REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2871/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević, Mirjane Magud i Damira Kontreca članova vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja D. K., iz Z., O., , OIB ... i drugotužitelja D. K., iz Z., O., , OIB ..., koje zastupaju punomoćnici odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu M. P. i L. P. D. u Z., protiv tuženika Z. b. d.d., Z., , OIB ..., kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu H. i p. u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije prvo i drugotužitelja protiv presude i rješenja Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-690/2020-3; Gž- 691/2020-2 od 1. ožujka 2021., kojima je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-135/2016-37 od 29. studenoga 2019., u sjednici održanoj 10. srpnja 2024.,

r i j e š i o j e:

Odbacuju su prijedlog za dopuštenje revizije prvotužitelja D. K. i drugotužitelja D. K.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-690/2020-3; Gž-691/2020-2 od 1. ožujka 2021., kojima je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-135/2016-37 od 29. studenoga 2019., na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelji predlažu da se dopusti revizija radi sljedećih postavljenih pitanja:

1. Može li se banka (tuženik) kao financijska institucija kojoj je bilo i moralo biti poznato da je isprava na temelju koje pokreće ovršni postupak ništava, kasnije pozivati na neznanje o ništavosti isprave na temelju koje je pokrenula ovršni postupak kojim je prouzročena šteta?

2. Treba li se od banaka kao financijskih institucija zahtijevati postupanje sa povećanom pažnjom u slučajevima naplata potraživanja od svojih klijenata na temelju spornih isprava koje su predmetom sudskih postupaka u trenutku pokretanja ovršnog postupka?

3. Treba li se od banaka očekivati prihvaćanje prijedloga dužnika koji osiguravaju naplatu potraživanja banke u cijelosti, a da se pritom umanjuju štetne posljedice za klijente?

4. Je li pravno dopuštena ekskulpacija protustranke (tuženika) u ovom slučaju, odnosno, postoje li sve pretpostavke odštetne odgovornosti u ovom slučaju na strani protustranke tuženika odnosno za njezinu odgovornost za štetu, obzirom je u ovršnoj ispravi nenamjernom pogreškom suda upisana nepostojeća tražbina?

3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

4. Prema odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 57/11., 148/11.

- proč. tekst, 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije. U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije, te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP. Nadalje, temeljem odredbe čl. 385.a ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati da bi odgovor o nekom pravnom pitanju bilo važno za odluku u sporu te (naročito) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

5. Postupajući prema odredbi čl. 387. st. 1. i 5. ZPP ocijenjeno je da u prijedlogu prvo i drugotužitelja za dopuštenje revizije, postavljena pitanja nisu takva kakva je imala u vidu odredba čl. 385. st. 1. ZPP-a. Naime, navedena pitanja koja postavljaju tužitelji u prijedlogu za dopuštenje revizije odnose se isključivo na konkretan spor i upravljena su na osporavanje činjeničnih utvrđenja sudova nižeg stupnja, pa time ta pitanja koja postavljaju tužitelji nisu pitanja koja bi bila važna za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

5.1. Osim toga, tužitelji u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu određeno izložili razloge zbog kojih smatraju da su postavljena pitanja važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a.

6. Slijedom navedenog, a s obzirom da u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP-a riješeno kao u izreci.

Zagreb, 10. srpnja 2024.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina