REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2281/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja L. M., D. D., OIB: …, zastupan po punomoćniku M. J., odvjetniku u S., protiv ovršenika T. Š., S., OIB: … , zastupan po OD L. & V. i p. d.o.o. iz S., radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž Ovr-78/2023-2 od 3. svibnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1388/2019 od 11. rujna 2019., na sjednici održanoj 10. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije ovršenika u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.
II. U odnosu na povredu temeljnih prava prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Ovršenik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž Ovr-78/2023-2 od 3. svibnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr- 1388/2019 od 11. rujna 2019., postavljajući slijedeća pravna pitanja:
"1. Dali u slučaju kada je ovršenik u postupku ovrhe na nekretnini ovršenika prigovorio da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu čl. 80b. st. 2. i 3. OZ-a te je takav prigovor istaknuo prvi puta u žalbi, drugostupanjski sud trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i da razloge je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja?
2. Da li bih u slučaju kada je ovršna isprava povodom koje je pokrenut ovršni postupak na nekretnini ovršenika donesena u postupku pobijanja dužnikovih pravnih radnji odnosno po Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) članci 66.-72. sud dužan uzeti u obzir prigovor ovršenika da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu čl. 80b. st. 2. i 3. OZ-a koji prigovor je ovršenik istaknuo prvi puta u žalbi, te dali bih u tom slučaju drugostupanjski sud trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i da razloge je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja?
3. Da li je drugostupanjski sud u obrazloženju svoje drugostupanjske odluke kojom odbija žalbu i potvrđuje prvostupanjsku odluku u postupcima koji su u tijeku na dan 1. rujna 2019. (ili kasnije) dužan izložiti svoje shvaćanje o žalbenim prigovorima bez obzira na prihvaćanje činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava prvostupanjskog suda, imajući u vidu stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/2019) kojom je brisan dotadašnji stavak 5. članka 375. Zakona o parničnom postupku? Da li je drugostupanjski sud u takvom slučaju obvezan obrazložiti razloge zbog kojih se nije osvrnuo na žalbene navode za koje smatra da nisu od odlučnog značaja? Da li sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ukoliko se u takvoj situaciji samo pozove da su sva utvrđenja prvostupanjskog suda pravilna umjesto osvrta na žalbene razloge i dovođenje vlastite ocjene činjenica u svezu s procesnim i materijalnim pravom i davanja obrazloženja u pogledu toga, sve u smislu odredbi čl. 375. st .1. i čl.354. st. 2. toč. 11. ZPP-a?" pozivajući se na razlog propisan čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP navodeći da je riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu a u pogledu kojih pobijana odluka odstupa od prakse revizijskog suda i viših sudova. Nadalje smatra da su mu pobijanom odlukom zbog grube povrede odredba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna prava i slobode zajamčena Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14 - dalje: Ustav) i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda čl. 6. („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017. - dalje: Konvencija pravo na pravično suđenje i jednakost svih pred zakonom.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a ZPP, ovaj revizijski sud je zaključio da postavljena pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.1. Postavljanim pravnim pitanjima ovršenik zanemaruje bitnu okolnost po kojoj se ovršni postupak u ovom predmetu razlikuje od postupaka i pravnih shvaćanja na koja se u prijedlogu poziva.
3.2. Naime, ovrha je u ovom predmetu određena temeljem ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude kojom je utvrđeno da besplatni pravni posao (ugovor o darovanju kojim je ovršenik stekao nekretninu koja je predmetom ovrhe) gubi pravni učinak prema ovrhovoditelju i to u dijelu koji je potreban za namirenje tražbine ovrhovoditelja, kao i da je ovršenik dužan trpjeti da ovrhovoditelj svoju tražbinu koju ima prema S. Š. (u tom postupku tuženiku/darovatelju) namiri prodajom nekretnine koja je predmetom ovrhe.
3.3. Iz obrazloženja pobijane odluke suda dugog stupnja (toč. 8. i 9. obrazloženja) proizlazi da je upravo zbog ovih okolnosti ocijenjeno da u konkretnom slučaju ovrhovoditelj ima pravo na namirenje svoje tražbine upravo i samo iz nekretnine koja je navedena u ovršnom prijedlogu, te da stoga u okolnostima konkretnog slučaja žalbeni navodi ovršenika u svezi primjene čl. 80.b Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ) nisu osnovani.
3.4. Stoga i odluke na koje se ovršenik kao razloge važnosti postavljenih pravnih pitanja poziva ne koincidiraju u odnosu na konkretan slučaj.
4. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
5. U odnosu na navode ovršenika da je do došlo povrede prava na pravično suđenje i pravo na djelotvorni pravni lijek u smislu čl. 6. Konvencije, valja odgovoriti da čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana odluka arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
6. U svojim odlukama sud drugog stupnja je odgovorio na sve odlučujuće navode ovršenika. Pobijana odluka je detaljno obrazložena te se ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Slijedom navedenog ne postoje okolnosti koje bi upućivale na zaključak da ovršenik nije imao pravično suđenje.
7. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja odbijen. U odnosu na razloge predviđene čl. 385.a st. 2. ZPP ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu pobijanom odlukom bila povrijeđena temeljna prava zajamčena čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. Konvencije, te je temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije odbačen.
Zagreb, 10. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
