizini predmetne zgrade,

- da je individualnost stupnja eventualnih mikrooštećenja i individualnost grešaka nastalih u proizvodnji pojedinih poklopaca i okvira moglo dovesti do toga da jedan par poklopaca ispadne, a da ostali ne ispadnu,

- da je uloga unutarnjeg betonskog poklopca zatvaranje otvora sabirača čađe koji služi za čišćenje i kontrolu dimovodnoga kanala, time da je otvor na sabiraču čađe potrebno zatvoriti kako bi se u dimovodnom kanalu uspostavio uzgon koji osigurava efikasno odvođenje dimnih plinova iz ložišta, dok je uloga vanjskog poklopca dodatna mehanička zaštita unutarnjeg poklopca, a postojanje vanjskog poklopca postavljenoga na način opisan u zapisniku o očevidu, smanjila bi rizik od ispadanja unutrašnjeg poklopca.

26. Iz navedenog dakle proizlazi, da je do ispadanja poklopaca na dimovodnim kanalima za stan prednika tužitelja moglo doći zbog vibracija nastalih prometovanjem i radom teške građevinske mehanizacije u blizini predmetne zgrade, a zbog toga što su betonski poklopci pretrpjeli mikrooštećenja u proizvodnji, koja mogu biti takva da ih dimnjačar prilikom redovnih pregleda ne može primijetiti.

27. U nalazu vještaka navodi se također, da je pozitivna dimnjačarska praksa na području grada Z. od stupanja na snagu Posebnih tehničkih uvjeta za projektiranje i izvedbu dimnjaka i dimovodnih priključaka grada Z. (Službeni glasnik, broj: 1/74), koji je i danas na snazi, da područni dimnjačar kao jedan od uvjeta za izdavanje atesta za novi dimnjak ili kod sanacije postojećeg dimnjaka ili kod priključivanja novih plinskih aparata na postojeći dimnjak zahtijeva ugradnju vratašca na otvorima dimnjaka, odnosno dimovodnih kanala koja su izrađena od materijala atestiranih za rad plinskih trošila, te koja imaju neku vrstu zabrave koja sprječava da se vratašca otvore sama od sebe, kao i da prilikom preuzimanja dimnjačarskoga područja dobivenog koncesijom područni dimnjačar koji utvrdi da na dimnjake izgrađene prije 1974. nisu priključivana plinska trošila veće snage i niže temperature dimnih plinova od predviđenoga za postojeći dimnjak, može dati preporuku stanarima da postojeće poklopce zamijene vratašcima koja su izgrađena od atestiranih materijala i imaju napravu za zabravljivanje, međutim vlasnici dimnjaka nisu obavezni postupiti po toj preporuci.

28. Iz iskaza svjedoka S. P., koji je bio ovlašteni dimnjačar za područje … u Z., a zaposlen u obrtu E., proizlazilo bi da je vezano za predmetna vratašca kontaktirao predstavnicu stanara zgrade T. O. i rekao joj da bi bilo dobro zamijeniti ta vratašca radi sigurnosti, jer su bila takva da ih se moglo vrlo lako skinuti, a ona mu je odgovorila da se za to nema novaca, te je svjedokinja T. H. (ranije O.) iskazala da dimnjačari nikada nisu obavijestili suvlasnike da bi postojali bilo kakvi nedostatci na dimovodnim objektima njihove zgrade, te da nikada nije imala neposredni kontakt s dimnjačarom i nikada nije s dimnjačarom razgovarala o vratašcima, pa ni telefonom.

29. Kada je navedenu svjedokinju sud suočio sa svjedokom S. P., ona je iskazala da se ne sjeća je li ju S. P. kontaktirao vezano za vratašca od dimnjaka, a taj je svjedok ustvrdio da je kontaktirao svjedokinju kad je obavio posao i došao da ona potpiše radni nalog i rekao da bi bilo dobro zamijeniti vratašca zbog sigurnosti. Vrata se fizički mogu maknuti i može doći do trovanja. Rekao je da postoji mogućnost da se vrata polome i da netko makne vrata, a svjedokinja mu je na to odgovorila da nema novaca. Na to je svjedokinja H. odgovorila da je moguće da je svjedok S. P. to rekao, ali da se ona toga ne sjeća.

