Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-107/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari tužitelja ACCOLA d.o.o., OIB 90431698927, Seget Donji, Hrvatskih žrtava 23, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Krka, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krka & Krka d.o.o. u Splitu, Starčevićeva 13, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, Pisarnica Split, Varaždinska 54, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 24. lipnja 2024. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Marine Krke i punomoćnika tuženika Rinalda Mešina, 17. srpnja 2024.

p r e s u d i o  je

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Dužan je tuženik EUROHERC d.d. Split, OIB: 22694857747 u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju ACCOLA d.o.o. Seget Donji, OIB: 35059945589 iznos od 17.678,96 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja kamata teče na iznos od 133.202,17 kn od 13. srpnja 2018. godine do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a na iznos od 17.678,96 EUR od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena."

II Nalaže se tužitelju ACCOLA d.o.o., u roku od 15 dana naknaditi tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., troškove parničnog postupka u iznosu od 7.398,41 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. srpnja 2024. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena.

III Odbija se zahtjev tuženika EUROHERC osiguranje d.d. da mu tužitelj ACCOLA d.o.o. naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 312,50 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. srpnja 2024. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 14. siječnja 2019. podnio Općinskom sudu u Splitu tužbu, tražeći da mu tuženik plati 133.202,17 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 13. srpnja 2018. do isplate. Izjavio je da je u prometnoj nesreći 12. srpnja 2018. u mjestu Trnbusi, na odmorištu autoceste A1, oštećeno njegovo vozilo, osobni automobil marke Audi reg oznake ST-6452-E koje je bilo osigurano kod tuženika. Nastalu štetu da je otklonio i da je podmirio račun koje je izdao Mercedes Benz servis, Marko Ančić d.o.o. u iznosu od 133.202,17 kn.

2. Izjavio je da se prije ove parnice obratio tuženiku tražeći naknadu štete. Taj zahtjev tuženik da je odbio.

3. Radi dokazivanja istinitosti navoda iz tužbe predložio je tužitelj izvesti dokaze čitanjem potvrde Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije broj 511-12-36-03-727/18, računa Mercedes Benz servis, Marko Ančić d.o.o. od 27. kolovoza 2018., police Kasko osiguranja broj 831320395, odštetnog zahtjeva od 13. srpnja 2018. i dopisa tuženika od 6. studenoga 2018.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog suda u Splitu.

5. Priznao je činjenicu da su stranke sklopile ugovor o kasko osiguranju koji je u vrijeme nastanka štetnog događaja, 12. srpnja 2018. u kojem je sudjelovalo vozilo reg oznake ST-6452-E, proizvodio učinke. No kazao je da je tužitelj, a zbog ispunjenja pretpostavke iz članka 21. stavak 1. točka 2. uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila 03.01-2-1.4 izgubio prava iz osiguranja. Osim toga osporio je i tvrdnju tužitelja da je šteta nastala u iznosu označenom u tužbi, navodeći da je došlo do nastanka "totalne" štete, odnosno da je popravak vozila bio ekonomski neopravdan. Utoliko da je neosnovano pozivanje tužitelja na račun popravka vozila. Osporio je i zahtjev tužitelja da mu tuženik plati porez na dodanu vrijednost. Osporio je zahtjev za plaćanje zateznih kamata.

6. Predložio je tuženik izvesti dokaze čitanjem police kasko osiguranja broj 831320395, uvjeta za kasko osiguranje tuženika, potvrde Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Postaje prometne policije broj 511-12-36-03-727/18, zapisnika o ispitivanju alkoholiziranosti od 12. srpnja 2018., isprava sadržanih u spisu tuženika broj 181803201385. Predložio je izvesti dokaz kemijsko-tehnološkim vještačenjem.

