REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-812/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola, protiv tuženice Općine Vrsar- Orsera, Trg Degrassi 2, OIB: 03592077573, zastupane po punomoćnici Anki Zaharija, odvjetnici u Rovinju, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-2275/2023-2 od 23. kolovoza 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu broj P- 97/2022-82 od 6. travnja 2023., u sjednici održanoj 16. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tužiteljice i ukidaju presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-2275/2023-2 od 23. kolovoza 2023. u cijelosti, i presuda Trgovačkog suda u Pazinu broj P-97/2022-82 od 6. travnja 2023. u toč. III. i IV. izreke, te se predmet vraća u tom dijelu prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska odluka kojom je tužiteljica utvrđena suvlasnicom u pogledu nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (za 3/9 dijela) i 19. suvlasnički dio k. č. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (za 13786/26077 dijela) uz upis tog prava u zemljišnoj knjizi.
1.1. Odbijen je tužbeni zahtjev na utvrđenje suvlasnicom u pogledu nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (za 20806/25504 dijela), k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (za 20806/25504 dijela), i 19. suvlasnički dio k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (za 8496/26077 dijela), te kao vlasnicom k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sve uz upis tog prava u zemljišnu knjigu, a tužiteljica obvezana naknaditi tuženici na ime troškova parničnog postupka iznos od 892,51 eura.
2. Rješenjem ovog suda broj Revd 340/2024-2 od 7. veljače 2024. dopuštena je revizija tužiteljice u odnosu na pravno pitanje:
„Da li se tužbom može tražiti utvrđenje prava suvlasništva na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine koji je stečen na temelju Zakona?",
uz obrazloženje da pobijana oduka odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda (Rev 116/2023-2 od 5. travnja 2023.).
3. Postupajući po navedenom dopuštenju tužiteljica je podnijela reviziju u odnosu na odbijajući dio, pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže da ovaj sud preinači podredno, ukine nižestupanjske odluke i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova revizijskog postupka.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija tužiteljice je osnovana.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava suvlasništva odnosno, prava vlasništva temeljem zakona odnosno, čl. 18. Zakona o šumama ("Narodne novine", broj 41/90) uz upis tog prava u zemljišnim knjigama.
7. Povodom revizije iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP revizijski sud presudu ispituje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 3. ZPP).
8. Nižestupanjski sudovi odbili su tužbeni zahtjev, nakon što su, relevantno u ovom stadiju postupka i u odnosu na dopušteno pravno pitanje, utvrdili:
- da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] nove izmjere upisana kao vlasništvo tuženice u cijelosti, a nastala je od nekretnina stare izmjere broj k. č. br. [katastarska čestica] (koja je bila upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč, i upisana u Program gospodarenja Hrvatskih šuma d.o.o.) i dijelova k. č. br. [katastarska čestica] (koje nisu upisane u Program gospodarenja pa nije sigurno radi li se o šumi i šumskom zemljištu),
- da je k. č. br. [katastarska čestica] nove izmjere upisana kao vlasništvo tuženice u cijelosti, a nastala je od nekretnina stare izmjere broj k. č. br. [katastarska čestica] (bila upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč, i upisana u Program gospodarenja Hrvatskih šuma d.o.o.) i dijelova k. č. br. [katastarska čestica] (koje nisu upisane u Program gospodarenja),
- da je k. č. br. [katastarska čestica] nove izmjere upisana kao vlasništvo tuženice u cijelosti, a nastala je od nekretnina stare izmjere broj k. č. br. [katastarska čestica] i dijelova k. č. br. [katastarska čestica] (upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč, i upisane u Program gospodarenja Hrvatskih šuma d.o.o.) i k. č. br. [katastarska čestica] i dijelova k. č. br. [katastarska čestica] (koje nisu upisane u Program gospodarenja),
- da je 19. suvlasnički dio k. č. br. [katastarska čestica] nove izmjere upisana kao suvlasništvo tuženice za 22282/26077 dijela i ostalo fizičkih osoba, a nastala je od nekretnina stare izmjere broj k. č. br. [katastarska čestica] (bila upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč, i upisana u Program gospodarenja Hrvatskih šuma d.o.o.) i k. č. br. [katastarska čestica] i dijelova k. č. br. [katastarska čestica] (koje nisu upisane u Program gospodarenja),
- da je k. č. br. [katastarska čestica] nove izmjere upisana kao vlasništvo tuženice u cijelosti, a nastala je od nekretnina stare izmjere dijelova k. č. br. [katastarska čestica] (bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč, i upisane u Program gospodarenja Hrvatskih šuma d.o.o.) i k. č. br. [katastarska čestica] i dijela k. č. br. [katastarska čestica] (koje nisu upisane u Program gospodarenja).
