REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1271/2022-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, Željka Pajalića i mr. sc. Igora Periše, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. B. d.d. (OIB: ...), sa sjedištem u Z., , koga zastupa M. O., odvjetnik u Z., protiv tuženika S. G., OIB: ..., iz M., , kojeg zastupa punomoćnik B. M., odvjetnik u P., uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja H- A. d.o.o. (OIB: ...), sa sjedištem u Z., , koga zastupa punomoćnik M. O., odvjetnik u Z., te umješača na strani tuženika: 1. J. P. (OIB: ...), 2. A. P. (OIB: ...), i 3. Ž. P. (OIB: ...), iz Đ., , zastupanih po punomoćniku J. N. odvjetniku iz Đ.; 4. T. P. (OIB: ...), iz Đ., ; 5. Z. S. (OIB: ...), iz Đ., , zastupanoga po punomoćniku T. B. odvjetniku iz P., te 6. M. B. (OIB: ...), iz S., i 7. J. B. (OIB: ..., iz Nj., M., (ranije iz S., ), zastupanih po punomoćnici V. K. F. odvjetnici iz P., radi namirenja potraživanja iz nekretnine i o protutužbenom zahtjevu radi brisanja upisa založnog prava, odlučujući o reviziji tuženika i reviziji 6. i 7. umješača protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-183/2020-2 od 15. lipnja 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-1746/2018-229 od 17. svibnja 2019., u sjednici održanoj 16. srpnja 2024.,

r i j e š i o j e:

I. Ukida se presuda Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-183/2020-2 od 15. lipnja 2020. u dijelu u kojem je preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-1746/2018-229 od 17. svibnja 2019. i u tom se dijelu vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Ukida se točka II. presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-183/2020- 2 od 15. lipnja 2020. u kojoj je odlučeno o troškovima parničnog postupka.

III. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva od tuženika S. G. trpljenje namirenja novčane tražbine tužitelja u iznosu od 5.260.466,99 kuna/ 698.183,82 Eur zajedno s pripadajućim kamatama, a koja tražbina proizlazi iz ugovora o kreditu broj: 28/2000 uključujući i sve troškove ovog sudskog postupka, i to sudskom prodajom založenih nekretnina pobliže označenih u izreci presude, prihvaćen je zahtjev iz protutužbe radi brisanja zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi rješenja Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj: Z- 7631/2001 od 27. prosinca 2001. i rješenja Županijskog suda u Puli – Pola poslovni broj: Gž-1351/2004-2 od 19. travnja 2004. kojim je uknjiženo založno pravo na nekretnini tužitelja. Tužitelju je naloženo nadoknaditi tuženiku troškove od 912.093,75 kuna/ 121.055,64 Eur, a umješačima na strani tuženika – Z. S. u iznosu od 290.437,50 kuna/ 38.545,12 Eur, M. B. i J. B. u iznosu od 421.459,25 kuna/ 55.937,25 Eur te Ž. P., A. P. i J. P. u iznosu od 311.704,50 kuna/ 41.370,29 Eur. 2. Drugostupanjskom presudom presuđeno je:

"I. Djelomično se prihvaća a u preostalom dijelu odbija kao neosnovana tužiteljeva žalba pa se presuda Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj: P- 1746/2018-229 od 17. svibnja 2019.:

- preinačuje u dijelu točke I. i točki II. izreke u cijelosti te se sudi:

1. Tuženik S. G. iz M., , OIB: ... dužan je trpjeti namirenje novčane tražbine H- A. d.o.o. Z., , OIB: ... u visini iznosa naknade koju duguje nositelju prava građenja o čemu se mora ishoditi dopunska ovršna isprava, a najviše do iznosa od 5.260.466,99 kuna zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku:

- od 28. rujna 2004. do 31.12.2007. po stopi od 15% propisanom uredbom Vlade Republike Hrvatske o visini stope zatezne kamate – "Narodne novine" broj: 72/02),

- od 1. kolovoza 2008. pa do 31. srpnja 2015. po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11),

- od 01. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za pet postotnih poena,

koja tražbina proizlazi iz Ugovora o kreditu broj 28/2000, uključujući i sve troškove ovoga sudskog postupka, sudskom prodajom založenih nekretnina i to:

176/839 pripadajućeg suvlasničkog dijela k. č. ... dvorište, oranica, kolektivna stambena zgrada ukupne površine 754 m2, u naravi 14. etaža s kojom je povezano pravo vlasništva na:

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "A" i to stanu "D" u prizemlju zgrade, koji se sastoji od dnevnog boravka, dvije kupaonice i četiri sobe ukupne površine 107,79 m2 sve obojeno svijetlo zelenom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

...