7. Tužitelj je, odgovarajući na navode tuženika iz odgovora na tužbu, izjavio da nije osnovano osporavanje iznosa koji traži tužbom jer da traži baš ekvivalent nastaloj šteti, odnosno ono što je platio radi popravka motornog vozila, dakle, otklanjanja nastale štete na vozilu. Osim toga, kazao je i to da je vozač predmetnog vozila imao 0,31 g/kg alkohola u dahu pa da se prema uvjetima kasko osiguranja motornih vozila ne smatra kao vozač pod utjecajem alkohola. Osim toga, količina alkohola kod vozača predmetnog vozila da je izmjerena alkoskopom, a koja metoda nije dovoljno pouzdana, pa da bi se rezultat mjerenja tim aparatom uzeo kao valjan dokaz da se osoba koja je vozila uopće nalazila pod utjecajem alkohola. To stoga što alkoskop služi samo za izvjesnu orijentaciju i ne predstavlja kvantitativnu metodu određivanja alkohola u krvi. Predložio je izvesti dokaz saslušanjem svjedoka Meri Kunkić i Dore Dukmenić te vještačenje po vještaku strojarske struke.

8. Općinski sud u Splitu oglasio se stvarno nenadležnim rješenjem poslovnog broja Pn-60/2019-6 od 22. svibnja 2019.

9. Sud je izveo predložene dokaze, pa je odlučujući o tužbenom zahtjevu, presudom poslovnog broja P-499/2019-37 od 14. ožujka 2023. odbio tužbeni zahtjev.

10. Odlučujući o žalbi tužitelja, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je rješenjem poslovnog broja Pž-1776/2023-2 od 14. veljače 2204. ukinuo presudu ovog suda poslovnog broja P-499/2019-37 od 14. ožujka 2023. te predmet vratio na ponovno suđenje. Pritom je u spomenutom rješenju, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrdio pravilnost utvrđenja ovog suda da su stranke svoj odnos regulirale policom osiguranja i utvrdile da su uvjeti za kasko osiguranje motornih vozila 03.01-2- 1.5 sastavni dio ugovora o osiguranju, da u konkretnom slučaju nije provedena analiza krvi vozačice, ali da su stranke ugovorile da prihvaćaju i druge metode mjerenja koncentracije alkohola u krvi, što znači da prihvaćaju i mjerenje putem uređaja Drager 0099, odnosno alkometrom. Uputio je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske ovaj sud da u ponovnom postupku pozove stalnu sudsku vještakinju za toksikologiju da obrazloži svoj izračun koncentracije alkohola u krvi vozačice osiguranog vozila iz nalaza i mišljenja od 7.srpnja 2021. i raspravi način i rezultate izračuna.

11. U ponovnom postupku sud je postupio prema uputi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske te je pozvao sudsku vještakinju Davorku Sutlović na ročište glavne rasprave 20. svibnja 2024. na kojem je vještakinja dodatno objasnila nalaz i mišljenje.

12. Osim toga, radi donošenja odluke o tužbenom zahtjevu sud je izveo dokaze čitanjem potvrde Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije broj 511-12-36-03-727/18, računa Mercedes Benz servis, Marko Ančić d.o.o. od 27. kolovoza 2018., police Kasko osiguranja broj 831320395, odštetnog zahtjeva od 13. srpnja 2018. i dopisa tuženika od 6. studenoga 2018., police kasko osiguranja broj 831320395, uvjeta za kasko osiguranje tuženika, zapisnika o ispitivanju alkoholiziranosti od 12. srpnja 2018., isprava sadržanih u spisu tuženika broj 181803201385.

13. Sud je izveo i dokaz vještačenjem koje je obavio stalni sudski vještak Neven Kralj radi utvrđenja iznosa potrebnog za otklanjanje oštećenja na tužiteljevu vozilu, odnosno radi utvrđenja iznosa naknade koji je tuženik dužan platiti tužitelju. Sud je izveo i dokaz saslušanjem svjedoka Dore Dukmenić i Meri Kunkić.

