1              Poslovni broj: 11 Kž-866/2023-3

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

          Poslovni broj: 11 Kž-866/2023-3

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E 

 

P R E S U D A 

 

             

          Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Siniše Pleše i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vere Šinogl, u kaznenom predmetu protiv optuženog R. H., zbog kaznenog djela protiv imovine – teška krađa – iz članka 217. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 - odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 125/11 i 143/12 - u daljnjem tekstu: KZ/97), u svezi članka 216. stavak 1. KZ/97, odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Splitu broj: K-258/2022-7 od 17. ožujka 2023. podnijeli Općinsko državno odvjetništvo u Splitu i oštećeno TD „T. H.“ d.o.o., u sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

I. Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

II. Odbacuje se kao nedopuštena žalba oštećenog TD „T. H.“ d.o.o.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Splitu, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), oslobodio je od optužbe optuženog R. H. da bi počinio kazneno djelo protiv imovine – teška krađa – iz članka 217. stavak 1. točka 1. i stavak 2. KZ/97, u svezi članka 216. stavak 1. KZ/97, činjenično pobliže opisano u izreci presude.

 

1.1. Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP/08 oštećeno TD „T. H.“ d.o.o. je s imovinskopravnim zahtjevom upućeno u parnicu.

1.2. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

 

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik, a žali se zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

2.1. Žalbu je podnijelo i oštećeno TD „Trogir Holding“ d.o.o. po opunomoćeniku E. S., odvjetniku iz S., a žali se zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

2.2. Odgovor na žalbe nije podnesen.

 

2.3. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

3. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana, dok je žalba oštećenog TD „T. H.“ d.o.o. nedopuštena.

 

U odnosu na žalbu državnog odvjetnika.

 

4. Državni odvjetnik smatra da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio provedene dokaze i da je posljedično izveo pogrešan zaključak da nije dokazano da bi optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo za koje ga je i oslobodio od optužbe. Navedeno u bitnome obrazlaže na način da ističe da je iskaz optuženika nelogičan i neživotan jer je nelogično da bi od osobe koju niti ne poznaje uzeo na čuvanje provalnički alat. Također ističe da je nelogičan iskaz svjedoka M. B., koji je prijatelj optuženika, i koji tvrdi da im je taj provalnički alat dao S. A. od kojeg je on tada trebao kupiti automobil, ali ga je S. A. zavlačio pa automobil nije kupio, što po mišljenju državnog odvjetnika znači da ga je S. A. prevario pa onda sigurno u takvoj situaciji od njega ne bi uzeo/li na čuvanje provalnički alat. Kada se uz navedeno uzme u obzir da je optuženik u trenutku kada su ih službenici policije zaustavili odbacio taj provalnički alat, očito svjestan da će ga inkriminirati, te činjenica da je optuženik tek naknadno u ožujku 2019., a ne i prilikom prvog ispitivanja u srpnju 2013. spomenuo u svom iskazu S. A. kao osobu koja im/mu je dala taj provalnički alat, onda državni odvjetnik smatra da sve navedeno u svojoj ukupnosti upućuje na zaključak da je optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo iz članka 229. stavak 1. točka 1. i stavak 2. KZ/97 u svezi članka 228. stavak 1. KZ/97 na štetu oštećenog TD „T. H.“ d.o.o.

 

