REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3144/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EMH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Mirela Hajdarević, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice Osnovna škola Mate Lovraka, Zagreb, Aleja Blaža Jurišića 13, OIB 52960882634, koju zastupa punomoćnik Hrvoje Kuprešak, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž R-51/2024-2 od 5. travnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje o troškovima postupka sadržanoga u presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-11426/2021-10 od 27. veljače 2024., u sjednici održanoj 17. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž R-51/2024-2 od 5. travnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje o troškovima postupka sadržanoga u presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-11426/2021-10 od 27. veljače 2024.
2. Prijedlog za dopuštenje revizije je podnesen zbog pitanja koja tužiteljica smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase: „I. Je li podnesak kojim tužitelj uređuje tužbeni zahtjev na način da sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22. – dalje: Zakon o uvođenju eura) i Odluci Vlade RH o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 85/22.) iskazuje tužbeni zahtjev u važećoj valuti u RH – EURIMA kako bi bio adekvatan za donošenje odluke, obrazloženi podnesak iz Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika?
II. Je li podnesak kojim tužitelj uređuje tužbeni zahtjev na način da sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22. – dalje: Zakon o uvođenju eura) i Odluci Vlade RH o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 85/22.) iskazuje tužbeni zahtjev u važećoj valuti u RH – EURIMA podnesak koji je nužan za vođenje postupka u smislu čl. 155. ZPP?
III. Ima li, u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva, tužitelj pravo na naknadu troškova sastava podneska kojim uređuje tužbeni zahtjev na način da sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22. – dalje: Zakon o uvođenju eura) i Odluci Vlade RH o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 85/22.) iskazuje tužbeni zahtjev u važećoj valuti u RH – EURIMA, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Zakona o parničnom postupku?
IV. Je li podnesak kojim se tužitelj očituje na navode iz odgovora na tužbu podnesak koji je nužan za vođenje postupka u smislu čl. 155. ZPP, te ima li tužitelj pravo na naknadu troška sastava takvog podneska sukladno Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika?“.
2.1. Uz naznačena pitanja predlagateljica se pozvala i na povredu ustavnih prava iz čl. 29. i čl. 48. st. 1. Ustava Republike Hrvatske te konvencijskih prava iz čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
3. Odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
5. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
6. Odgovor na pitanje ocjene svrsishodnosti i potrebnosti neke radnje tijekom parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a ovisi o okolnostima svakog konkretnog spora i konkretnom sadržaju parnične radnje koja se poduzima u parnici, pa stoga pitanja koja postavlja tužiteljica u prijedlogu ne sadržavaju element univerzalnosti zbog kojih bi bila i važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
7. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
8. Tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, imajući na umu da je riječ o sporu male vrijednosti u kojem između stranaka nisu bila sporna činjenična već pravna pitanja o kojima je sudska praksa zauzela pravno shvaćanje, nižestupanjski sudovi su primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a donijeli odluku o troškovima sastava podneska od 23. rujna 2023. dok činjenica da tužiteljici nije priznat trošak sastava tog podneska, ne znači da su joj ujedno povrijeđena temeljna ljudska prava, a koja su zaštićena kategorija na temelju Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Slijedom toga, ocjena je ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a i dopuštenje revizije.
9. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a ZPP-a i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske odluke, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i čl. 389.a st. 4. ZPP-a, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 17. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
