REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3043/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. M., OIB … iz K., …, koju zastupa opunomoćenik S. G.-G., odvjetnica u K., protiv tuženice K. M., OIB … iz K., …, koju zastupa opunomoćenik D. Đ., odvjetnik u K., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-396/2024-2 od 22. ožujka 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-584/2019-52 od 11. prosinca 2023., na sjednici održanoj 23. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja u prijedlogu se odbija, a u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u izreci ove odluke, zbog pravnog pitanja kojeg smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te zbog povrede prava na pravično suđenje.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prema odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 144/22 i 155/23., - dalje: ZPP):
„Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili
- ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.
Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.“.
4. U ovoj pravnoj stvari tužiteljica traži isplatu troškova koje je imala postupajući sukladno ugovoru s jednim od nasljednika o čišćenju i adaptaciji stana ostavitelja, za što joj je isplaćeno razmjerno obvezi tog nasljednika. Kako se je u ostavinskom postupku tuženica prihvatila nasljedstva, suprotno ranije izjavljivanom, to tužiteljica u ovom postupku od tuženice zahtjeva razliku do ukupnih troškova. Tuženica nije osporavala ni izvedene radove niti svoju obvezu plaćanja, ali osporava visinu. S obzirom na to da se u postupku na temelju izvedenih dokaza nije mogla utvrditi visina troškova (opseg radova), to je primjenom pravila o teretu dokaza prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjeva, drugostupanjski sud je prihvatio takav pravni pristup prvostupanjskog suda.
5. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. ZPP ovaj revizijski sud je utvrdio da je tužiteljica kao predlagateljica u prijedlogu za dopuštenje revizije postavila pitanje koje ona ocjenjuje važnim u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
6. Kao razloge važnosti tužiteljice ističe razloge koji predstavljaju analizu utvrđenih činjenica, isticanje postupovnih povreda i navodeći svoj pravni pristup predmetu spora, što u bitnome predstavlja izlaganje njezina nezadovoljstva pobijanom odlukom.
7. To sve nisu razlozi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Predlagateljica nije naznačila da bi bilo riječi o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili da bi se radilo o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske a praksa viših sudova nije jedinstvena ili da je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena. Dakle, u suštini, u ovoj pravnoj stvari ne problematizira se da bi u vezi postavljenih pitanja postojala različita praksa nižestupanjskih sudova koju bi trebalo ujednačiti, da odluka odstupa od prakse ovog suda (ili da bi trebalo preispitati sudsku praksu), što je osnovni smisao revizijskog postupka. Zbog toga je ocijenjeno da u odnosu na postavljena pitanje nisu uopće jasno naznačeni razlozi važnosti.
8. Ocjenjujući postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP i to u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava na koje se tužiteljica poziva (pravo na pravično suđenje) valja istaći da svojim navodima iz prijedloga ona nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku koji je prethodio ovom prijedlogu, zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka (na što se poziva), povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
9. Stoga, kako u odnosu na postavljena pitanja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog odbijen, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog je odbačen, sve kao u izreci ove odluke.
Zagreb, 23. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