30. Prvostupanjski sud nije povjerovao tvrdnjama svjedoka S. P. o preporuci T. O. (sada H.) da se zamijene postojeća vrata onima koja imaju plinsku brtvu i otvaraju se pomoću ključa, jer je u iskazima kako u kaznenom, tako i u ovom postupku tvrdio da je takvu preporuku dao u telefonskom razgovoru, da bi suočen sa svjedokinjom ustvrdio da je preporuku dao kada je došao da potpiše radni nalog, što je proturječno. Zato sud zaključuje da radnik obrta 2/tuženika nije dao preporuku za zamjenu vratašaca.

31. S obzirom na to da je prvo čišćenje sabirača od dimnjačara zaposlenog u obrtu 2/tuženika obavljeno 15. lipnja 2022., to se prema zaključku suda ne može isključiti mogućnost da bi stanari u slučaju spomenute preporuke do studenoga 2004. po istoj postupili i da bi smrt pok. D. A. i M. A. bila izbjegnuta, radi čega sud zaključuje da postoji uzročna veza između nepravilnog postupanja radnika obrta 2/tuženika i štetne posljedice.

32. Vlasnici se moraju brinuti o ispravnosti dimnjaka i njihovih otvora, na način da su dužni omogućiti ovlaštenoj dimnjačarskoj službi kontrolu i čišćenje dimnjaka, te postupati prema njihovim uputama i nalozima.

33. U konkretnom slučaju tuženici odgovaraju po kriteriju krivnje (čl. 154. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01, dalje: ZOO) koji se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje na temelju odredbe čl. 1163. st. 1. Zakona o obveznim odnosima /"Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18/) kada izvan općih pretpostavki odgovornosti za štetu (da je osoba odgovorna za štetu počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice) još treba postojati krivnja štetnika (čl. 158. ZOO) kao subjektivni element protupravnosti.

34. Radi toga prvostupanjski sud zaključuje da postoji odgovornost 2/tuženika kao vlasnika obrta za štetu po kriteriju premnijevane krivnje, a solidarno i odgovornost 1/tuženika koji je komunalnu djelatnost obavljanja dimnjačarskih poslova ugovorom o koncesiji prenio na obrt 2/tuženika pa za njegov rad odgovara po čl. 184. ZOO. 35. 2/tuženik je u postupku saslušan kao stranka, te je naveo da su betonska vrata dobro funkcionirala, što je dokazano u izvješću mjerenja povrata monoksida nakon što su stavili ta betonska vrata, da je uvijek dobro imati kvalitetnija vrata od postojećih, ali su ova zadovoljavala funkcijom, da je vanjski dio obloge nađen na betonu izbačen od ležišta dva metra desno od otvora, da su unutrašnja vratašca bila dobro uležištena i ona bi vršila svoju funkciju da nisu bila izvađena, a ne zna tko je izvadio vratašca niti zašto bi netko to radio. Da je u kolovozu 2004. bio dimnjačar njegovog obrta i da nije vratio natrag vrata pojava povrata monoksida dogodila bi se pun ranije, da A. nisu bili prisutni kada su oni došli na čišćenje i pregled ložišta.

36. Iz podneska tog tuženika od 10.5.2022. godine, čije navode ponavlja u žalbi, proizlazi da isti prvenstveno osporava činjenice utvrđene u kaznenom postupku, za koje su se stranke suglasile, da se mogu koristiti u predmetnom postupku.

37. Iz prethodno citiranih utvrđenja jasno proizlazi, da uzrok nesreće nije plinski štednjak jer je prilikom očevida nakon smrti supružnika A., ispitivanjem uzgona u dimovodnim cijevima plinskih aparata u stanu supružnika Aleksić, u uvjetima kada je otvoren sabirač čađe drugoga dimovodnoga kanala utvrđeno da u dimovodnoj cijevi štednjaka marke "P." vlada vrlo slab uzgon, tj. isti slabo "vuče" dimne plinove, a uz zatvorenu dozraku na peći "vuče", tj. uzgon je dovoljan, te je zatvaranjem otvora sakupljača čađe drugoga dimovodnog kanala, te ispitivanjem uzgona na dimovodnim cijevima plinskih trošila u stanu Aleksić utvrđeno da u takvim uvjetima u dimovodnim cijevima oba plinska aparata vlada dobar uzgon, tj. obje dimovodne cijevi "vuku" dimne plinove, te da su štednjak i kalijeva peć tehnički ispravni i da termo-zaštitni elementi štednjaka i peći rade ispravno.