600/658 suvlasničkog dijela k. č. ... dvorište, kolektivna stambena zgrada ukupne površine 658 m2 u naravi 1. etaža s kojim je povezano pravo vlasništva na:

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "C" i to stanu "B" u prizemlju zgrade koji se sastoji od kuhinje i boravka, sobe, kupaonice i loggie, ukupne površine 39,31 m2 sve obojano u planu posebnih dijelova zgrade svijetlo crvenom bojom

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "C" i to stanu "C" u prizemlju zgrade koji se sastoji od kuhinje i boravka, sobe, kupaonice i loggie, ukupne površine 40,48 m2 sve obojano svijetlo plavom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "C" i to stanu "D" u prizemlju zgrade koji se sastoji od kuhinje i boravka, sobe, kupaonice i loggie, ukupne površine 40,47 m2 sve obojano svijetlo zelenom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "C" i to stanu "E" u prizemlju zgrade koji se sastoji od kuhinje i boravka, sobe, kupaonice i loggie, ukupne površine 39,30 m2 sve obojano svijetlo zelenom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "C" i to stanu "G" na prvom katu zgrade koji se sastoji od kuhinje i boravka, sobe, kupaonice, loggie i balkona, ukupne površine 45,37 m2 sve obojano tamno crvenom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "C" i to stanu "H" na prvom katu zgrade koji se sastoji od kuhinje i boravka, kupaonice, loggie i balkona, ukupne površine 45,57 m2 sve obojano tamno plavom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "C" i to stanu "K" na prvom katu zgrade koji se sastoji od kuhinje i boravka, sobe, kupaonice, loggie i balkona, ukupne površine 45,36 m2 sve obojano tamno smeđom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "C" i to stanu "L" na drugom katu zgrade koji se sastoji od kuhinje i boravka, sobe, kupaonice, loggie i balkona, ukupne površine 44,44 m2 sve obojano roza bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "C" i to stanu "M" na drugom katu zgrade koji se sastoji od kuhinje i boravka, sobe, kupaonice, loggie i balkona, ukupne površine 44,42 m2, sve obojano ljubičastom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "C" i to stanu "N" na drugom katu zgrade koji se sastoji od kuhinje i boravka, sobe, kupaonice, loggie i balkona, ukupne površine 44,50 m2 sve obojano narančastom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "C" i to stanu "O" na drugom katu zgrade koji se sastoji od kuhinje i boravka, sobe, kupaonice, loggie i balkona, ukupne površine 44,50 m2 sve obojano žutom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

sve upisano u poduložak 1 zk. ul. ... k. o. ...,

440/2027 pripadajućeg suvlasničkog dijela k. č. ... dvorište, oranica, tri kolektivne stambene zgrade površine 2304 m2 u naravi:

14. etaža s kojom je povezano pravo vlasništva na:

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "E" i to poslovnom prostoru "D" u prizemlju zgrade, koji se sastoji od bara, skladišta, wc-a, ukupne površine 43,90 m2, sve obojano svijetlo zelenom bojom u planu posebnih dijelova zgrade ...

28. etaža s kojim je povezano pravo vlasništva na:

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "D" stanu "M" u mansardi zgrade koji se sastoji od kupaonice, kuhinje i boravka, balkona, ostave i sobe, ukupne površine 54,22 m2 sve obojano narančastom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "E" stanu "B" u prizemlju zgrade koje se sastoji od i ulaza ukupne površine 41,76 m2 sve obojano svijetlo crvenom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "E" stanu "C" u prizemlju zgrade koji se sastoji od dvije sobe, dvije kupaonice i ulaza, ukupne površine 37,98 m2 sve obojano svijetlo plavom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "F" stanu "B" u prizemlju zgrade koji se sastoji od dvije sobe, dvije kupaonice i ulaza, ukupne površine 42,40 m2 sve obojano svijetlo crvenom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

- posebnom dijelu zgrade označenom slovom "F" stanu "C" u prizemlju zgrade koji se sastoji od dvije sobe, dva kupatila i ulaza, ukupne površine 44,21 m2 sve obojano svijetlo plavom bojom u planu posebnih dijelova zgrade

sve upisano u poduložak 28 zk. ul. ... k. o. ...,

te namirenjem tražbine iz postignute prodajne cijene, ali najviše do visine naknade koju tuženik duguje nositelju prava građenja o čemu se mora ishoditi dopunska ovršna isprava.

