Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1921/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Željki Rožić Kaleb, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužiteljice V. J. iz S.1 , OIB: …, 2. tužiteljice K. R. iz D., OIB: …, 3. tužitelja M. M. iz Z., OIB: …, 4. tužitelja V. M. iz Z., OIB: … i 5. tužiteljice M. Š. iz Z., OIB: …, koje zastupa punomoćnica V. V.1 , odvjetnica u Odvjetničkom društvu M., B. i V. d.o.o. u S.2 , protiv 1. tuženika D. V. iz S.1 , OIB: … i 2. tuženika L. V. iz S. , OIB: …, koje zastupa punomoćnik Z. D., odvjetnik u S.2 , zbog smetanja suposjeda, odlučujući o žalbama 5. tužiteljice i 1. i 2. tuženika izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp- 111/2023-6 od 14. prosinca 2023., dana 23. srpnja 2024.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba 5. tužiteljice M. Š. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp-111/2023-6 od 14. prosinca 2023. u pobijanom dijelu pod točkom VII i X izreke.

II Odbija se žalba 1. tuženika D. V. i 2. tuženika L. V. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp-111/2023-6 od 14. prosinca 2023. u pobijanom dijelu pod točkom I, II, III, IV, V, VI i VIII izreke.

III Odbija se žalba 1. tuženika D. V. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp-111/2023-6 od 14. prosinca 2023. u pobijanom dijelu pod točkom IX izreke za svotu parničnog troška 5. tužiteljice od 31,25 eura sa pripadajućim kamatama.

IV Uvažava se žalba 1. tuženika D. V., preinačuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp-111/2023-6 od 14. prosinca 2023. u pobijanom dijelu pod točkom IX izreke kojim je naloženo 1. tuženiku D. V. naknaditi 5. tužiteljici M. Š. parnični trošak u svoti od 468,75 eura sa pripadajućim kamatama i rješava:

Odbija se 5. tužiteljica M. Š. sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u svoti od 468,75 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, u odnosu na 1. tuženika D. V.. V Odbija se 1. tuženik D. V. sa zahtjevom za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je odlučeno:

"I. Utvrđuje se da je Tuženik D. V. pok. V. iz S.1 , OIB: … zasmetao Tužitelje pod 1. V. J. pok. V. iz S.1 , OIB: …, pod 2. K. R. pok. V. iz D., OIB: …, pod 3. M. M. sin B. iz Z., OIB: …, 4. V. M. sin M. iz Z., OIB: … i pod 5. M. Š. pok. V. iz Z., OIB: … u posljednjem mirnom i faktičnom suposjedu stana na način da je, a što su tužitelji saznali u razdoblju od 28.07.2017. i 29.07.2017.g., neutvrđenog dana, promjenom brave na ulaznim vratima stana na I. katu obiteljske kuće anagrafske oznake S.1 , smještenoj na č.zem. 690/3 ZU 1105 K.O. S., bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja njihove faktične vlasti u smislu čl. 24 Zakona o vlasništvu (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14).

II. Nalaže se Tuženiku D. V. pok. V. iz S.1 , da uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da u roku od 3 dana o svom trošku promijeni bravu na ulaznim vratima predmetnog stana na I. katu opisanog u točki 1. ovog Rješenja te da ključeve preda Tužiteljima ili osobi koju oni odrede.

III. Zabranjuje se Tuženiku takvo ili bilo kakvo slično smetanje Tužitelja pod 1., 2. 3., 4. i 5. u posjedovanju predmetnog stana.

IV. Utvrđuje se da je Tuženik L. V. sin D. iz S.1 , OIB: … zasmetao Tužitelje pod 1. V. J. pok. V. iz S.1 , OIB: …, pod 2. K. R. pok. V. iz D., OIB: …, pod 3. M. M. sin B. iz Z., OIB: …, 4. V. M. sin M. iz Z., OIB: … u posljednjem mirnom i faktičnom suposjedu stana na način da je, a što su tužitelji saznali u razdoblju od 28.07.2017. i 29.07.2017.g., neutvrđenog dana, promjenom brave na ulaznim vratima stana na I. katu obiteljske kuće anagrafske oznake S.1 , smještenoj na č.zem. 690/3 ZU 1105 K.O. S., bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja njihove faktične vlasti u smislu čl. 24 Zakona o vlasništvu (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14).