38. Uzrok nesreće je dakle činjenica, da je dozraka bila otvorena, tj. da su vratašca ispala.

39. 2/tuženik nadalje tijekom postupka ističe, da je bilo tko mogao izvaditi vratašca, iako je prilikom očevida utvrđeno da se u podrum predmetne zgrade ulazi kroz vrata u prizemlju zgrade koja se zaključavaju, a ključeve podrumskih vrata imaju svi stanari zgrade, time da je vještak tijekom očevida obavljenog 4. ožujka 2005. pregledao ulazna vrata u podrum predmetne zgrade i bravu ulaznih vrata podruma i utvrdio da na vratima i bravi nema tragova nasilnog otvaranja, pa dakle navedena tvrdnja tog tuženika nije ničim potkrijepljena. 2/tuženik naime obrazlaže tijekom postupka, da su vratašca pronađena na poziciji udaljenoj od samog sabirača čađe, pa ih je netko očito uklonio. Iz kriminalističko-tehničke pretrage mjesta događaja i nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da su predmetna betonska vratašca bila dvostruka, time da su unutarnja vratašca nađena na podu podno dimnjaka s krhotinama rubova u okolini, a vanjska nedaleko istih razbijena u 6 komada na hrpi u kutu. Navedeno ne ukazuje na namjerno razbijanje tih vratašaca, niti bilo koja druga činjenica u predmetnom postupku (kao niti u istražnom postupku protiv radnika 2/tuženika S. P.) ne ukazuje na takav slijed događaja.

40. Činjenica, da betonska vratašca dobro funkcioniraju kada se nalaze na predviđenom mjestu, nije sporna u postupku, dok 2/tuženik osporava da bi ista mogla ispasti sama od sebe.

41. Iz vještačenja provedenog u kaznenom postupku proizlazi, da je vještak kao mogući uzrok ispadanja betonskih vratašca naveo djelovanje vibracija nastalih prometovanjem i radom teške građevinske mehanizacije u blizini zgrade, u kojoj je došlo do štetnog događaja.

42. Isto je u nalazu vještaka objašnjeno na način:

- da su otvori sabirača čađe dimovodnih kanala predmetne stambene zgrade zatvoreni sa po dva betonska poklopca koji se naslanjaju na betonske okvire, a sila trenja između poklopca i okvira drži betonske poklopce u zatvorenom položaju, time da prilikom proizvodnje pojedinih betonskih poklopaca i okvira može doći do grešaka koje rezultiraju individualnim nesavršenostima (zračni mjehurići i sl.), a tijekom dugogodišnjeg korištenja (čišćenja i pregleda dimovodnih kanala) je moguće da, budući da je beton krhak, dođe do mikrooštećenja površine nalijeganja poklopca na okvir i površine na okviru na koju naliježu poklopci, te samim tim i slabljenja sile trenja između poklopca i okvira, pri čemu je stupanj mikrooštećenja poklopaca i okvira pojedinih otvora sabirača čađe individualan,

- da eventualne greške nastale pri proizvodnji poklopaca i okvira, kao i eventualna mikrooštećenja nastala dugogodišnjom upotrebom mogu rezultirati da sila trenja na pojedinim poklopcima bude manja nego na drugima, iako su proizvedeni od istoga materijala, ugrađeni u isto vrijeme i na jednak način, a opisana oštećenja betonskih poklopaca i betonskih okvira mogu biti takva da ih dimnjačar prilikom redovnih pregleda ne može primijetiti,

- da je tijekom očevida 4. ožujka 2005. utvrđeno da su na dva dimovodna kanala drugoga dimnjaka predmetne zgrade vanjski betonski poklopci nagnuti gornjim dijelom izvan ležišta, pa je samim time postojala mogućnost da ispadnu, time da smatra da je moguće da je do naginjanja ova dva poklopca moglo doći također djelovanjem vibracija nastalih prometovanjem i radom teške građevinske mehanizacije u blizini predmetne zgrade (u … ulici, prije no što je došlo do trovanja supružnika A., obavljali su se građevinski radovi na izgradnji novog stambenog objekta, a tijekom gradnje novih stambenih objekata se koristi teška građevinska mehanizacija - kamioni kiperi, kamionske miješalice za beton, bageri i slično- koja tijekom rada i prometa stvara vibracije koje se prenose na okolni prostor).

43. 2/tuženik se mogao osloboditi odgovornosti u slučaju, da je dokazao da je dao preporuku za ugradnju metalnih vratašaca sa zabravom.

