Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

    Zagreb, Savska cesta 62

    Poslovni broj: I Kžzd-25/2024-11

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca mr.sc. Ljiljane Stipišić, predsjednice vijeća te Snježane Hrupek-Šabijan i mr.sc. Zorislava Kaleba, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Janković, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog BG, zbog kaznenih djela iz članka 166. stavka 2. u vezi s člankom 158. stavkom 1. i 5. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. – dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika podnesenim protiv presude Županijskog suda u Vukovaru, broj Kzd-1/2024-9 od 29. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 18. srpnja 2024., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice optuženog BG i branitelja, odvjetnika Davora Ćavara,

    p r e s u d i o  j e

    I Djelomično se prihvaća žalba optuženog BG, preinačuje se prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela te se izriče da je optuženi BG radnjama opisanim u izreci te presude zbog kojih je tom presudom proglašen krivim, počinio jedno teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u pokušaju, iz članka 166. stavak 2. u vezi s člankom 158. stavak 1. i 5. KZ/11. u vezi s člankom 34. KZ/11.

    II Uslijed odluke pod točkom I i prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se optuženi BG za kazneno djelo iz članka iz članka 166. stavak 2. u vezi s člankom 158. stavak 1. i 5. KZ/11. u vezi s člankom 34. KZ/11., na temelju članka 166. stavak 2. i članka 34. KZ/11. uz primjenu članka 48. stavak 1. i članka 49. stavka 1. točka 2. KZ/11. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci.

    III U ostalom dijelu žalba optuženog BG odbija se kao neosnovana, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Županijski sud u Vukovaru presudom od 29. veljače 2024. broj Kzd-1/20224-9 proglasio je krivim optuženog BG zbog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u pokušaju iz članka 166. stavak 2. u vezi s člankom 158. stavak 1. i 5. KZ/11. i člankom 34. KZ/11., za koje djelo mu je primjenom članka 48. i članka 49. stavak 1. točka 2. KZ/11. utvrđena kazna zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine, te zbog kaznenog djela protiv osobne slobode, protupravnog oduzimanja slobode opisanog u članku 136. stavak 1. i 3. KZ/11., za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, te je uz primjenu članka 51. KZ/11. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci, u koju mu je na temelju članka 54. KZ/11. uračunato vrijeme provedeno u policijskom pritvoru i istražnom zatvoru od 3. lipnja 2023. pa nadalje.

    1.1. Na temelju članka 68. stavak 1. KZ/11. optuženom BG izrečena je sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava.

    1.2. Na temelju članka 68. stavak 4. KZ/11. sud će po proteku jedne godine od dolaska optuženika na izvršenje mjere i potom najmanje jednom godišnje preispitati postoje li uvjeti iz stavka 1. ovog članka za njezinim nastavkom i o tome donijeti rješenje.

    1.3. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22.

    - dalje: ZKP/08.) oštećena-žrtva UG upućena je u parnicu radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva.

    1.4. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi s člankom 145. stavkom 1. i 2. točka 1. i 6. ZKP/08. optuženik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka i to na ime troškova vještačenja iznos od ukupno 1.128,75 eura (tisuću sto dvadeset osam eura i sedamdeset pet centi) te na ime paušala iznos od 500,00 (petsto) eura, dok će o troškovima branitelja po službenoj dužnosti i opunomoćenika oštećenice sud odlučiti posebnim rješenjem.

    2. Protiv te presude žali se državni odvjetnik zbog odluke o kazni, predlaže da se žalba prihvati, preinači prvostupanjska presuda te optuženiku za sva kaznena djela utvrde strože kazne zatvora, a zatim izrekne i stroža jedinstvena kazna zatvora.

    2.1. Optuženik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni, predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, odnosno preinači u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni.

    3. Državni odvjetnik podnio je odgovor na žalbu optuženika s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske odbije žalbu optuženika kao neosnovanu, dok je optuženik podnio odgovor na žalbu državnog odvjetnika i predložio da se žalba Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru odbije kao neosnovana.

    4. U skladu s odredbom članka 474. stavak 2. ZKP/08. spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

    5. Sjednica drugostupanjskog vijeća održana je u prisutnosti optuženika, čija prisutnost je osigurana uz pomoć audio-video uređaja i njegovog branitelja Davora Ćavara, a u skladu s odredbom članka 475. stavak 3. ZKP/08. u odsutnosti uredno izviještenog državnog odvjetnika.

    6. Žalba državnog odvjetnika je osnovana, a žalba optuženika djelomično osnovana.

    7. Pobijajući prvostupanjsku presudu optuženik ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, te iako ju izrijekom ne navodi, uz reprodukciju dijela zakonskog teksta očito je da se radi o povredi iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Navodi da je ista ostvarena jer u presudi "nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama odnosno ti su razlozi nejasni i proturječni, te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika". Suprotno takvim uopćenim navodima optuženika, prvostupanjski je sud u obrazloženju presude iznio jasne i razumljive razloge o svim odlučnim činjenicama kojima se ostvaruju bitna obilježja oba inkriminirana kaznena djela i to, teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u pokušaju i kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode, pa nema govora ni o kakvom proturječju. Slijedom iznesenog nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., na koju upire optuženik u žalbi, a niti je ispitivanjem pobijane presude na temelju članka 476. stavak 1. ZKP/08., utvrđena neka druga bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    8. U pravu je optuženik kada se žali zbog povrede kaznenog zakona. Prvostupanjski je sud postupke optuženika, opisane u izreci pobijane presude pravno označio kao kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u pokušaju iz članka 166. stavak 2. u vezi s člankom 158. stavak 1. i 5. u vezi s člankom 34. KZ/11. počinjeno u stjecaju s kaznenim djelom protupravnog oduzimanja slobode iz članka 136. stavak 1. i 3. KZ/11.