2. odbija se tuženikov zahtjev iz protutužbe koji glasi:

"Nalaže se brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi rješenja Z- 7631/01 Općinskog suda u Puli od 27.12.2001. i rješenja Županijskog suda u Puli Gž-1351/04-2 od 19.04.2004. g. kojim je uknjiženo založno pravo u visini od 1.100.000,00 DEM uvećano za pripadajuću kamatu i sve ostale troškove s rokom trajanja kredita do 01.07.2001. godine u korist H. A. A. B. d. Z. uz prvenstveni red koji se računa po trenutku upisa u zemljišno knjižni uložak koji je zatvoren, jer je pravo građenja prestalo na način da hipoteka upisana u korist H. A. B. d. Z. stupa naprijed, a upisi izvršeni pod C. red. broj 12. i 13. stupaju natrag, te se nalaže tužitelju-protutuženiku da tuženiku protutužitelju naknadi parnični trošak, sve u roku od 15 dana."

- potvrđuje u preostalom dijelu točke I. izreke

II. U pogledu troškova postupka određuje se da svaka stranka snosi svoje troškove, uključujući i troškove žalbe, a zahtjevi umješača se odbijaju."

3. Rješenjem ovog revizijskog suda broj Revd-710/2021-2 od 11. svibnja 2022., tuženiku i umješačima (6. i 7.) na strani tuženika dopušteno je podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude u dijelu kojim je preinačena prvostupanjska presuda i to tuženiku zbog sljedećih pravnih pitanja:

"1. Može li pravomoćna sudska odluka u izreci sadržavati činidbu koja je odrediva budućom neizvjesnom ovršnom ispravom?

2. Da li se pojam "prava građenja sa zgradom" iz članka 296. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP) ima tumačiti na način da se isto odnosi na zemljište sa postojećom zgradom u vrijeme osnivanja (uknjižbe) prava građenja ili se isto ima tumačiti na način da se ono odnosi na zemljište na kojem u vrijeme osnivanja (uknjižbe) prava građenja zgrada nije postojala te je po njezinoj izgradnji upisano založno pravo kao teret prava građenja s takvom (novoizgrađenom) zgradom? S tim u vezi, je li založno pravo koje tereti pravo građenja sa zgradom, nakon prestanka prava građenja, tereti zemljište sa zgradom ili naknadu koju je vlasnik nekretnine dužan isplatiti nositelju prava građenja?".

3.2. Podnošenje revizije dopušteno je i umješačima (6. i 7.) na strani tuženika zbog sljedećih pravnih pitanja:

"1. Predstavlja li povredu članka 2. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), odnosno prekoračenje tužbenog zahtjeva kada sud drugog stupnja prihvaćajući zahtjev tužitelja da je tuženik dužan trpjeti namirenje njegove tražbine prodajom založenih nekretnina, samoinicijativno ograniči to namirenje visinom iznosa naknade koju duguje nositelju prava građenja o čemu se mora ishoditi dopunska ovršna isprava, bez da je to bilo predmet tužbenog zahtjeva?

2. Nakon prestanka prava građenja, tereti li založno pravo koje je dotad teretilo pravo građenja naknadu koju je vlasnik zemljišta dužan osobi čije je pravo građenja prestalo ili ono tereti zemljište sa zgradom?"

4. Tuženik i umješači (6. i 7.) su sukladno navedenom rješenju revizijskog suda podnijeli revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnih pitanja zbog kojih je revizijski sud dopustio podnošenje revizije u smislu odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/1, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), predlažući ukidanje drugostupanjske presude i vraćanje predmeta drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Na revizije nije odgovoreno.

6. Revizije su osnovane.

7. Sukladno odredbi čl. 391. st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojih je revizija dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja da tuženik kao založni dužnik trpi namirenje novčane tražbine tužitelja od 698.183,82 Eur/ 5.260.466,98 kuna s pripadajućim kamatama koja tražbina tužitelja proizlazi iz Ugovora o kreditu 28/2000 od 19. siječnja 2000. (dalje u tekstu: Ugovor o kreditu), sudskom prodajom tuženikovih nekretnina upisanih u zk. ul. ... k. o. ... pobliže označenih u izreci prvostupanjske presude i tuženikov zahtjev iz protutužbe radi nalaganja brisanja zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi rješenja Općinskog suda u Puli poslovni broj: Z- 7631/2001 od 27. prosinca 2001. i Županijskog suda u Puli poslovni broj: Gž-1351/2004-2 od 19. travnja 2004. kojim je uknjiženo založno pravo na istim nekretninama radi osiguranja tražbine u korist prvotnog vjerovnika H. A.-A. B. d. d. Z. nakon prestanka ugovora o građenju.