9. Na temelju navedenog nižestupanjski sudovi zaključuju da u postupku preoblikovanja zemljišne knjige nije zasnovano suvlasništvo pa da tužiteljica samo može zahtijevati utvrđenje vlasništva određenih realnih dijelova nekretnine a ne i suvlasništvo.
10. U odluci ovog suda broj Rev 116/2023-2 od 5. travnja 2023. u odgovoru na isto pravno pitanje se navodi:
"…je odgovor na postavljeno pitanje da se tužbom može tražiti utvrđenje prava suvlasništva na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine i ako je realni dio koji je stečen na temelju Zakona pretvoren (u za to propisanom postupku) u idealni suvlasnički dio na koji je uknjižen tuženik."
11. Navedeno shvaćanje primjenjivo je i u konkretnom slučaju bez obzira što je tuženica u odnosu na neke nekretnine uknjižena u cijelosti kao vlasnica. To stoga jer je realni dio koji je stečen na temelju zakona pretvoren u postupku preoblikovanja zemljišne knjige u vlasništvo tuženice. Posebice jer su se u konkretnom slučaju određene nekretnine nalazile i u šumskogospodarskoj osnovi, te sukladno čl. 17. ZŠ za iste nikada nije proveden postupak izdvajanja iz šumskogospodarske osnove.
12. Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZŠ, šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu Republike Hrvatske. Temeljem članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", broj 41/90) sve šume i šumsko zemljište na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu, postale su vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome tko je do tada imao pravo korištenja na tim nekretninama.
13. Pretpostavke stjecanja vlasništva Republike Hrvatske jesu da se radi o šumi i/ili šumskom zemljištu koje je bilo u društvenom vlasništvu 16. listopada 1991.
14. Raniji Zakon o šumama, prije stupanja na snagu ZŠ/90, propisivao je da se sve šume i šumska zemljišta vode upisani u šumskogospodarskoj osnovi, a da je kriterij za utvrđenje šumskog zemljišta činjenica da se kao takvo vodilo upisano u šumskogospodarskoj osnovi kod nadležne uprave šuma.
15. U pogledu toga što se smatra šumom i šumskim zemljištem ustaljena je praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske da granice građevinskog područja nisu mjerodavne za određivanje statusa šuma (npr. odluka broj Rev 869/2019-3 od 5. travnja 2022.), te je jedan od mogućih relevantnih dokaza za to, da je nekretnina označena kao pripadnost šumskogospodarskom području. Međutim, dopušteno je dokazivati suprotno odnosno, dopušteno je dokazivati da nekretnina predstavlja šumu i šumsko zemljište bez obzira je li ista bila u relevantnom razdoblju upisana u šumskogospodarskoj osnovi ili ne.
16. U odluci ovog suda broj Rev 844/2013-2 od 9. svibnja 2017. navodi se:
"Ni prema odredbi čl. 87. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 90/92, 94/93, 117/97 - dalje: ZLSU) jedinice lokalne samouprave i uprave nisu postale vlasnicima šuma i šumskih zemljišta na svom području. Naime, pretvorba društvenog vlasništva na šumama i šumskom zemljištu izvršena je 16. listopada 1990. te su od toga dana šume i šumsko zemljište koje je do tada bilo u društvenom vlasništvu postale vlasništvo Republike Hrvatske.
Zbog toga ZLSU (koji je donesen 1992. godine) nije mogao mijenjati vlasnički status nekretnina - šuma i šumskog zemljišta, niti je nekom odredbom ZLSU određeno da bi šume i šumsko zemljište unutar granica građevinskog zemljišta postale vlasništvo jedinice lokalne samouprave i uprave na čijem se području pojedina nekretnina nalazi."
17. Vijeće revizijskog suda smatra da nižestupanjski sudovi nisu imali u vidu izložena pravna shvaćanja koja su primjenjiva i u konkretnom slučaju.
18. Stoga se zaključak sudova nižeg stupnja za sada ne može prihvatiti, zbog pogrešnog pravnog pristupa, pa je valjalo prihvatiti reviziju tužiteljice i ukinuti nižestupanjske odluke u pobijanom dijelu na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP, uz naputak nižestupanjskom sudu da, u odnosu na primjenu materijalnog prava, ima u vidu izložena pravna shvaćanja.
19. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 16. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković