Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kž-93/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Juriše, predsjednika vijeća te mr.sc. Marijana Bitange i dr.sc. Leona Kovačića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Barišić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog FR i drugih zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. 101/17., 118/18. , 126/19. - dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi optuženog FR podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci, broj Kv I-44/2023-3 (K-21/2023.) od 3. siječnja 2024. u sjednici vijeća održanoj 10. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba optuženog FR kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Rijeci broj Kv I-44/2023-3 (K-21/2023.) od 3. siječnja 2024. pod točkom I izreke, na temelju odredbe članka 557a. stavka 1. točke a) te stavka 2. u vezi s člankom 557.e stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) produljena je privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi određena rješenjem suca istrage Županijskog suda u Rijeci od 8. ožujka 2023. broj Kir-t-47/2023. kojom se nalaže zabrana protivniku osiguranja optuženom FR da otuđi ili optereti: - 6. suvlasnički dio 40/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu broj 2 na katu zgrade, koji se sastoji od hodnika, dnevnog boravka, kuhinje s blagovaonicom, kupaonice, WC-a, dvije sobe, natkrivene terase i dva balkona, ukupne korisne površine 131,57 m², kojemu pripada kao sporedni dio vanjsko stubište korisne površine 13,00 m², što sve zajedno iznosi 144,57 m² korisne površine, u nacrtu označeno crvenom bojom, koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] KUĆA, CISTERNA, DVORIŠTE I PAŠNJAK – [adresa], k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], upisan u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka. Istim rješenjem, pod točkom II izreke, na temelju odredbe članka 557.c ZKP/08., naloženo je Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskoga suda u Rijeci održati na snazi upis u zemljišne knjige privremene mjere iz točke I. Pod točkom III izreke, na temelju članka 557.e stavka 2. ZKP/08., odlučeno je kako ta privremena mjera može trajati najdulje dvije godine do potvrđivanja optužnice, a ukoliko u tom roku optužnica bude potvrđena ili podnesen prijedlog iz članka 560.a ZKP/08. najdulje šezdeset dana, nakon što sud dostavi državnom odvjetniku obavijest da je presuda u predmetnom kaznenom postupku postala pravomoćna, s time da će sud temeljem odredbe članka 557.e stavka 3. ZKP/08. svaka 3 (tri) mjeseca ispitati postoje li i dalje zakonski uvjeti za daljnju primjenu privremene mjere te ih rješenjem produljiti ili ukinuti.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi FR po branitelju, odvjetniku Branku Linu "iz svih žalbenih razloga", s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da žalbu prihvati te preinači pobijano rješenje na način da ukine izrečenu privremenu mjeru i naloži Općinskom sudu u Rijeci, Zemljišnoknjižnom odjelu Rijeka, brisanje zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine.
3. Spis je u skladu s odredbom 495. u svezi članka 474. stavak 1. ZKP/08. bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Protivno tvrdnjama izloženim u žalbi, prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju dao jasne, valjane i neproturječne razloge za daljnju primjenu privremene mjere. Naime, u pobijanom rješenju valjano je obrazloženo postojanje osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i kaznenog djela krivotvorenja poslovne ili službene isprave iz članka 279. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., koja proizlazi iz potvrđene optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KO-DO-22/2023. od 5. rujna 2023. te dokaza na kojima se ona temelji, pobliže označenih pod točkom 7. obrazloženja rješenja prvostupanjskog suda. Prema citiranoj optužnici optuženi FR osnovano je sumnjiv da bi kao u svojstvu upravitelja stambenih zgrada, protivno člancima 3. i 12. Ugovora o upravljanju stambenom zgradom, u nakani da sebi pribavi nepripadnu imovinsku koristi, s tekućih računa stambenih zgrada, bez ikakve pravne osnove, prenosio novčana sredstva na tekuće račune trgovačkih društava [trgovačko društvo] i [trgovačko društvo] Rijeka (kojih društava je bio jedini član) i na tekući račun svoje supruge ČR (također optuženice u ovom kaznenom postupku) pa bi preneseni novčani iznos na njegov zahtjev podignula optuženica i predala mu ga, a i sam optuženik da bi podizao novac na temelju punomoći date od optuženice, pa da bi na taj način ukupno podigao 85.599,58 eura na štetu osam stambenih zgrada.
5.1. Pritom valja istaknuti da je člankom 557.b ZKP/08. propisano je da se u postupku osiguranja privremenom mjerom pretpostavlja postojanje opasnosti da tražbina Republike Hrvatske glede oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom neće moći biti ostvarena ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena. Stoga je propitkivanje te opasnosti na koje u žalbi upire žalitelj suvišno.
6. Nadalje, nije u pravu žalitelj kada ističe da je povrijeđeno načelo razmjernosti jer da u pobijanom rješenju nije vođeno računa o duljini trajanja privremene mjere. Naime, člankom 557.e stavkom 2. ZKP/08., propisano je da privremena mjera traje najdulje šezdeset dana od dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist, pri čemu se napominje da se načelo razmjernosti kod instituta privremene mjere ne odnosi na vremenski tijek trajanja iste, već se kod razmatranja stavlja u omjer vrijednost osigurane imovine s visinom protupravno ostvarene imovinske koristi navedene u optužnici.
6.1. Nadalje, potvrđenom optužnicom, optuženom FR stavlja se na teret da je ostvario protupravnu imovinsku korist u iznosu od 85.599,58 eura, dok je vrijednost nekretnine koja je predmet osiguranja procijenjena u približnom iznosu od 130.000,00 eura, s čime treba povezati činjenicu da je na nekretnini u vlasništvu optuženog PR uknjiženo založno pravo u korist Privredne banke Zagreb d.d. u ukupnom iznosu od 61.545,16 eura. Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud proveo odgovarajuću procjenu razmjernosti vrijednosti nekretnine obuhvaćene privremenom mjerom i pretpostavljene imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom za koje se žalitelj tereti u skladu sa zahtjevom pravične ravnoteže sadržanom u stavku 2. članku 1. Protokola broj 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 2/10.) utvrdivši da je vrijednost opterećene imovine manja od vrijednosti terećene imovinske koristi. Osim toga, žalitelj privremenom mjerom nije onemogućen u korištenju nekretnine, već se mjera sastoji u zabrani njezina otuđenja ili opterećenja.
7. Jednako tako, pogrešno smatra žalitelj da je sud bio dužan prilikom produljenja privremene mjere utvrđivati njegovo imovno stanje, odnosno promjene u istom. No, nema zapreke da žalitelj u daljnjem tijeku postupka ponudi drugi konkretni predmet osiguranja, poput jamčevine, koji prijedlog se može razmotriti u skladu s odredbom članka 537.e stavka 4. ZKP/08.
8. Slijedom navedenog, a kako žalbom optuženika nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, niti su istim ostvarene povrede na koje sud drugog stupnja sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 10. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Tomislav Juriša