14. Spor je među strankama nastao s obzirom na oprečna stajališta stranaka o postojanju i visini obveze tuženika da plati tužitelju osigurninu na temelju ugovora o osiguranju. Stoga je trebalo u ovom postupku odlučiti postoji li obveza tuženika platiti tužitelju osigurninu u iznosu određenom u tužbi koji odgovara iznosu troškova popravka motornog vozila tužitelja. Prilikom donošenja odluke trebalo je imati na umu činjenice koje među strankama nisu bile sporne, dakle činjenicu da su stranke bile u ugovornom odnosu na temelju ugovora o kasko osiguranju, potom činjenicu da se 12. srpnja 2018. dogodio osigurani slučaj, odnosno događaj prouzročen osiguranim rizikom, prometna nesreća i da je kao posljedica osiguranog slučaja nastalo oštećenje predmeta osiguranja, dakle tužiteljeva motornog vozila. No, tuženik je tvrdio da je tužitelj izgubio prava iz osiguranja jer je za vrijeme upravljanja vozilom vozač bio pod utjecajem alkohola. Osim toga, tuženik je tvrdio i da tužitelj zbog ostvarenja osiguranog rizika trpi totalnu štetu, pa da stoga iznos štete odnosno osigurnine nije iznos koji je tužitelj platio radi popravka vozila već iznos koji su stranke odredile ugovorom o kasko osiguranju.

15. Dakle, prvenstveno je trebalo utvrditi je li u trenutku nastanka osiguranog slučaja odnosno u trenutku prometne nesreće vozač vozila bio pod utjecajem alkohola pa je li onda zbog toga tužitelj izgubio prava iz osiguranja. Pri tome treba imati na umu ono što su stranke u pogledu gubitka prava iz osiguranja ugovorile svojim ugovorom odnosno uvjetima za kasko osiguranje motornih vozila koja, o tome nema spora, obvezuju strane ugovora o osiguranju odnosno stranke u ovom postupku. Člankom 21. stavkom 1. točkom 2a odredile su stranke da osiguranik odnosno tužitelj gubi prava iz osiguranja ako je za vrijeme dok upravlja vozilom, vozač pod utjecajem alkohola, droge ili drugih narkotika. Prema uvjetima smatra se da je vozač pod utjecajem alkohola ako se analizom krvi ili drugom metodom mjerenja koncentracije alkohola u krvi utvrdi da količina alkohola u krvi iznosi 0,5 g/kg i više (0,5 promila i više) ili bez obzira na količinu alkohola u krvi ako se utvrdi da pokazuje znakove alkoholne poremećenosti.

16. U potvrdi Postaje prometne policije Split broj 511-12-36-03-727/18, a pri tome treba imati na umu da ta isprava sukladno članku 230. stavku 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) ima kvalitetu javne isprave, odnosno dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, potvrđeno je da se 12. srpnja 2018. u 2 i 40 sati dogodila prometna nesreća u mjestu Trnbusi, na odmorištu autoceste A1 "Mosor" sjever, u kojoj je sudjelovala Dora Dukmenić upravljajući osobnim automobilom marke Audi reg.oznake ST-6452-E u vlasništvu tužitelja. Kod Dore Dukmenić utvrđena je prisutnost alkohola od 0,31 g/kg te je zbog izazivanja prometne nesreće izdan prekršajni nalog OPN-03-727/2018 zbog prekršaja iz članka 51. stavka 1. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015. i 108/2017.)

17. Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu broj 511-12-36-03-727/18 sastavila je Postaja prometne policije, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske 12. srpnja 2018. U zapisniku je upisano da je Dora Dukmenić 11. srpnja 2018. oko 23,00 sata popila dva pića, rum cole, da je prihvatila ispitivanje prisutnosti alkohola u organizmu, da je postupanje prema njoj radi ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu počelo 12. srpnja 2018. u 4:54 sata, a obavljeno u 4:56 sati na mjestu nastanka prometne nesreće i da je učinjeno uporabom uređaja Drager 0099. Ispitivanjem je utvrđena koncentracija alkohola od 0,41 g/kg koja je umanjena za 0,1 g/kg odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja te u konačnici utvrđena u iznosu od 0,31 g/kg. Rezultate ispitivanja ispitana vozačica nije poricala. No predmetna prometna nesreća se, tako je utvrđeno u potvrdi Postaje prometne policije Split broj 511-12-36-03-727/18, dogodila u 2:40 sati, odnosno više od dva sata prije učinjenog ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu vozačice osiguranog vozila. Prema ugovornim određenjima stranka, odnosno citiranim uvjetima za kasko osiguranje, relevantan trenutak za ocjenu je li vozač bio pod utjecajem alkohola je trenutak nastanka osiguranog slučaja, odnosno prometne nesreće.