9. U revizijskom stadiju postupka, obzirom na pitanja zbog kojih je podnesena revizija, sporan je sadržaj izreke pobijane presude jer je ista vezana za buduću neizvjesnu ovršnu ispravu koja nije bila sadržana u tužbenom zahtjevu. Sporna je i primjena odredbe čl. 296. st. 3. ZVDS u pogledu sudbine založnog prava koje je teretilo pravo građenja nakon njegovog prestanka.

10. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:

- da je 1998. osnovano pravo građenja na teret tuženikovih nekretnina u korist društva I. d. na određeno vrijeme do 30. lipnja 2000.,

- da je nakon osnivanja prava građenja nositelj prava građenja na tom pravu izgradio zgrade koje su bile dovršene, etažirane i uknjižene u zk. ul. ... k. o. ... koji su otvoreni radi upisa prava građenja već u vrijeme sklapanja Aneksa ugovora o osnivanju prava građenja od 31. prosinca 1999. (dalje u tekstu: Aneks) i u vrijeme sklapanja Ugovora o kreditu i Ugovora o osnivanju založnoga prava 19. siječnja 2000.,

- da je založno pravo do tada bilo upisano samo na zgradama izgrađenima na pravu građenja u novoosnovanim zemljišnoknjižnim ulošcima (3006, 3007 i 3008 k. o. ...), a ne i na zemljištu u vlasništvu tuženika, da za upis toga prava nije bio potreban tuženikov pristanak niti je uknjižbom založnoga prava na pravu građenja bilo povrijeđeno njegovo pravo vlasništva neovisno od toga što je u Ugovoru o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini od 19. siječnja 2000. (dalje u tekstu: Ugovor o osnivanju založnoga prava) bilo određeno da se založno pravo osniva i na zemljištu na kojemu se nalaze stambene zgrade izgrađene na pravu građenja jer založno pravo nije nakon prestanka prava građenja upisano kao teret zemljišta sa zgradom i s istim prvenstvenim redom zato što je Ugovorom o osnivanju založnoga prava bilo obuhvaćeno zemljište, već da je založeno pravo upisano na temelju odredbe članka 296. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje u tekstu: ZVDSP),

- da je sporno založno pravo u korist tužiteljeva prednika H. A. B. d. d. Z. kao davatelja kredita stečeno prije isteka roka na koji je pravo građenja bilo osnovano i da je upisano kao teret zemljišta sa zgradama tek rješenjem prvostupanjskoga suda poslovni broj: Z-7631/2001 od 27. prosinca 2001. kojim je na prijedlog ovdje tuženika S. G. kao predlagatelja brisano pravo građenja.

11. Prvostupanjski je sud na temelju navedenih utvrđenja zaključio, obzirom da je založno pravo teretilo pravo građenja koje je bilo osnovano na teret tuženikove nekretnine u korist društva I. d. o. o. koji je na predmetnom zemljištu izgradio stambene zgrade, da je založno pravo prestalo prestankom prava građenja (jer je istekao rok na koji je ugovoreno), a nositelj prava građenja nije mogao valjano opteretiti zemljište vlasnika bez njegova pristanka uz utvrđenje da tuženik nije prihvatio da se na njegovom zemljištu osnuje založno pravo jer nije niti bio sudionik predmetnog ugovora o zalogu između ovlaštenika prava građenja i banke, ovdje tužitelja. Stoga je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev, a prihvatio protutužbeni zahtjev.