V. Nalaže se Tuženiku L. V. pok. V. iz S.1 , da uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da u roku od 3 dana o svom trošku promijeni bravu na ulaznim vratima predmetnog stana na I. katu opisanog u točki 1. ovog Rješenja te da ključeve preda Tužiteljima ili osobi koju oni odrede.

VI. Zabranjuje se Tuženiku takvo ili bilo kakvo slično smetanje Tužitelja pod 1., 2. 3.i 4. u posjedovanju predmetnog stana.

VII. Odbacuje se tužba tužiteljice pod 5. M. Š. pok. V. iz Z., OIB: …, u odnosu na tuženika pod 2. L. V. sin D. iz S.1 , OIB: …, kao nepravodobna.

VIII. Dužni su Tuženici ad 1 i ad 2 naknaditi Tužiteljima ad. 1. - 4 solidarno parnični trošak u iznosu od 753,08 Eura, u roku od 15 dana sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja obavljenim prije prvog dana tekućeg polugodišta, uvećanjem te stope za 3 % poena.

IX. Dužan je Tuženik ad. 1. naknaditi Tužiteljici ad. 5. parnični trošak u iznosu od 500,00 Eura, u roku od 15 dana sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja obavljenim prije prvog dana tekućeg polugodišta, uvećanjem te stope za 3 % poena.

X. Dužna je tužiteljica ad. 5 naknaditi Tuženiku ad. 2. parnični trošak u iznosu od 500,00 Eura, u roku od 15 dana sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja obavljenim prije prvog dana tekućeg polugodišta, uvećanjem te stope za 3 % poena."

2. Protiv prvostupanjskog rješenja u dijelu pod točkom VII i X izreke žali se 5. tužiteljica zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i nepotpuno odnosno pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom, prihvatiti njezinu žalbu i preinačiti prvostupanjsku odluku a podredno ga ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak, uz naknadu troškova žalbe.

3. 1. i 2. tuženici se žale protiv prvostupanjskog rješenja a prema obrazloženju žalbe u pobijanom dijelu pod točkom I, II, III, IV, V, VI, VIII i IX izreke zbog bitne povrede odredbi Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22., 114/22 i 155/23 - dalje ZPP), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava te predlažu prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu preinačiti i odbaciti tužbu odnosno a podredno ga ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak, uz naknadu troškova žalbe.

4. Žalba 5. tužiteljice je neosnovana kao i žalba 2. tuženika a žalba 1. tuženika je djelomično osnovana.

5. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja kao i postupak koji mu je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14 ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, sve u svezi odredbe čl. 381. ZPP a budući da je pobijano rješenje razumljivo i može se ispitati, nije počinjena niti bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

6. Prvostupanjski sud je nadalje ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je ocjenom dokaza, a imajući na umu da na ročištu održanom 2. studenog 2023. tuženici nisu imali daljnjih dokaznih prijedloga, sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 24. st. 1. i čl. 25. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14., 81/15. i 94/17 - dalje: ZVDSP).

7. Predmet prijepora je zahtjev 1.-5. tužitelja kao nasljednika iza pok. V. V.2 koji je nesporno koristio predmetni stan na prvom katu u S.1 , za pružanje suposjedovne zaštite stana, čiji suposjed su im tuženici bitno ograničili promjenom brave na ulaznim vratima a što su tužitelji saznali u razdoblju od 28. srpnja 2017. do 29. srpnja 2017. s prijedlogom, uspostaviti ranije posjedovno stanje promjenom brava na ulaznim vratima stana uz zabranu takovog i sličnog smetanja.

8. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev 1.- 4. tužitelja te 5. tužiteljice glede 1. tuženika ocjenjujući kako su bili suposjednici stana kao nasljednici iza smrti njihovog pok. V. V.2 i koji suposjed im je bitno ograničen radnjama 1. i 2. tuženika s obzirom da je 1. tuženik sam iskazao da je postupao po nalogu 2. tuženika promjenom brava zbog čega pruža suposjedovnu zaštitu. Pri tome prvostupanjski sud ocjenjuje kako rješenje o smetanju posjeda sa zabranom takovog i sličnog smetanja koje je u parnici prvostupanjskog suda poslovni broj Psp-84/2017 donijeto tek 23. studenog 2017. pa u vrijeme podnošenja predmetne tužbe tužitelji nisu imali ovršnu ispravu na temelju koje bi za moguće istovjetno i već zabranjeno smetanje posjeda u ovršnom postupku tražili uspostavu prijašnjeg stanja odnosno, zabranu smetanja posjeda.

9. Provedenim dokazima je prvostupanjski sud pravilno utvrdio posljednje stanje suposjeda i čin smetanja te je tako, već iz iskaza 1. tuženika moguće utvrditi da je nakon smrti oca stranaka samo on imao ključ predmetnog stana kojemu je u lipnju 2017. promijenio bravu i od tada je isključivo on imao ključeve tog stana do listopada 2017. a nakon toga, po završetku prethodne parnice je postupio po odluci suda ali je ostavljao ključeve u bravi predmetnog stana u dogovoru sa 2. tuženikom (list 64 spisa).

10. Između stranaka nije sporno da su nasljednici iza pok. V. V.2 koji je do trenutka svoje smrti bio posjednik predmetnog stana a na temelju odredbe čl. 129. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15. i 14/19.- dalje ZON) ostavina prelazi na nasljednike po sili zakona i u času smrti ostavitelja te tada postaje njegovo nasljedstvo i nasljednik tim trenutkom stječe i ostala prava vezana uz nasljedstvo bez obzira na pravnu osnovu nasljeđivanja sa čime je vezan i posjed predmetne nekretnine pa stoga pravo na posjedovnu tužbu pripada i tužiteljima, bez obzira na vršenje posjedovnih čina od trenutka smrti ostavitelja pa do počinjenog smetanja.

11. U primjeni odredbe čl. 17. st. 2. ZVDSP je za stjecanje suposjeda nasljednika i zaštitu u posjedovnoj parnici jedino nužno da je prednik bio sam suposjednik stvari pa kako sunasljednici stječu suposjed u trenutku ostaviteljeve smrti i ostaju trajno nasljednici, neosnovani su žalbeni navodi tuženika kojima upućuju na nedostatak aktivne legitimacije tužiteljica.

12. S obzirom na iznijeto, utvrđeno je posljednje stanje suposjeda prednika tužitelja na koje je taj suposjed prešao trenutkom smrti njihova prednika pa kako je iz iskaza 1. tuženika moguće utvrditi da je promijenio bravu koju je potom vratio ali nastavio ostavljati ključ u bravi a 1.-4. tužitelji s obzirom da su onemogućeni u suposjedu stana, nisu mogli znati je li se radilo o izmijeni brave ili onemogućavanju ulaska na drugi način, neosnovani su i žalbeni navodi 1. i 2. tuženika kojima ukazuju na netočnu oznaku čina smetanja.

13. Slijedom iznijetog je prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbe čl. 24. st. 1. ZVDSP pružio 1.-4. tužiteljima suposjedovnu zaštitu jer im je ne samo bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti nego im je i oduzet suposjed a koja zaštita im je pružena pravilnom primjenom odredbe čl. 22. st. 2. ZVDSP.

14. U odnosu na ranije vođenu parnicu glede različitog dana smetanja je prvostupanjski sud odlučio pravilnom primjenom odredbe čl. 265. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24- dalje OZ) jer je rješenje kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev donijeto 23. studenog 2017. pa u vrijeme podnošenja predmetne tužbe 1.-4. tužiteljice nisu imale ovršnu ispravu na temelju koje bi mogle zaštititi svoj suposjed.

15. Naime, svako ponovljeno smetanje posjeda, stvari ili prava predstavlja poseban akt smetanja zbog čega daljnji žalbeni navodi 1. i 2. tuženika ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja jer su kumulativno ispunjeni opći uvjeti za pružanje suposjedovne zaštite (posljednji mirni suposjed i nastalo smetanje).