18. Sud zaključuje da je taj trenutak baš onaj koji je potvrdila Policijska postaja u spomenutoj potvrdi. Naime, utvrđenje o trenutku kada se dogodila prometna nesreća sadržano u toj ispravi treba smatrati istinitim, a k tome to utvrđenje dodatno potvrđuje i vozačica osiguranog vozila Dora Dukmenić koja je u svom iskazu potvrdila da se prometna nesreća dogodila poslije ponoći. Osim toga i svjedokinja Meri Kunkić je kazala da je vozačica zvala policiju, pa je onda zaključiti da je vrijeme prometne nesreće upisano u potvrdi Postaje prometne policije Split upisano na temelju saznanja dobivenog od sudionice prometne nesreće koja je uputila poziv policiji.

19. S obzirom na to da je trenutak u kojem je učinjeno ispitivanje prisutnosti alkohola u organizmu vozačice nastupio više od dva sata nakon što se prometna nesreća dogodila, sud je izveo dokaz vještačenjem koje je obavila Davorka Sutlović, vještak toksikolog, a radi utvrđenja koncentracije alkohola u organizmu Dore Dukmenić u 2:40 sati, dakle u vrijeme nastanka prometne nesreće.

20. Stalni sudski vještak Davorka Sutlović, toksikolog, dala je mišljenje da se samo analizom utvrđene koncentracije apsolutnog alkohola u krvi i mokraći omogućuje da se sa sigurnošću toksikološkim retrogradnim vještačenjem dođe do koncentracije apsolutnog alkohola u krvi osiguranika u vrijeme prometne nesreće. To stoga što, prema mišljenju vještaka, alkometar predstavlja orijentacijsku metodu ispitivanja je li testirana osoba pod utjecajem alkohola ili ne i ne predstavlja kvantitativnu metodu utvrđivanja stvarne koncentracije apsolutnog alkohola u krvi testirane osobe. Međutim, stranke su svojim ugovorom (člankom 21. stavkom 1. točkom 2.a. uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila) odredile da je relevantna koncentracija alkohola u krvi utvrđena ili analizom krvi ili drugim metodama mjerenja koncentracije alkohola u krvi, dakle i metodom koju je primijenio policijski službenik prilikom učinjenog ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu. Zbog toga je rezultat dobiven metodom koju su strane ugovora odredile mjerodavnim, mjerodavan. K tome vozačica predmetnog vozila nije poricala rezultate ispitivanja, suglasna je bila s njima, zbog čega je izostao bilo kakav angažman radi dokazivanja da je rezultat dobiven mjerenjem te prigode netočan.

21. Izneseno mišljenje vještakinje o tome da s toksikološkog gledišta nije moguće sa sigurnošću utvrditi stvarnu koncentraciju apsolutnog alkohola u krvi vozačice u vrijeme prometne nesreće vještakinja je iznijela opravdavajući to mišljenje činjenicom da vozačica nakon pozitivnog testiranja alkometrom nije vođena na liječnički pregled, vađenje krvi i uzimanje mokraće. Međutim, policijski službenici nisu ni bili dužni da čine kakva daljnja mjerenja u okolnostima kada ispitanik odnosno vozačica predmetne prigode nije poricala rezultate ispitivanja. Naime, onda kada ispitanik poriče rezultate ispitivanja, a kako je i navedeno u samom zapisniku, ispitanik može zahtijevati stručni pregled-uzimanje krvi i urina radi analize.

22. Zbog postupanja ispitanice, odnosno vozačice motornog vozila, koja je prihvatila rezultate ispitivanja, izostala je provjera točnosti rezultata mjerenja drugim metodama jer je baš ispitanica potvrdila točnost tih rezultata. Stoga je baš taj rezultat relevantan za izračun koncentracije alkohola u krvi vozačice u trenutku nastanka prometne nesreće te je od sudske vještakinje traženo da da mišljenje o količini alkohola u krvi vozačice, pri tome uzimajući u obzir utvrđenu količinu alkohola u organizmu vozačice utvrđenu zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu.

