Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-236/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Josite Begović, kao predsjednice vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Kate Brajković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. B. iz K., … , OIB: … kojeg zastupa punomoćnik V. B., odvjetnik u K., protiv tuženika C. I. R. iz S., … L. A., OIB: … , kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-2789/2021-73 od 24. studenog 2023., u sjednici održanoj 10. srpnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-2789/2021-73 od 24. studenog 2023.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-2789/2021-73 od 24. studenog 2023., suđeno je:

" I. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o zajmu br. … od … zaključen između tuženika C.

I. R. kao zajmodavca i tužitelja M. B. kao zajmoprimca i založnog dužnika, uz sudužnike D. B. i Z. B., kojim Ugovorom tuženik daje tužitelju zajam u iznosu od 39.975,79 EUR, što je u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan sklapanja ugovora iznosilo 289.900,00 kn na razdoblje od 29 mjeseci od 14. listopada 2009. do 14. ožujka 2012., slijedom čega ne proizvodi pravne učinke.

II. Nalaže se tuženiku C. I. R. naknaditu tužitelju M. B. troškove parničnog postupka u iznosu od 5.993,22 EUR/45.155,92 kn 1, u roku od 15 dana".

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavio tuženik i to zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i odbije zahtjev tužitelja.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnim ugovora o zajmu od … , jer je zelenaški.

6. U postupku je utvrđeno:

- da su stranke zaključile ugovor o zajmu dana … , koji ugovor je ovjeren od strane javnog bilježnika u obliku javnobilježničkog solemniziranog akta pod brojem … kojim ugovorom tuženik kao zajmodavac daje tužitelju kao zajmoprimcu i založnom dužniku, te D. B. i Z. B. kao sudužnicima u zajam iznos od 39.975,79 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti od 289.900 kn, na razdoblje od 29 mjeseci (članak 1.), a člankom 2. ugovora određeno je da će zajmoprimac dospjele mjesečne anuitete plaćati na tekući račun zajmodavca ili na žiro račun pravne osobe koju zajmodavac ovlasti za primanje uplata u njegovo ime, a u članku 3. ugovora ugovoreno je da je za osiguranje vraćanja zajma sa svim dodatnim pravima iz tog ugovora tužitelj kao zajmoprimac i založni dužnik u cijelosti založio suvlasnički udio nekretnine upisane kao k.č.br. … k.o. K. i to dvosobni stan površine … m²,

- da je prema isplatnici od … potpisanoj po tužitelju, tužitelju isplaćen iznos od 289.900,00 kn, a iz izjave tužitelja od … utvrđeno je da je prilikom sklapanja ugovora bilo sve u redu te da isti potpisom prihvaća ugovor koji sadržava dogovor oko isplate i sve uvjete oko navedenog zajma,

- da je iz izjave tužitelja kao korisnika zajma utvrđeno da je tužitelj izjavio da … nije u nuždi, da nije u teškoj financijskoj situaciji, te da nema nikakvih teških imovinskih prilika, da nema smanjenu sposobnost rasuđivanja i da svjesno prihvaća svojim potpisom sve uvjete iz ugovora koje je detaljno proučio,

- da iz obavijesti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta proizlazi da je pred Županijskim sudom u Zagrebu podignuta optužnica protiv više okrivljenika radi kaznenih djela iz članka 333. stavak 1. i članka 233. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, te da iz rezultata istrage proizlazi da su se optuženici za počinjenje kaznenih djela služili s preko stotinu fizičkih i pravnih osoba, a između ostalog i s tuženikom u ovom predmetu, te da navedenom optužnicom tužitelj nije obuhvaćen kao oštećenik samo iz formalnih razloga, jer je njegova kaznena prijava zaprimljena nakon naloženog financijskog vještačenja,

- da iz računa broj: … od … proizlazi da je isti izdan tužitelju od strane društva P. s. d.o.o., te je u istom navedeno da sukladno njegovoj narudžbi, tužitelj je platio proviziju kreditnom uredu koji je bio posrednik između tužitelja i tuženika za sklapanje ugovora o zajmu račun za izvršenu uslugu posredovanja u pribavljanju zajma, te je u računu pod točkom A naznačena specifikacija zajma, tako da nakon odbitka troškova za honorar , neplaćenu članarinu i dr ostatak od posuđenog zajma od 289.900 kn iznosi 150.000 kn. Naznačen je ukupan povrat zajma iznosi 315.246,82 kn, a trošak financiranja je 160.246,82 kn, dok je u istom računu pod točkom B navedena specifikacija računa te je navedeno da za odobravanje – obradu podataka iznosi 28.584,14 kn, naknada za rizik iznosi 28.787,07 kn, naknada za odobravanje zaloga, predmeta osiguranja ili jamstva iznosi 28.932,02 kn, iznos provizije iznosi 48.571,77 kn, tako da ukupan iznos za plaćanje iznosi 134.875,00 kn, a koji račun je potpisao tužitelj,

- da iz preslika tužbe br. … proizlazi da je tužitelj protiv tuženika u tom predmetu U. A. d.o.o. podnio tužbu radi utvrđivanja nedopuštenosti ovrhe po osnovi bjanko zadužnice potvrđene po javnoj bilježnici od … pod br. … , te da je pravomoćnom presudom utvrđena nedopuštena ovrha na svim računima tužitelja kod svih banaka za korist tuženika radi naplate iznosa od 293.047,00 kn na osnovi bjanko zadužnice,

- da iz iskaza A. M. koja je u navedeno vrijeme od 2008. do 2014 radila kao prisjednica u javnobilježničkom uredu L. D., proizlazi da je strankama pročitala cjelokupni ugovor i protumačila posebni dio koji se odnosi na ovršnu klauzulu,

- da iz iskaza tužitelja proizlazi da mu je zajam trebao za poslovanje i to iznos od 120.000,00 do 150.000,00 kn, te je nakon što je potpisao ugovor o zajmu potpisao isplatnicu iz koje je vidljivo da prima iznos od 289.900,00 kn, a u agenciji mu je razjašnjeno da će za tu razliku kasnije dobiti specifikaciju, te da se radi o grešci, pa će mu refundirati novce ukoliko dođe do problema, te nije znao prilikom potpisivanja ugovora za tako visoku proviziju agencije. Prilikom potpisivanja zajma on je imao novaca za život, a nije imao za poslovanje, nije bio zadužen, a ugovor o zajmu je potpisao više iskreno nego lakomisleno.

7. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da je tužitelj prilikom zaključenja predmetnog Ugovora o zajmu postupao lakomisleno, jer samo iz činjenice da iz Ugovora o zajmu proizlazi da je pozajmio iznos od 39.975,79 EUR, kunska protuvrijednost od 289.900,00 kn, dok je iz računa P. s. d.o.o. utvrđeno da je tužitelju ukupno isplaćen samo iznos od 134.875,00 kn, a ostatak je zadržalo navedeno društvo P. s. d.o.o. i to na ime honorara za kreditni ured, članarinu, naknade za rizik, te proviziju, pa stoga ovako postupanje tužitelja odnosno pristajanje na zaključenje Ugovora o zajmu na iznos koji je znatno veći (više od 50%) od stvarno isplaćenog iznosa, a čije je vraćanje osigurano založnim pravom upisanim na stanu tužitelja, ukazuje na njegovu očiglednu lakomislenost prilikom zaključenja predmetnog pravnog posla. Pored toga utvrđeno je da je tuženik zaključujući predmetni Ugovor ugovorio za trećega odnosno za posrednika P. S. d.o.o. korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je tužitelj dobio pri tome se koristeći lakomislenošću i nedovoljnim iskustvom tužitelja, pa je predmetni ugovor ništetan u smislu članka 329. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO), a suprotan je moralu društva i protivan načelu savjesnosti i poštenja, u smislu odredbe članka 4. ZOO, zbog čega je takav ugovor ništetan i u smislu članka 322. stavak 1. ZOO.

8. Ispitujući prvostupanjsku presudu temeljem članka 365. stavak 2. ZPP ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa ni povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na koju ukazuje žalitelj jer je sud dao valjanje razloge za svoju odluku pa se ista može ispitati.

9. Odredbom članka 329. stavak 1. ZOO propisano je da je ništetan ugovor kojim netko koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti.

9.1. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom postupku i na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno članku 8. ZPP valjano je utvrdio činjenično stanje.

10. Odluka o tome da li su ispunjene pretpostavke za ocjenu radi li se o zelenaškom ugovoru u smislu članka 329. stavak 1. ZOO ovisi o okolnostima konkretnog slučaja. U ovom predmetu tužitelj je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda dokazao postojanje okolnosti koje predmetni ugovor čine ništetnim, jer je zelenaški. Utvrđeno je da tuženik nije temeljem ugovora o zajmu isplatio tužitelju iznos od 289.900,00 kn, jer je nakon odbitka po računu društva P. s. d.o.o. koje je u ovom pravnom poslu nastupalo kao posrednik i koje je za izvršenu uslugu posredovanja ispostavilo račun, tužitelju svega isplaćen iznos od 134.875,00 kn. Sporni odnos treba promatrati ne samo kroz odnos između tužitelja i tuženika, nego i treće osobe društva P. S. d.o.o. koji je bio posrednik kod zaključenja ugovora o zajmu.

