REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2478/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Dragana Katića člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. D., OIB ... iz Z., koju zastupa punomoćnik M. G., odvjetnik u V., protiv tuženika Klinička bolnica D. Z., OIB ... Z., radi nedopuštenosti otkaza, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-854/2023-2 od 20. prosinca 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 498/2019-76 od 9. siječnja 2023., u sjednici održanoj 10. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na povrede temeljnih prava tuženika zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-854/2023-2 od 20. prosinca 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-498/2019-76 od 9. siječnja 2023. u točkama I., II. i IV. izreke.
2. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koje smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
„1. Je li sud dužan kad ocjenjuje iskaze svjedoka, utvrditi odnos svjedoka sa strankama te ocijeniti značaj njihovih odnosa na vjerodostojnost i istinitost iskaza tih svjedoka, kad je stranka u postupku obrazloženo prigovorila na te iskaze, ako na njima temelji presudu ili u suprotnom sud čini bitnu povredu postupka zbog koje se presuda ne može ispitati?
2. Može li se radnik koji je na rukovodećoj funkciji u određenom području osloboditi odgovornosti tvrdnjom da nije osobno sudjelovao u poslu koje je od velikog značaja za to područje i za poslovanje poslodavca općenito?
3. Može li se radnik koji je na rukovodećoj funkciji u određenom području pozivati na to da mu nisu poznati prisilni propisi koji uređuju način djelovanja poslodavca jer da poznavanje prisilnih propisa spada (samo) u domenu pravne struke?“
3. Tužiteljica je podnijela odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Polazeći od odredbe članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 ,114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Vrhovni sud je ocijenio da imajući u vidu cjelokupan sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, predlagatelj postavljenim pitanjima preispituje činjenična utvrđenja i zaključke sudova te sugerira revizijskom sudu ocijeniti je li prema okolnostima konkretnog slučaja pravilno odlučeno u ovoj pravnoj stvari. Stoga navedena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci rješenja pod točkom I.
7. Postupajući po odredbi članka 387. stavka 1. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenio da tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Konvencije stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda niti pravo na žalbu (članak 18. Ustava Republike Hrvatske ) i pravo na jednakost pred zakonom (članak 14. Ustava Republike Hrvatske).
7.1. Imajući na umu okolnosti konkretnog slučaja i činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima (koja u ovom stupnju postupka ne mogu biti predmet preispitivanja) te cjelokupno obrazloženje prijedloga za dopuštenje revizije, za zaključiti je, da podnositelj prijedloga u biti izražava nezadovoljstvo drugostupanjskom presudom kojom je potvrđena prvostupanjska presuda.
8. Kako tuženik nije učinio vjerojatnim da su mu povrijeđena temeljna ljudska prava, u smislu odredbe članka 385.a stavka 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe članka 389.a stavka 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije temeljen na odredbi članka 385.a stavka 2. ZPP, te riješiti kao u točki II. izreke.
Zagreb, 10. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