    8.1. Međutim, i prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode iz članka 136. stavak 1. i 3. KZ/11. konzumirano je kaznenim djelom spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kako tvrdi optuženik. Radnje koje optuženik poduzima, svojim intenzitetom i trajnošću, znatno ne nadilaze ograničavanje slobode kretanja koje je u pravilu prateći element kod kaznenih djela protiv spolnih sloboda, u konkretnom slučaju spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u pokušaju. Naime, prema činjeničnom opisu oštećenica se dobrovoljno išla provozati s optuženikom na električnom romobilu, on ju je odvezao u šumski predio 2 km od kuće, pokušao izvršiti spolni odnošaj, međutim, ona se opirala, vikala, dozivala u pomoć, tražila da ju vrati kući, što je optuženik i učinio i odvezao ju do parkirališnog prostora ispred njene zgrade, zbog čega se ne može zaključiti da radnje koje poduzima optuženik u konkretnom slučaju predstavljaju protupravno oduzimanje slobode kao samostalno djelo iz članka 136. stavak 1. i 3. KZ/11. Stoga je u pravu optuženik da je radnja protupravnog oduzimanja slobode konzumirana kaznenim djelom spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, jer su djela tipično povezana tako da je osudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta pokriveno protupravno oduzimanje slobode.

    9. U odnosu na odluku o kazni, državni odvjetnik smatra da prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio težinu počinjenih kaznenih djela, kao i težinu povrijeđenog zaštićenog dobra i da nije kao otegotno uzeo u obzir da se radi o pokušaju teškog spolnog zlostavljanja djeteta u dobi od samo 7 godina, niti je kao otegotno cijenio sve prethodne radnje koje je optuženik poduzeo kako bi ostvario uvjete i otvorio prostor za počinjenje kaznenih djela. To se posebno odnosi na optuženikovo iskorištavanje poznanstva s djetetom, prijateljstvo s njezinim roditeljima kod kojih je neposredno prije bio u posjeti, da je oštećenici govorio neistine da su mu njezini roditelji dali dozvolu da ode s njom do trgovine kako bi joj kupio čips, znajući da će ona tada na to pristati, a potom ju odvezao romobilom u nenaseljeni dio grada gdje nema ljudi, gdje ju nitko ne može čuti ni vidjeti, gdje je odbacio svoj mobitel kako ga njezini roditelji ne bi mogli nazvati, čime je optuženi BG iskazao visoki stupanj bezobzirnosti, bešćutnosti i ustrajnosti u planiranju i činjenju predmetnih kaznenih djela.

    9.1. Optuženik zbog odluke o kazni tvrdi da prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio njegovu psihičku bolest kod kojeg je utvrđena duševna zaostalost trajne naravi i da je bio u psihijatrijskom tretmanu od najranije dobi. Jednako tako, da nije ranije osuđivan zbog ovakvih kaznenih djela i da je odmah prilikom prvog ispitivanja priznao djela, a to je ponovio na raspravi te izrazio iskreno kajanje i žaljenje.

    9.2. Imajući u vidu istaknute suprotstavljene okolnosti državnog odvjetnika i optuženika, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud smatra da je u pravu državni odvjetnik kada navodi da prvostupanjski sud nije cijenio otegotnim da je optuženik iskoristio poznanstvo s roditeljima oštećenice kako bi je odvezao romobilom te uz pravilno utvrđene i vrednovane olakotne i otegotne okolnosti koje su u smislu članka 47. KZ/11. od utjecaja na odmjeravanje kazne, iskreno priznanje djela, izraženo žaljenje i kajanje te činjenicu da je kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta ostalo u pokušaju, kao i činjenicu da je djela počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti, a kao otegotno cijenio činjenicu da je ranije osuđivan (no radi se o drugoj vrsti kaznenih djela - imovinski delikti), trebalo je optuženika za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u pokušaju iz članka 166. stavak 2. u vezi s člankom 158. stavak 1. i 5. u vezi s člankom 34. KZ/11. osuditi na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine i 6 mjeseci, kojom kaznom će se izraziti jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, ali i utjecati na sve ostale da ne čine kaznena djela kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. S obzirom na niz olakotnih okolnosti, i da je djelo ostalo u pokušaju, opravdano je primijeniti institut ublažavanja kazne za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, zbog čega je izrečena kazna ispod minimuma propisanog za to kazneno djelo (najmanje 5 godina zatvora) i neosnovano optuženik predlaže da kazna bude još manja. Stoga nije prihvaćena žalba optuženika zbog odluke o kazni.

    10. Slijedom izloženog, obzirom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske nije našao povrede na koje u smislu članka 476. stavak 1. točka 2. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju članka 486. i 482. ZKP/08. odlučiti kao u izreci ove presude.

    U Zagrebu 18. srpnja 2024.

    Predsjednica vijeća:

    mr.sc. Ljiljana Stipišić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.