11. Prema odredbi članka 835. ZOO obvezuje se posrednik dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju ugovora, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu određenu proviziju ako ugovor bude sklopljen.

12. Posredovanje je dakle samo dovođenje u vezu osoba radi sklapanja ugovora, a ne i ispunjavanje obveza (isplata) ili primanje ispunjenja obveza, s time da je to moguće ali je za to potrebna pisana punomoć (članak 837.stavak 2. ZOO). Tužitelju je isplata izvršena u agenciji za posredovanje jer je i na računu društva P. s. d.o.o. navedeno da je tužitelju isplaćen iznos od 134.875,00 kn. Neosnovano žalitelj osporava navode prvostupanjskog suda o učinku optužnice protiv osoba zbog kojih se zbog kaznenog djela protiv imovine – zelenaški ugovor vodi kazneni postupak, jer su se optuženici u inkriminiranom postupanju za počinjene kaznenih djela služili s preko stotinu pravnih i fizičkih osoba kao fiktivnim zajmodavcima, a između ostalog i s tuženikom u ovom predmetu što sve ukazuje da je tuženik iako nije obuhvaćen optužnicom u navedenom kaznenom predmetu, sudjelovao u davanju zajmova hrvatskim građanima pod lihvarskim uvjetima, a što je kazneno djelo, a protiv tuženika je kaznenu prijavu podnio i tužitelj. Stoga su neosnovani navodi žalitelja prema kojima se okolnosti na kojima tužitelj temelji zahtjev odnose uglavnom na pravni odnos tužitelja i treće osobe " P. S." d.o.o., a ne na sam zajam između tužitelja i tuženika, pa da naknada za posredovanje ne utječe na prava tuženika iz zaključenog ugovora o zajmu, pa eventualne nepravilnosti posredničke agencije prema tužitelju ne može snositi zajmodavac, nego je to isključivo odnos tužitelja i posredničke agencije, jer se obzirom na utvrđeno može zaključiti da posrednik P. S. d.o.o. nije bio samo posrednik između parničnih stranaka.

13. Izjave tužitelja da nije u nuždi, teškoj financijskoj situaciji i ostalo nisu bitne za ishod spora jer iz stanja spisa proizlazi da tuženik nije tužitelju stvarno pozajmio iznos od 289.900,00 kn. Upravo način na koji je sklopljen ugovor o zajmu u koji je upisan veći iznos, a tužitelju isplaćen preko posrednika nakon odbitka provizije i drugih naknada daleko manji iznos ukazuje da je tužitelj prilikom potpisivanja ugovora o zajmu postupao lakomisleno, naivno vjerujući da treba vratiti onaj iznos koji mu je isplaćen, te nepromišljeno vraćanje zajma osigurao založnim pravom na stanu u kojem živi postupajući s nedovoljno iskustva, jer prije ovog ugovora o zajmu nije ni kao fizička osoba ni za osnovanu tvrtku sklapao ugovor o zajmu. Kako društvo P. S. nije dakle bilo samo posrednik između stranaka, a tuženik iako nije optužen u kaznenom predmetu je sudjelovao u davanju zajma pod lihvarskim uvjetima ugovorivši za trećeg, odnosno za posrednika P. S. d.o.o. korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je tužitelj dobio, pa je na osnovi članka 329. ZOO predmetni ugovor ništetan.

14. U odnosu na navode žalitelja koji se poziva na drugačiju praksu sudova po kojoj su sudovi u istovrsnim predmetima sudili drugačije i zahtjev odbijali treba reći da činjenična utvrđenja nisu i ne mogu biti ista u svakoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Stoga ni drugostupanjske odluke koje navodi žalitelj ne mogu i ne moraju biti od utjecaja na pravno shvaćanje izraženo u ovom predmetu, jer odluka o tome da li su ispunjene pretpostavke za ocjenu radi li se i zelenaškom ugovor u smislu članka 329. stavak 1. ZOO ovisi o okolnostima konkretnog slučaja, a koji uvjet je u ovom predmetu ispunjen kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci a temeljem članka 368. točka 1. ZPP.

U Dubrovniku 10. srpnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Josita Begović,v.r.