REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2819/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. RO ud. R, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. PO pok. P, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Aldi Miroševiću, odvjetniku u Veloj Luci, protiv tuženika IO' pok. I iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Igoru Šeparoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1305/2022-3 od 11. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-274/2022 od 8. srpnja 2022., na sjednici održanoj 10. srpnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika u odnosu na postavljena pravna pitanja i u odnosu na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1305/2022-3 od 11. siječnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-274/2022 od 8. srpnja 2022., postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1. Da li stranka u slučaju da je međa sporna treba pokrenuti izvanparnični postupak uređenja međe ili parnični postupak radi predaje nekretnine u posjed?

2. Da li sud tužitelju u parnici radi predaje nekretnine u posjed može dosuditi predaju u posjed iako tužitelj nije vlasnik te stvari /nekretnine/?

3. Može li tužitelj preinačiti tužbu nakon zaključenja prethodnog postupka, iako je tužitelj znao za činjenice u stadiju postupka prije zaključenja prethodnog postupka?

4. Da li se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme u koje su prednici sadašnjeg posjednika neposredno posjedovali stvar?

5. Može li osoba steći pravo vlasništva nekretnine na temelju dosjelosti ako nije pošteni posjednik?

6. Da li stranka u parnici može iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze nakon što je zaključen prethodni postupak?“ pozivajući se na razlog propisan čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da je riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu a u pogledu kojih revizijski sud još nije zauzeo pravno shvaćanje a da bi se u praksi moglo očekivati da bi viši sudovi mogli drugačije tumačiti zakonske odredbe. Nadalje smatra da su mu pobijanom odlukom zbog grube povrede odredba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna prava i slobode zajamčena Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14 - dalje: Ustav) i to pravo vlasništva (čl. 48. Ustava), pravo na pravično suđenje i jednakost svih pred zakonom (čl. 29. st. 1. i čl. 14. st. 2. Ustava).

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08., 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je ocijenio da tuženik postavljenim pravnim pitanjima ne navodi razloge važnosti u smislu da bi bila riječ o pravnim pitanjima u pogledu kojih pobijana odluka u odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda ili da u pogledu postavljenih pitanja praksa viših sudova nije jedinstvena (čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. st. 3. ZPP).

4. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

5. U odnosu na navode tužitelja da je do došlo povrede prava na pravično suđenje valja odgovoriti da čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

6. U svojim odlukama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika. Njihove odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Slijedom navedenog ne postoje okolnosti koje bi upućivale na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje.

6.1. Također u odnosu na navode tuženika kojima tvrdi da mu je pobijanom odlukom povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva (čl. 48. Ustava) valja odgovoriti da iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da su nižestupanjski sudovi primjenjujući čl. 12. st. 1. ZPP utvrdili da su tužitelji vlasnici prijepornog dijela nekretnine rješavajući o tom prigovoru tuženika kao prethodnom pitanju.

7. Stoga je temeljem čl. 389.a st. 3. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja odbačen jer tužitelj uz prijedlog nije jasno naznačio razloge važnosti postavljenih pravnih pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. u svezi sa čl. 387. st. 3. ZPP. U odnosu na razloge predviđene čl. 385.a st. 2. ZPP tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu pobijanom odlukom bila povrijeđena temeljna prava zajamčena čl. 29. st. 1. i čl. 48. Ustava i čl. 6. Konvencije, te je temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije odbačen i u ovom dijelu.

Zagreb, 10. srpnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa