Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1
Poslovni broj: Gž Ovr-67/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Dobrili Ćuruvija kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B. K. d.o.o. iz Z., R. cesta br. 41, OIB:…, zastupanog po punomoćniku Š.
P., odvjetniku u Z., protiv ovršenika A. S. iz S., I.
K. br. 26, OIB:…, zastupanog po punomoćniku A. M.,
odvjetniku u Z., radi ovrhe na nekretninama ovršenika, povodom prijedloga za odgodu ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-254/2020-50 od 12. siječnja 2024., temeljem odredbe članka 10. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05., 67/08., 139/10., 150/11., 154/11., 12/12., 70/12., 80/12., 112/12., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., i 114/22., u daljnjem tekstu: OZ-a),16. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se kao osnovana žalba ovršenika, preinačava se rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-250/2020-50 od 12. siječnja 2024. tako da se ovrha odgađa do pravomoćnosti presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1071/21.
Obrazloženje
1.Pobijanim rješenjem je odlučeno kako slijedi:
„Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe od 20.listopada 2023., kao neosnovan.“
2. Protiv citiranog rješenja se pravovremeno žali ovršenik po izabranom punomoćniku. Navodi da žalbu izjavljuje iz žalbenog razloga povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti rješenje ili ukinuti rješenje i vratiti predmet na ponovno odlučivanje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u daljnjem tekstu: ZPP-a) u vezi članka 21. OZ-a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povreda odredaba postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a žalitelj posebno ne iznosi neku od tih povreda.
6. U postupku provođenja ovrhe na nekretninama ovršenika na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi od 15.lipnja 2020., ovršenik je 20.listopada 2023. podnio prijedlog za odgodu ovrhe do pravomoćne odluke u parničnom predmetu koji se vodi pod poslovnim brojem P-1071/2021, a u kojem navodi da je donesena presuda koja još nije pravomoćna, a prema kojoj je ovrha proglašena nedopuštenom u odnosu na potraživanje zatezne kamate u iznosu od 35.967,07 €, radi zastare, a protiv koje presude da je ovdje ovrhovoditelj izjavio žalbu. Radi navedenog smatra da nije moguće točno utvrditi visinu duga pa da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško naknadiva šteta jer bi se nekretnina očito prodala po znatno nižoj cijeni od realne, a što bi za ovršenika predstavljalo nenadoknadivu štetu, a da je spreman iznos glavnice položiti u sudski depozit.
7. Prema stanju spisa visina glavne tražbine među strankama nije sporna i iznosi 35.298,48 €, a ovršenik navodi da je dugovani iznos glavnice spreman pložiti u sudski depozit u svrhu mirnog rješenja spora.
8. Pravilno ovršenik ukazuje na postojanje opravdanih razloga za odgodu ovrhe jer bi pravomoćnošću presude na koju se poziva gotovo prepolovio visinu duga, a nesporno dugovani iznos podmirio bez prodaje nekretnine ovršenika.
9. Nije sporno da je za odgodu ovrhe potrebno da obje pretpostavke iz članka 65. OZ-a budu ispunjene, da se o predmetu spora vodi parnica te da postoji vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško naknadive štete. Prema shvaćanju ovoga suda prvostupanjski sud je olako otklonio navode ovršenika o vjerojatnosti nastanka nenadoknadive odnosno teško naknadive štete prodajom nekretnina ovršenika u situaciji kada se visina tražbine prema nepravomoćnoj presudi povodom prigovora zastare smanjuje na polovinu dužnog iznosa. Sasvim sigurno je da se prodaja nekretnina može izbjeći u slučaju pravomoćnosti presude kojom se ovršenik oslobađa obveze plaćanja iznosa od 35.967,07 €, a da je iznos glavnog duga u visini od 35.298,48 € u mogućnosti namiriti i bez prodaje nekretnine ovršenika. Dakle, prodajom nekretnine bi u slučaju pravomoćnosti presude poslovni broj P-1071/21, u situaciji kada ovršenik dužni iznos može podmiriti i bez prodaje nekretnine, najvjerojatnije za ovršenika nastala nenadoknadiva šteta, jer je sasvim sigurno da bi nekretnina bila prodana za iznos ispod tržne vrijednosti tih nekretnina, a što bi predstavljalo štetu za ovršenika koju ne bi mogao naknaditi.
10. Iz naprijed navedenih razloga se žalba ovršenika prihvaća kao osnovana i primjenom članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi članka 21. OZ-a rješava kao u izreci.
Bjelovar, 16. srpnja 2024.
Sutkinja
Dobrila Ćuruvija, v.r.