16. I naposljetku je već iz iskaza tuženika moguće utvrditi da su predmetnim stanom raspolagali 1. i 2. tuženici u međusobnom dogovoru zbog čega je neosnovan i prigovor promašene pasivne legitimacije ponovno istaknut u žalbi tuženika jer su u parnici za smetanje posjeda, pasivno legitimirani počinitelj smetanja, njegov nalogodavac i onaj u čijem interesu je počinjeno smetanje ako se od toga nije smetanje posjeda odgovara i onaj koji je smetanje naložio i onaj ogradio dakle, za

koji je smetanje po nalogu izvršio jer u odnosu na posjednika interni odnos nalogodavca i nalogoprimca nije odlučan (prim. presuda Vrhovonog suda Republike Hrvatske broj: Rev 1596/12-2. od 12. listopada 2015.)

17. Prvostupanjski sud nadalje odbacuje tužbu 5. tužiteljice kao nepravovremenu u odnosu na 2. tuženika jer je već 29. srpnja 2017. saznala da joj i 2. tuženik onemogućava ulazak u stan pa kako je tužbu protiv 2. tuženika podnijela u siječnju 2018., ocjenjuje da se radi o nepravovremeno podnijetoj tužbi.

18. Ovaj dio prvostupanjske odluke je donijet pravilnom primjenom odredbe čl. 21. st. 2. ZVDSP prema kojem pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja.

19. Budući da je prvostupanjski sud pravilno ocijenio potvrdu postaje S.2 od 4. rujna 2017. i prema sadržaju koje je 29. srpnja 2017. 5. tužiteljica prijavila da joj 1. i 2. tuženici ne daju ući u stan, pravilno je ocijenjeno kako je tada 5. tužiteljica saznala za čin smetanja i počinitelje zbog čega je zakonito ocijenjeno da je tužba 5. tužiteljice u odnosu na 2. tuženika podnijeta po proteku roka iz odredbe čl. 21. st. 3. ZVDSP a koji zaključak suda 5. tužiteljica vlastitom ocjenom provedenih dokaza, jer je ta ocjena isključiva ovlast prvostupanjskog suda, ne može dovesti u sumnju.

20. Slijedom svega iznijetog a imajući na umu da je odluka o parničnom trošku u ovom predmetu u odnosu na 1.-4. tužitelje i tuženike glede njihova dijela zahtjeva donijeta pravilnom primjenom odredbe čl. 154. i 155. ZPP te sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/23 dalje: Tarifa), valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbe 1. i 2. tuženika te 5. tužiteljice i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu pod točkom I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i X izreke.

21. Međutim odluka o parničnom trošku 5. tužiteljice glede 1. tuženika je donijeta pogrešnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 40.1. Tarife prema kojoj odredbi, kad odvjetnik u istom postupku zastupa više osoba, pripada mu pravo na povišenje tarifnih stavaka za drugu i svaku sljedeću osobu za 10 % - uz uvjet da to povišenje može iznositi najviše 50 % a iznos povišene nagrade dijeli se na jednake dijelove prema broju zastupanih osoba.

22. Dakle, budući da sukladno Tbr. 7.2. Tarife nagrada za trošak zastupanja iznosi 250 eura a povišenje 125 eura, 5. tužiteljici glede 1. tuženika u odnosu na kojega je uspjela u cijelosti u parnici, pripada 25,00 eura (1/5 dijela povišenja od 125,00 eura) te uz trošak poreza od 6,25 eura ukupno 31,25 eura pa je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP odbijena žalba 1. tuženika kao neosnovana za svotu od 31,25 eura a djelomično uvažena i preinačeno prvostupanjsko rješenje u dijelu pod točkom IX izreke za svotu troška 5. tužiteljice glede 1. tuženika, u svoti od 468,75 eura.

23. 1. tuženiku nije priznat trošak žalbe jer je sa ovom radnjom uspio samo glede sporednog traženja.

U Zagrebu 23. srpnja 2024.

Sudac:

Željka Rožić Kaleb, v.r.