REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž-142/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Berislava Devčića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić, kao člana vijeća u pravnoj stvari tužiteljice B. M., OIB … T. K. koju zastupa punomoćnik Ž. S., odvjetnik iz S., protiv tuženika H. vode, pravna osoba za upravljanje vodama, OIB … Z., radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Sisku broj Pn- 47/2021-15 od 16. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku broj Pn-47/2021-15 od 16. siječnja 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
I. Nalaže se tuženiku H. V. - pravna osoba za upravljanje vodama, OIB: … da tužiteljici B. M., kao vlasnici OPG B. M., T. K. OIB: … na ime naknade štete isplati iznos od 13.467,58 eur1/101.471,51 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom 30. rujna 2020. pa do 31. prosinca 2022. koja se obračunava u visini stope, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku H. vode - pravna osoba za upravljanje vodama OIB: … naknadi tužiteljici B. M., T. K. OIB: … kao vl. O. B. M. parnični trošak u iznosu od 3.880,10 eur/29.234,58 kn2 zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekućoj od 16. siječnja 2023. do isplate, u roku od 15 dana.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tuženik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se presuda preinači u smislu žalbenih navoda, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
2.1. U sadržaju žalbe tuženik ističe da presuda ne sadrži valjane razloge, da je tuženik osporio odgovornost za nastalu štetu ističući prigovor promašene pasivne legitimacije, da se radi o melioracijskim kanalima IV reda čiji status zakonom nije riješen, da su predmetni kanali trebali biti predani jedinicama lokalne i područne samouprave koje su po zakonu nadležne za obračun i naplatu naknade za melioracijsku odvodnju, da to nije učinjeno iz razloga što nije riješeno pitanje naknade za melioracijsku odvodnju koja naknada je prihod jedinica lokalne samouprave, da melioracijska naknada nikad nije bila prihod H. voda, da nema odgovornosti tuženog za naknadu štete obzirom da nisu doneseni propisi i osigurana sredstva za održavanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud učinio neku od bitnih povreda postupka iz članka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14,70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP), na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP.
5.1. Suprotno žalbenim navodima tuženika, u postupku pred prvostupanjskim sudom nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka pobijane presude je jasna i razumljiva, te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, a razlozi presude su valjani, jasni i dostatni.
6. Predmetnom tužbom tužiteljica traži da joj tuženik naknadi štetu nastalu na poljoprivrednim kulturama koja šteta tužiteljici nastaje zbog zasjenjivanja usjeva visokim drvećem u odvodnim kanalima, neodržavanja odvodnih kanala, te pretjeranog vlaženja tla zbog nefunkcioniranja drenažnih cijevi i odvodnih kanala.
6.1. U žalbenom postupku nije sporno da je tužiteljica nositeljica OPG, da OPG obrađuje nekretnine označene kao kč.br. … i … K.O. S. na kojima uzgaja različite poljoprivredne kulture, da je tužiteljica nositeljica prava i obveza iz OPG i ovlaštena ostvarivati naknadu štete od tuženika, da prema ARKOD podatcima i avionskim snimkama za koje su se stranke suglasile da se koriste u predmetnom postupku, te nalaza vještaka, proizlazi kako se katastarske čestice kčbr… sve k.o. S. nalaze uz odvodne kanale, da raslinje sa odvodnih kanala baca sjenu preko 36 m u dubinu zemljišta, te cijelom dužinom kanala, da šteta zbog smanjenog uroda na zasijanim poljoprivrednim kulturama tužiteljice u utuženom razdoblju iznosi ukupno 101.471,51 kn, da se radi o melioracijskim kanalima III i IV reda.
6.2. U žalbenom postupku, kao i tijekom prvostupanjskog postupka sporna je pasivna legitimacija, odnosno odgovornost tuženika za naknadu štete.
7. Prema odredbi članka 24. stavak 1. Zakon o vodama (Narodne novine broj: 66/19, 84/21, dalje ZV) vodne građevine su građevine ili skupovi građevina zajedno s pripadajućim uređajima i opremom, koji čine tehničku odnosno tehnološku cjelinu, a služe za uređenje vodotoka i drugih površinskih voda, za zaštitu od štetnog djelovanja voda, za zahvaćanje voda radi njihova namjenskog korištenja i za zaštitu voda od onečišćenja, a prema odredbi članka 25. stavak 2 . ZV-a melioracijske građevine IV reda su parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanja vode s poljoprivrednih zemljišta, odnosno drugih čestica i odvođenje u melioracijske građevine III reda (sabirni kanali za prikupljanje voda i odvođenje u građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju ). Među stankama nije sporno da su predmetni kanali melioracijske građevine za melioracijsku odvodnju tj građevine III i IV reda.
7.1. Prema odredbi članka 26. ZV-a predmetni kanali su javna dobra u javnoj upotrebi i u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave, kao što u žalbi ističe i tuženik.
8. Međutim za pasivnu legitimaciju tuženika mjerodavna je odredba članka 27. st. 2. ZV- koja propisuje da građevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave ( što su u konkretnom slučaju sporni kanali) upravljaju Hrvatske vode, te odredba članka 27. stavak 7. ZV-a koja propisuje da se pod upravljanjem podrazumijevaju i poslovi održavanja, čuvanja i korištenja za namjene kojima vodne građevine služe.
9. Prema odredbi članka 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Prema odredbi članka 148. st. 1. ZV-a za štete nastale štetnim djelovanjem voda izvan vodnog dobra, odgovara se po osnovi krivnje. Prema članku 1049. ZOO-a krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom. U konkretnom slučaju odgovornost tuženika je u propustu održavanja spornih kanala, suprotno tuženik nije dokazao, kao i u propustu poduzimanja potrebnih radnji radi održavanja tih kanala.
10. Glede navoda tuženika kako vještak poljoprivredne struke prilikom izračuna štete nije uzeo u obzir odredbu članka 139. stavak 1 ZV-a da se uz građevine detaljne melioracijske odvodnje i građevine za navodnjavanje uspostavlja pojas u širini od 3 metra od vanjskog ruba građevine koji služi za održavanje građevine i da se u tom pojasu poljoprivredne proizvodnja obavlja na rizik vlasnika odnosno zakonitog posjednika zemljišta, valja napomenuti da na nalaz vještaka tuženik nije imao primjedbe niti prijedloga , tako da sada u žalbi ne može osnovano osporavati navedenim vještačenjem utvrđeni iznos štete.
11. Radi iznesenog je žalba tuženika odbijena kao neosnovana i temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrđena prvostupanjska presuda.
U Požegi, 15. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća
Berislav Devčić