44. Prvostupanjski sud nije prihvatio iskaz svjedoka S. P., da je upozorio predstavnicu stanara T. O. (sada H.), da je potrebno da se zamijene postojeća vrata onima koja imaju plinsku brtvu i otvaraju se pomoću ključa, jer je u iskazima kako u kaznenom, tako i u ovom postupku tvrdio da je takvu preporuku dao u telefonskom razgovoru, da bi suočen sa svjedokinjom ustvrdio da je preporuku dao kada je došao da potpiše radni nalog, što je proturječno.

45. Navedena se proturječnost odnosi međutim na činjenicu koja nije odlučna u ovom postupku, dok je u odnosu na sam sadržaj razgovora (bio on vođen telefonom ili osobno s predstavnicom stanara) iskaz svjedoka identičan tj. da je takvo upozorenje dano.

46. Predstavnica stanara u svojim je iskazima prvotno tvrdila da nije komunicirala s dimnjačarom, niti osobno niti putem telefona, da bi suočena sa svjedokom P. iskazala da se ne sjeća, te da je moguće da je on rekao to što tvrdi, ali se ona ne sjeća.

47. Naime, saslušana u postupku kao svjedok T. O. sada H. je tvrdila da nikada nije imala neposredni kontakt s dimnjačarom, jer je on dolazio prije podne, a ona je radila (i danas radi) prije podne i nikada nije s dimnjačarom razgovarala o vratašcima, pa ni telefonom, time da se ne može sjetiti da li je ikada s njim uopće i razgovarala telefonom. Međutim, kada je prilikom suočenja to dvoje svjedoka S. P. iskazao da je prilikom kontrole dimnjaka rekao da bi bilo dobro zamijeniti vratašca zbog sigurnosti, da se vrata fizički mogu maknuti i može doći do trovanja, da je rekao da postoji mogućnost da se vrata polome i da netko makne vrata, a svjedokinja mu je na to odgovorila da nema novaca, na to je svjedokinja H. odgovorila da je moguće da je svjedok S. P. to rekao, ali da se ona toga ne sjeća.

48. Po ocjeni ovog suda, proturječnost u iskazu svjedokinje T. H., koja se odnosi upravo na bitnu činjenicu u ovom postupku – je li je svjedok P. upozorio na potrebu zamjene vratašaca zbog sigurnosti ili nije – ukazala bi na to da, kada to dvoje svjedoka iskazuje različito, vjeru treba pokloniti iskazu svjedoka S. P., a ne svjedokinje H.. Svjedokinja H. je suočena sa svjedokom P. dopustila mogućnost da je on rekao ono što tvrdi, dakle svoju prvotnu tvrdnju, da nikada nisu komunicirali niti telefonom niti osobno niti o vratašcima niti o bilo čemu drugom, zamijenila je tvrdnjom da je moguće da je svjedok P. rekao to što tvrdi ali se ona toga ne sjeća.

49. Od prvog saslušanja jednog i drugog svjedoka, do njihovog suočenja, prošlo je niz godina, ali je iskaz svjedoka P. konzistentan u bitnom – da je izdao upozorenje na potrebu izmjene vratašaca zbog sigurnosti a da je predstavnica stanara rekla da nema novaca – dok je njezin iskaz nekonzistentan oko svih okolnosti – jesu li uopće komunicirali, na koji način i oko čega, pa je od početnog negiranja bilo kakve komunikacije došlo do priznanja mogućnosti da je svjedok rekao upravo ono što tvrdi.

50. U takvoj situaciji pogrešno je, po mišljenju ovog suda, ocijenjen iskaz svjedoka H. i P. u ovom postupku, čime je i činjenično stanje u odnosu na odlučnu činjenicu pogrešno utvrđeno.

51. Ocjenom iskaza suočenih svjedoka H. i P., na temelju čl. 8. ZPP, ovaj sud zaključuje da je vjerodostojan iskaz svjedoka P. da je upozorio je prilikom kontrole dimnjaka rekao da bi bilo dobro zamijeniti vratašca zbog sigurnosti, da se vrata fizički mogu maknuti i može doći do trovanja, da je rekao da postoji mogućnost da se vrata polome i da netko makne vrata, a svjedokinja mu je na to odgovorila da nema novaca.

52. Radi toga se ne može zaključiti da bi do štetnog događaja došlo iz razloga koji je posljedica propusta (štetna radnja propusta – da je štetnik propustio učiniti nešto što je bio dužan činiti) 2/tuženika (propust postupanja po dobroj dimnjačarskoj praksi), a time i tuženika pod 1. (propust izvršavanja nadzora nad provođenjem Odluke i nadzora rada dimnjačara).

53. U tom smislu ne može se zaključiti niti da postoji uzročna veza između štetne radnje (propusta 2/tuženika) i štete koju trpi tužitelj.

