Ovr-1625/2024-5
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U
SPLITU
Gundulićeva 27 21 000
SPLIT
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
I
Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jermini Dujmović- Živković, a na prijedlog sudske savjetnice A. J., u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H. U. Z.
O., O. …, Z. zastupanog po
punomoćniku M. D., odvjetnik u S., protiv ovršenika M. J., O. …, B. N. M., zastupan po odvjetnicima u
O.D. L.V. & P., S., radi naplate
novčane tražbine, 18. srpnja 2024. donio je sljedeći:
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži FINA odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava
po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu pod posl. br. IP- 587/2008 od 14. lipnja 2011. kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev ovrhvoditelja H. U. Z. O. za
naknadu troškova kao neosnovan.
III. Odbija se zahtjev ovršenika M. J. za naknadu troškova kao neosnovan.
i
z a k l j u č i o j e
I.
Upućuje se ovršenik da u roku od 15. dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene pljenidbe i prijenosa u postupku koji se vodi kod FINA po
Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu pod posl. br. IP- 587/2008 od 14. lipnja 2011.
Obrazloženje
1. Kod ovog suda 26. lipnja 2024. zaprimljen je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku koji se vodi kod FINA temeljem
zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu tražbine.
2. U bitnome ovršenik navodi da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti naplatu cjelokupno dosuđenih sredstava u odnosu na jednog nasljednika budući da su temeljem Rješenja o nasljeđivanju uz ovršenika nasljednicima proglašena djeca ostavitelja. Ističe kako nije imao spoznaju o postojanju presude do trenutka zaprimanja zahtjeva za naplatu. Također, ovršenik ističe prigovor zastare. Nadalje, ovršenik navodi kako bi mu prijenosom sredstava na račun ovrhovoditelja nastala nenadoknadiva šteta jer nije izvjesno kad će isti moći zatražiti povrat sredstava od ovrhvoditelja, te da je jasno da bi provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta, posebno uzimajući u obzir visinu blokade te mu je ugrožena poslovna egzistencija zbog navedene ovrhe.
3. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenika pobijajući ga u cijelosti.
4. Odredbom čl. 210 st. 1 Ovršnog zakona (NN" 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24-dalje OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz čl. 209 st. 1 ovog Zakona, prema Odredbi čl. 209 st. 5 ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti A. da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u stavku 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
5. Odredbama čl. 65 st. 1 toč. od 1-10 OZ-a taksativno su navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a nakon što sud utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke, objektivni i subjektivni uvjet za odgodu ovrhe, ispunjeni.
6. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu.
Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, već je samo paušalno naveo da traži odgodu ovrhe jer mu je nanesena šteta obzirom da su mu zaplijenjena sva sredstva na računu i da mu je račun blokiran te ne može normalno funkcionirati. Također navodi da sumnja u likvidnost ovrhovoditelja da bi navedena sredstva mogao vratiti ukoliko se provede ovrha u korist ovrhovoditelja. Međutim, ovršenik svoje tvrdnje ne potkrepljuje nikakvih dokazima. Ovršnik mora biti svjestan da odgoda ovrhe u ovom slučaju znači samo odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelja, ali ovršenik i dalje ne može s tim sredstvima slobodno raspolagati, pa u tom smislu odgoda ovrhe ne može pomoći ovršeniku u njegovom poslovanju. Naime, pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije dokazao.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja
7. Odlučujući o zahtjevu ovršenika za naknadom troška sud je u skladu s odredbom članka 154. Zakona o parničnom postupku („NN“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22114/22.,155/23, dalje u tekstu kao ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ imajući u vidu da ovršenik nije uspio u postupku obzirom je prijedlog za odgodu odbijen kao neosnovan, odbio zahtjev ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga od 22. ožujka 2024. i trošak sudske pristojbe te odlučio kao u točki II. izreke ovog rješenja
8. Odlučujući o zahtjevu ovrhovoditelja za naknadom troška sud ovrhovoditelju u skladu s odredbom čl. 14. st. 4. OZ-a. nije priznao trošak sastava odgovora na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim/za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate iz razloga što taj trošak nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka, odnosno postupka naplate. Naime, ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na očitovanje, uvažavajući pri tome pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne stranke, međutim stranka nema obvezu očitovanja, niti je očitovanje ovrhovoditelja u ovom slučaju bilo nužno za provedbu ovršnog postupka pa je stoga sud mogao i bez očitovanja ovrhovoditelja donijeti odluku u konkretnom predmetu.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II.i III. izreke rješenja
9. Odredbom čl. 50 OZ-a propisano je da će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, ako je žalba izjavljena iz razloga predviđenog u čl. 50 stavak 1 točke 7 i točke 9. do 11. OZ-a, dok je stavkom 3. istog članka propisana obveza suda prvog stupnja donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, u koliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u roku od 8 dana.
10. Glede navedenog, a temeljem članka 52. st. 3. OZ-a i čl. 210. stavkom 1. i 2.
OZ-a riješeno je kao u zaključku.
U Splitu, 18. srpnja 2024.
S u t k i nj a
Jermina Dujmović-Živković v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a za Županijski sud. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.
