REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1865/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Šimundić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4311/2023-2 od 23. siječnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-234/2023-32 od 9. studenoga 2023., na sjednici održanoj 10. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4311/2023-2 od 23. siječnja 2024. zbog slijedećeg pravnog pitanja:
„Može li stvarna šteta za tužitelja biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu, u situaciji kada je rješenjem HZMO-a utvrđena invalidska mirovina zbog ozljede izvan rada, a koja mirovina je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uvijek manja od invalidske mirovine utvrđene zbog ozljede na radu?“
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom je presudom potvrđena prvostupanjska presuda kojom je, u toč. I. izreke, odbijen tužbeni zahtjev da se naloži tuženiku platiti tužitelju 7.040,94 Eur s osnove naknade štete zbog isplate invalidske mirovine svom osiguraniku, sa zateznim kamatama po stopi pobliže opisanoj u izreci presude. U toč. II. izreke, naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu od 1.942,72 Eur, također s pripadajućim zateznim kamatama.
2. Tužitelj je protiv drugostupanjske presude podnio prijedlog za dopuštenje revizije zbog sljedećih pravnih pitanja:
"Je li za HZMO u parničnom postupku naknade štete kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu s čl. 161. ZOMO („Narodne novine“ 157/13) ili, kako smatra tuženik, štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu s čl. 27. ZOOP (NN 151/05)?
Može li stvarna šteta za tužitelja biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu, u situaciji kada je rješenjem HZMO-a utvrđena invalidska mirovina zbog ozljede izvan rada, a koja mirovina je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uvijek manja od invalidske mirovine utvrđene zbog ozljede na radu?
Ako tužitelj unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl. 27. st. 3. tog Zakona je li odredba čl. 27. st. 3. navedenog Zakona primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno čl. 161. -164. Zakona o mirovinskom osiguranju?
Je li za odluku u sporu radi naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme isplate mirovine ili Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete te odstupa li u tom pogledu drugostupanjska odluka od pravnog shvaćanja izraženog u odluci revizijskog suda br. Rev-5292/2019 od 16.6.2020.?
Je li Zakon o mirovinskom osiguranju lex specialis u pogledu naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine određene prema tom Zakonu te je li Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) koji je stupio na snagu 1. 1. 2014. lex posterior u odnosu na Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) koji je stupio na snagu 1.1.2006.?“
3. U odnosu na postavljena pitanja tužitelj, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodi da je o postavljenim pitanjima zauzeto shvaćanje u nizu odluka ovoga revizijskoga suda (poslovni broj Rev 5292/2019 od 16. lipnja 2020. i dr.) i drugih drugostupanjskih sudova (Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3579/2018 od 22. travnja 2020. i dr.), pri čemu tvrdi da sudska praksa viših sudova nije jedinstvena.
4. Na prijedlog nije odgovoreno.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP zbog drugog postavljenog pravnog pitanja, navedenog u izreci ovog rješenja, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
6. Naime, shvaćanje iz pobijane odluke u suprotnosti je sa shvaćanjem izraženim u odluci ovoga suda poslovni broj Rev 470/2022-2 od 28. ožujka 2023.
7. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389. b st. 3. ZPP, odlučiti kao u izreci.
8. U odnosu na ostala postavljena pitanja navedena u prijedlogu za dopuštenje revizije se, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, prijedlog smatra povučenim.
9. Na temelju odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao dosuđene iznose, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (1 EUR=7.53450 kn).
Zagreb, 10. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