4.1. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je iznio jasne i potpune razloge za svoja utvrđenja na temelju kojih je izveo pravilan zaključak da nije dokazano da bi optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo. Državni odvjetnik ispušta iz vida sve dokaze u svojoj ukupnosti, a kada se isti analiziraju u međusobnoj povezanosti, kako je to pravilno učinio prvostupanjski sud, proizlazi naprijed navedeni zaključak. Naime, iz suglasnih iskaza optuženika i svjedoka M. B. proizlazi da im je provalnički alat, istog dana kada su s tim alatom zatečeni po službenicima policije, dao S. A.. Iz iskaza svjedoka M. B. jasno proizlazi da taj alat S. A. nije dao upravo optuženiku već je istaknuo da su on i optuženik bili zajedno, da je S. A. njegov prijatelj i u trenutku kada su se rastajali predao im je taj alat, koji su oni odložili u pretinac u vratima vozila. Prema tome, provalnički alat nije predan upravo optuženiku na čuvanje već je predan obojci iz razloga jer su tom prilikom bili zajedno i to očito zato jer je S. A. u prijateljskim odnosima s M. B.. Nadalje činjenica što M. B. od S. A. tada nije kupio automobil nikako ne upućuje na zaključak da ga je S. A. prevario, a također ne upućuje na zaključak da od S. A. ne bi preuzeo inkriminirani provalnički alat. Što se tiče činjenice da je optuženik odbacio taj alat kada su ih zaustavili službenici policije, treba imati na umu da je iz iskaza svjedoka M. B. proizlazi da im je S. A. prilikom predaje tog alata rekao da bi mu taj alat mogao stvarati probleme i da ga povezu u Z., da će on naknadno doći po njega, pa je očito to razlog zašto je optuženik taj alat bacio kada su ih službenici policije zaustavili. Državni odvjetnik treba imati na umu da suprotnih dokaza svemu navedenom nema, a niti iz jednog drugog dokaza, osim navedenog provalničkog alata, ne proizlazi da je upravo optuženik počinitelj inkriminiranog mu kaznenog djela, koje je počinjeno prije više od 20 dana od zaticanja optuženika s tim alatom. Naime, državni odvjetnik treba imati na umu da će, prema članku 455. stavak 1. ZKP/08, sud presudu kojom se optuženik proglašava krivim izreći samo ako nedvojbeno utvrdi da je počinio kazneno djelo za koje je optužen. Taj najviši dokazni standard označava potrebu da optuženikova krivnja mora biti pouzdana sigurna i da ne smije ostavljati nikakvu dvojbu, čak ni tračak sumnje koji dovodi u pitanje osudu. Takav najviši dokazni standard je sasvim razumljiv jer osuda u kaznenom postupku ima za posljedicu i ograničenje ustavnih prava neke osobe, a i obveze koje mogu slijediti. Zato za osudu moraju biti izvedeni dokazi koji jasno, nedvojbeno, upućuju na jedini mogući zaključak (izvan svake razumne sumnje) da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen. Navedeno proizlazi i iz članka 3. stavak 3. ZKP/08 prema kojem one činjenice koje idu na štetu optuženika moraju biti utvrđene izvjesno, dakle na način da je njihovo postojanje, kako je to prethodno navedeno, izvan svake razumne sumnje, a odlučne činjenice koje idu u korist optuženika treba uzeti dokazanima čak i kada su samo vjerojatne, dakle kada postoji sumnja na njihovo postojanje pa čak i onda kada bi postojanje one činjenice koja bi išla na štetu optuženika bilo vjerojatnije nego postojanje činjenice koja mu ide u korist. To u konkretnom slučaju znači da provalnički alat kojim je izvršeno kazneno djelo na štetu oštećenika, što je utvrđeno provedenim mehanoskopskim vještačenjem, a koji je optuženik bacio prilikom zaticanja od strane službenika policije, predstavlja značajan dokaz u prilog zaključka da je upravo on počinitelj navedenog kaznenog djela, međutim, taj dokaz sam za sebe još uvijek uz sve naprijed navedeno ne upućuje na nedvojben zaključak, izvan svake razumne sumnje, da je upravo optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo, pa je slijedom navedenog pravilan zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da bi optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo iz članka 217. stavak 1. točka 1. i stavak 2. KZ/97, u svezi članka 216. stavak 1. KZ/97 za koje ga je prvostupanjski sud pravilno oslobodio od optužbe. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je iskaze ispitanih svjedoka, vještaka te optuženika detaljno analizirao i pravilno ih je ocijenio kako same za sebe tako i međusobnoj povezanosti te u svezi s drugim provedenim dokazima i dao je pravilnu ocjenu svih izvedenih dokaza na temelju kojih je ispravno analizirao i utvrdio činjenično stanje. Navedena utvrđenja prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, slijedom čega žalba nije osnovana.

 

U odnosu na žalbu oštećenog TD „T. H.“ d.o.o.

 

5. Oštećenik je podnio žalbu iz žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a što proizlazi i iz sadržaja njegove žalbe u kojoj analizira i ocjenjuje provedene dokaze. Prema članku 464. stavak 4. ZKP/08 oštećenik, u slučaju kada je ovlašteni tužitelj državni odvjetnik, kao što je to u konkretnom slučaju, presudu može pobijati samo zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, a ne i iz drugih žalbenih osnova pa je s obzirom na navedeno žalba oštećenika odbačena kao nedopuštena.

 

6. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija (članak 476. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 467. ZKP/08).

 

7. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

8. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu 12. prosinca 2023.