REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2966/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Janji Maričić, odvjetnici u Puli, protiv I-tuženice ŠU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II-tuženice ČU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Kristijanu Lanči, odvjetniku u Opatiji, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1714/2023-4 od 20. veljače 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-761/2022-6 od 17. siječnja 2023., u sjednici održanoj 10. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1714/2023-4 od 20. veljače 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-761/2022-6 od 17. siječnja 2023. radi pravnog pitanja koje glasi:
"1. Mora li materijalnopravni prigovor, poput prigovora nedostatka aktivne legitimacije tužitelja, u parničnom postupku biti izjavljen u strogo propisanoj formi ("ističem prigovor nedostatka aktivne legitimacije") da bi ga sud razmatrao prilikom odlučivanja ili je dovoljno iznijeti tvrdnju koja predstavlja prigovor o postojanju određenih činjenica u slobodnoj formi?"
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
– dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da uz pitanje koje tuženice smatraju pravnim pitanjem u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP nisu jasno naznačeni razlozi zbog kojih smatraju da im Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju (čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP).
4. Slijedom navedenog, u odnosu na postavljeno pitanje, prijedlog tuženica je valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP i riješiti kao izreci.
5. Nadalje, prema ocjeni ovoga suda tuženice navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu učinile vjerojatnim da im je tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP. Naime, razlozi koje tuženice vežu uz povredu temeljnih ljudskih prava tiču se povrede prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske. S tim u vezi, revizijski sud načelno ocjenjuje da u primjeni st. 2. čl. 385.a ZPP, nije svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ujedno i povreda temeljnog ljudskog prava, niti je ova zakonska odredba osnovana za pretjerano širenje privatne funkcije revizije po dopuštenju jer i ta revizija ima javnu funkciju (kao što je imala i izvanredna) koja je funkcija primarno vezana uz donošenje presuda s precedentnim učinkom, a ne uz kontrolu zakonitosti. Primjenjivo na okolnosti konkretnog slučaja, revizijski sud u prijedlogu za dopuštenje revizije ne nalazi elemente koji bi upućivali na vjerojatnost povrede temeljnog ljudskog prava na koje se ukazuje u prijedlogu.
6. U opisanim okolnostima, kada tuženice nisu dokazale da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje njihov je prijedlog i u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 10. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