12. Drugostupanjski je sud preinačio prvostupanjsku presudu izražavajući shvaćanje da se radi o pravu građenja sa zgradom u smislu odredbe članka 296. stavka 3. ZVDSP za primjenu koje odredbe nije nužno da je u vrijeme osnivanja prava građenja na zemljištu već bila izgrađena zgrada koja bi se osnivanjem prava građenja pravno odvojila od zemljišta jer nositelj prava građenja postaje vlasnik i takve zgrade, dakle ne samo zgrade koju je izgradio na pravu građenja tako da bi mu u slučaju prestanka prava građenja vlasnik zemljišta dugovao naknadu i za takvu zgradu. Sud je u pobijanog presudi zaključio da je zakonodavac htio zaštititi založnog vjerovnika koji ima založno pravo na pravu građenja sa zgradom na način da njegova tražbina do visine vrijednosti naknade koju je vlasnik dužan dati nositelju prava građenja ima realno osiguranje u zemljištu sa zgradom koje će mu omogućiti pravo namirenja od svakodobnog vlasnika. Drugostupanjski je sud ocijenio da hipotekarni vjerovnik ima založno pravo na pravu građenja sa zgradom u odnosu na stranke ugovora o osnivanju prava građenja nakon što to pravo prestane pa tako i u odnosu na vlasnika zemljišta koji prestankom prava građenja postaje i vlasnik zgrade izgrađene na pravu građenja na kojemu je prethodno hipotekarni vjerovnik stekao založno pravo i imao realno osiguranje jer se mogao namiriti prodajom toga prava (prava građenja sa zgradom) koje se smatralo nekretninom. Budući da tuženik nije isplatio naknadu za zgradu niti je izrazio spremnost to učiniti i u tom smislu ponudio neko osiguranje, ne može s uspjehom protiviti tužbenom zahtjevu i zahtijevati brisanje založnoga prava koje je upisano kao teret zemljišta sa zgradom nakon prestanka prava građenja, a na temelju odredbe članka 296. stavka 3. ZVDSP. Slijedom iznesenog drugostupanjski je sud ocijenio da založno pravo tereti zemljište sa zgradom samo do visine naknade koju je vlasnik dužan osobi čije pravo građenja je prestalo jer ta naknada može biti i manja od tražbine hipotekarnog vjerovnika prema osobnom dužniku. Kako u postupku nije utvrđena visina naknade koju je tuženik dužan isplatiti nositelju prava građenja namirenje tužitelja neće se moći provesti samo na temelju ove presude, već će za to biti potrebna dopunska ovršna isprava kojom će biti utvrđena točna visina te naknade. Drugostupanjski je sud ocijenio da to nije zapreka za djelomično prihvaćanje tužbenog zahtjeva i odbijanje u cijelosti zahtjeva iz protutužbe (članak 301. stavci 4. i 5. ZVDSP). Stoga je drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku presudu i visinu novčane tražbine odredio u visini iznosa naknade koju duguje nositelj prava građenja, a o čemu se mora ishoditi dopunska ovršna isprava i to najviše do iznosa od 5.260.466,99 kn/ 698.183,95 Eur.

13. Osnovano tuženik i umješač postupovnopravnim pitanjima upućuju da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP i da je drugostupanjski sud prekoračio tužbeni zahtjev i nije imao ovlaštenje suditi ono što nije traženo tužbenim zahtjevom i nalagati trpljenje novčane tražbine u visini iznosa naknade koju duguje nositelj prava građenja vezanjem uz donošenje dopunske ovršne isprave, a što je neizvjesno i nije sadržano u tužbenom zahtjevom.

13.1. Stoga je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP jer je izrekom presude prekoračen tužbeni zahtjev, a koja povreda je rezultirala i bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer je izreka presude suprotna tužbenom zahtjevu (tako i u Rev-1228/2022 od 7. ožujka 2023.) što je i odgovor na prvo pitanje tuženika i prvo pitanje 6. i 7. umješača.

13.2. Slijedom iznesenog valjalo je sukladno čl. 394. st. 1. ZPP ukinuti pobijanu drugostupanjsku presudu u dijelu u kojem je preinačena prvostupanjska presuda i u dijelu o troškovima parničnog postupka i vratiti predmet drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

14. U odnosu na preostala revizijska pitanja tuženika i umješača koja se svode na pitanje tereti li založno pravo koje je dotada teretilo pravo građenja, a nakon prestanka prava građenja, naknadu koju je vlasnik zemljišta dužan osobi čije je pravo građenja prestalo ili ono tereti zemljište sa zgradom treba odgovoriti da založno pravo koje je teretilo pravo građenja, u pravilu će nakon prestanka tog prava teretiti pravo na naknadu za zgradu koju je vlasnik dužan osobi čije je pravo građenja prestalo, osim ako je ugovoreno da će založno pravo ostati teretiti zemljište sa zgradom u kojem će slučaju zadržati svoj dotadašnji red prvenstva, (čl. 296. st. 3. ZVDSP).

15. Zbog neizvjesnog uspjeha stranka u parnici (čl. 154. ZPP) ukinuta je i odluka o troškovima postupka koja o njemu ovisi.

16. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

17. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/22 i 88/22; dalje: Zakon o uvođenju eura) nužno je prilagoditi sudske odluke vezano uz uvođenje eura kao službene valute (čl. 43. i čl. 48. Zakona o uvođenju eura) uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450, preračunati u eure sukladno općim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz odredbe čl. 14. Zakona o uvođenju eura.

Zagreb, 16. srpnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Marina Paulić