23. Stalni sudski vještak Davorka Sutlović je kazala da se eliminacija alkohola iz organizma odvija putem razgradnje alkohola i to brzinom koja prosječno iznosi 0,1 i 0,2 g/kg po satu. Kazala je da se u literaturi može pronaći i odstupanje od takvih vrijednosti, ali da se za računanje u toksikološke svrhe koristi vrijednost od 0,1 g/kg po satu, osim u slučajevima kad se osoba podvrgne dva uzastopna mjerenja alkohola u krvi u rasponu od šezdeset minuta. Kazala je i to da nema nikakve sumnje u ispravnost instrumenta kojim je mjerena prisutnost alkohola u organizmu, s obzirom na to da se alkometar koristi nakon redovitog servisiranja i umjeravanja. Stoga da se pogreška u mjerenju navedena u vrijednosti od 0,1 g/kg odnosi isključivo na pogrešku instrumenta i prikazivanje njegove pogreške.

24.Vozačica osiguranog vozila je prilikom učinjenog ispitivanja dovršenog u 4:56 sati kazala da je konzumirala alkoholna pića i prihvatila rezultat mjerenja od 0,31g/kg. U iskazu je izjavila da u razdoblju od nastanka prometne nesreće, štoviše od kada je napustila mjesto Baška Voda gdje je konzumirala alkohol do trenutka učinjenog ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu nije pila alkoholna pića. Stoga, kada se ima na umu mišljenje sudskog vještaka o ispravnosti mjernog instrumenta kojim je učinjeno mjerenje prisutnosti alkohola u organizmu vozačice osiguranog vozila te utvrđena prisutnost alkohola u organizmu vozačice osiguranog vozila u količini od 0,31 g/kg, kao i mišljenje sudskog vještaka o količini alkohola koji se kroz razdoblje od sat vremena prosječno eliminira iz organizma, naprosto se nameće zaključak o logičkoj neodrživosti izjave vozačice osiguranog vozila o količini alkoholnih pića koje je popila. Naime, da je zaista popila dva do tri alkoholna pića u vrijeme prije nastanka prometne nesreće, prema mišljenju sudskog vještaka ona bi u vrijeme nastanka prometne nesreće u organizmu imala 0,11 g/kg alkohola. Vozačica je pak više od dva sata nakon toga u organizmu imala 0,41 g/kg umanjeno za vrijednost pogreške mjerenja od 0,1 g/kg, dakle 0,31 g/kg. Utoliko količinu alkohola u krvi u trenutku prometne nesreće, odnosno činjenicu je li bila pod utjecajem alkohola, kao ugovorom određenu relevantnu činjenicu za gubitak prava iz osiguranja, nije trebalo utvrđivati koristeći podatke o količini popijenog alkohola od strane vozačice motornog vozila, već koristeći od policijskih službenika utvrđenu količinu alkohola u organizmu prilikom učinjenog ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu vozačice. Dakle, radi utvrđenja količine alkohola u organizmu vozačice osiguranog vozila trebalo je poći od činjenice koja među strankama nije sporna i nije problematizirana, dakle činjenice da je u trenutku ispitivanja u 4:56 sati vozačica osiguranog vozila u organizmu imala alkohola u količini od 0,31 g/kg. Pored toga, ovu vrijednost sukladno stranačkim određenjima u ugovoru o osiguranju, treba smatrati mjerodavnom jer su baš stranke odredile da će se količina alkohola u krvi utvrditi ili analizom krvi ili drugom metodom mjerenja, a pod tom drugom metodom mjerenja treba smatrati i mjerenje učinjeno od ovlaštenog policijskog službenika. Naime, ispitivanje alkoholiziranosti sudionika prometne nesreće alkometrom koji mjeri koncentraciju alkohola metodom analize izdaha predtsavlja "drugu metodu mjerenja" u smislu članka 21. uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u Rev 815/2022-2). Na tu vrijednost trebalo je za svaki sat od trenutka nesreće do trenutka ispitivanja dodati količinu eliminiranog alkohola, koja prema mišljenju sudskog vještaka, iznosi 0,1 g/kg do 0,2 g/kg po satu. Dodavanjem manje prosječne količine eliminiranog alkohola iz organizma od 0,1 g/kg na utvrđenu količinu alkohola u organizmu vozačice osiguranog vozila, dakle na 0,31 g/kg, za svaki sat koji je protekao od trenutka utvrđenja količine alkohola prisutnog u organizmu do trenutka u kojem se dogodila prometna nesreća, odnosno osigurani slučaj, dobije se iznos od preko 0,5 g/kg. Dakle, u trenutku ostvarenja osiguranog rizika vozačica osiguranog vozila bila je pod utjecajem alkohola, jer je količina alkohola u krvi iznosila preko 0,5 g/kg. To je potvrdila i sudska vještakinja Davorka Sutlović koja je kazala da je uzimajući u obzir zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu utvrđenu količinu alkohola u organizmu vozačice Dore Dukmenić od 0,31 g/kg, i primjenjujući faktor eliminacije od 0,10 g/kg po satu, zaključiti da je u 2,40 sati, u organizmu vozačice bilo prisutno 0,54 g/kg alkohola. Kazala je i to da taj rezultat jedino ne bi bio ispravan ako je u 4,56 sati rezultat mjerenja dragerom bio viši nego što je stvarno prisutno bilo alkohola u organizmu vozačice, na što primjerice može utjecati refluks želuca, povišena tjelesna temperatura, razina hematokrita. No ponovno treba naglasiti da ona koja je ispitivana predmetne prigode, vozačica vozila, nije dvojila u točnost izmjerene koncentracije alkohola u organizmu već je rezultat mjerenja prihvatila. S obzirom na to da je u trenutku nastanka prometne nesreće količina alkohola u krvi vozačice bila preko 0,5g/kg, smatra se da je vozačica pod utjecajem alkohola, sukladno članku 21.

Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila.

25. Zbog toga je tužitelj kao osiguranik izgubio prava iz osiguranja, pa je stoga njegov zahtjev da mu tuženik plati osigurninu neosnovan te ga je trebalo odbiti, kao što je i odlučeno u izreci presude pod točkom I. S obzirom da je neosnovan zahtjev za plaćanje glavnog traženja neosnovan je i zahtjev za plaćanje sporednih traženja, zateznih kamata.

26. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 1. ZPP-a te na temelju članka 155. ZPP-a uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 17.678,96 EUR.

27. Sud je priznao tuženiku kao potreban za vođenje ove parnice trošak sastava odgovora na tužbu po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 625,00 EUR prema Tbr.8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023., dalje: Tarifa), potom trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 23. travnja 2019. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr.9.2.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 29. siječnja 2020. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 22. srpnja 2020. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 9. studenoga 2020. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 15. studenoga 2021. u iznosu od 250,00 EUR (članak 2. stavak 1. ZPP-a u vezi s Tbr.9.1.Tarife) i trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 23. siječnja 2023. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr.9.1.Tarife), trošak sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 29. lipnja 2020. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr.8.1.Tarife), trošak sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 20. listopada 2022. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr.8.1.Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 8. travnja 2024. u iznosu od 625,00 EUR, (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 20. svibnja 2024. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 24. lipnja 2024. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr.9.1.Tarife). Pored tih, tuženiku je bio potreban i trošak vještačenja u iznosu od 273,41 EUR.

28. Dakle, sud je prihvatio zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 7.398,41 EUR. Na taj iznos, sukladno članku 151. stavku 3. ZPP-a, tuženik je dužan tužitelju platiti zatezne kamate od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje prema članku 29.stavku 2. ZOO-a za ostale odnose.

29. Sud je odbio zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 11. svibnja 2022. u iznosu od 312,50 EUR sa zateznim kamatama jer je o tom trošku već odlučeno rješenjem ovog suda poslovnog broja P-499/2019 od 11. svibnja 2022.

30.Stoga je o troškovima parničnog postupka odlučeno kao u izreci presude pod točkom II i III.

U Splitu 17. srpnja 2024.

Sudac

Ana Misir Šarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Odvjetničko društvo Krka & Krka d.o.o.

- Odvjetničko društvo Grgić & partneri d.o.o.

- U spis

Broj zapisa: 9-3086a-62442

Kontrolni broj: 097b1-c7bd6-d786c

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ANA MISIR ŠARIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.