REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2942/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. H. iz Č., C., OIB..., kojeg zastupa punomoćnik B. M., odvjetnik u R., protiv tuženih 1. Z. S., D., BiH, OIB..., 2. L. S., D., BiH, OIB..., zastupani po punomoćniku L. P., odvjetniku iz C., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-84/23-3 od 27. prosinca 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-3701/2019 od 1. srpnja 2022. u sjednici održanoj 23. srpnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika se odbija u odnosu na postavljena pitanja.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika se odbacuje u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava.

Obrazloženje

1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-84/23-3 od 27. prosinca 2023.

2. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22. i 114/22. - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je utvrdio da su tuženici u prijedlogu za dopuštenje revizije postavili pravna pitanja za koja smatraju da su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, te da su se pozvali na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

3. Tuženici postavljaju u prijedlogu sljedeća pravna pitanja:

„1. Može li se stjecati pravo vlasništva na nekretnini pod sumnjivim okolnostima pravnog posla (ugovora o kupoprodaji)?

2. Može li osoba koja raspolaže ugovorom o kupoprodaji valjano tražiti stjecanje vlasništva nad tom istom nekretninom na temelju dosjelosti?

3. Može li se stjecanje prava vlasništva na temelju zakona (dosjelosti) suprotstavljati pravo onoga koji je to pravo stekao upisom u zemljišne knjige (nasljeđivanje) od osobe koja je u zemljišnoj knjizi bila upisana, dok pravo na temelju zakona (dosjelost) nije bilo upisano?

4. Može li drugostupanjski sud svojom arbitrarnom odlukom odlučivati o odlučnim činjenicama u postupku o kojima nema dovoljno dokaza ili su ti dokazi pod sumnjom istinitosti?“.

4. Na prijedlog nije odgovoreno.

5. Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika nije osnovan.

6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud ocijenio je da su ovako postavljena pitanja preopćenita, te ovise o okolnostima svakog konkretnog slučaja.

6.1. Također se ističe da su tuženici kao razloge važnosti postavljenih pitanja naveli dvije odluke drugostupanjskih sudova i to odluku Županijskog suda u Splitu broj Gž- 2209/16 od 24. listopada 2018. te odluku Županijskog suda u Rijeci broj 1422/2019. Odlukom Županijskog suda u Splitu broj Gž-2209/16 od 24. listopada 2018. ukinuta je prvostupanjska odluka te je predmet vraćen na ponovno suđenje. Stoga ta odluka ne predstavlja valjani razlog važnosti u smislu članka 385.a stavka 2. ZPP. Odluka pak Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1422/19 odnosi se na jednostavni postupak stečaja potrošača te stoga ne može predstavljati razlog važnosti u predmetnom postupku.

7. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u točki I. izreke.

8. Tuženici se u prijedlogu za dopuštenje revizije, izražavajući svoje neslaganje sa nižestupanjskim odlukama, pozivaju i na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pozivajući se na arbitrarnost u odlučivanju.

8.1. Obzirom da nisu ispunjene niti pretpostavke predviđene u odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP za dopuštenost revizije, jer vjerojatnost teških postupovnih ili materijalnopravnih povreda u postupku nije učinjena vjerojatnima, revizija je u tom dijelu odbačena na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te je riješeno kao u točki II. izreke ove odluke.

Zagreb, 23. srpnja 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.