54. Radi toga posljedično nisu ispunjene niti pretpostavke za solidarnu odgovornost 1/tuženika za nastalu štetu, koju sud temelji na čl. 184. ZOO.

55. Odgovornost 1/tuženika naime postojala bi samo da je 2/tuženik, kojem je on ugovorom povjerio obavljanje dimnjačarske službe u zgradi u kojoj je došlo do nesreće, kriv za istu. Bez odgovornosti 2/tuženika, ne postoji niti odgovornost 1/tuženika za štetni događaj.

56. Radi toga su osnovane žalbe tuženika protiv dijela prvostupanjske presude kojim su tuženici obvezani solidarno naknaditi štetu tužitelju.

57. Budući da ne postoji odgovornost tuženika za nastalu štetu, žalba tužitelja kojom prvostupanjsku presudu pobija u dijelu, u kojem je njegov zahtjev za naknadu štete odbijen kao neosnovan, ne može se prihvatiti.

58. Dopuna žalbe 2/tuženika od 12.6.2024. nije pravovremena jer je podnesena izvan roka za žalbu od 15 dana iz čl. 348. st. 1. ZPP, radi čega je ista odbačena, na temelju čl. 367. st. 1. u vezi čl. 358. st. 1. ZPP, radi čega je odlučeno kao u točki I izreke rješenja.

59. Na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 373.a ZPP, odlučeno je kao u presudi.

60. Budući da je preinačena odluka o glavnoj stvari, preinačena je i odluka o troškovima postupka.

61. 1/tuženiku pripada trošak odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova, pristupa ročištu od 1.10.2007. 100 bodova, pristupa ročištu od 1.7.2009. 100 bodova, sastava podneska od 11.12.2009. 25 bodova, pristupa ročištu od 13.12.2017. 100 bodova, pristupa ročištu od 26.1.2018. 100 bodova, pristupa ročištu od 1.3.2018. 100 bodova, pristupa ročištu od 12.6.2018. 100 bodova, pristupa ročištu od 21.12.2018. 100 bodova, pristupa ročištu od 1.2.2019. 50 bodova, pristupa ročištu od 8.2.2022. 100 bodova, pristupa ročištu od 11.5.2022. 50 bodova, pristupa ročištima od 2.9.2022. i 23.11.2022. po 25 bodova, pristupa ročištu od 31.1.2023. 100 bodova, dok ostali zatraženi troškovi nisu bili potrebni po čl. 155. st. 1. ZPP. Ukupni trošak prvostupanjskog postupka za 1/tuženika iznosi 1.175 bodova, odnosno 2.350,00 eur, što uz pdv od 25% iznosi 2.937,50 eur te troškove žalbe i pristojbe na žalbu od 377,30 eur, odnosno ukupno 3.314,80 eur.

62. 2/tuženiku pripadaju troškovi odgovora na tužbu iznosu od 100 bodova, pristupa ročištu od 1.10.2007. 100 bodova, sastava podneska od 23.10.2007. 25 bodova, pristupa ročištu od 1.7.2009. 100 bodova, sastava žalbe od 8.11.2013. 125 bodova, pristupa ročištu od 13.12.2017. 100 bodova, pristupa ročištu od 26. 1. 2018.100 bodova, pristupa ročištu od 1. ožujka 20281. 100 bodova, pristupa ročištu od 12.6.2018. 100 bodova, pristupa ročištu od 21.12.2018. 100 bodova, pristupa ročištu od 1.2.2019. 50 bodova, pristupa ročištu od 8.2.2022. 100 bodova, pristupa ročištu od 11.5.2022. 50 bodova, pristupa ročištima od 2.9.2022. i 23.11.2022. po 25 bodova, pristupa ročištu od 31.1.2023. 100 bodova, dok ostali zatraženi troškovi nisu bili potrebni po čl. 155. st. 1. ZPP. Ukupni trošak prvostupanjskog postupka za 2/tuženika iznosi 1.300 bodova, odnosno 2.600,00 eur, što uvećano za PDV od 25% iznosi 3.250,00 eur. Tom tuženiku pripada i trošak žalbe izjavljene po punomoćniku sa troškom pristojbe u ukupnom iznosu od 377,30 eur, što zajedno čini 3.627,30 eur. 63. Radi navedenoga je, na temelju čl. 380. t. 3. ZPP, odlučeno kao u točki II izreke rješenja.

U Zagrebu 23. srpnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Milena Frankić, v.r.