REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-958/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Z., OIB …, protiv tuženika C. o. d.d., Z., OIB: …, radi isplate, odlučujući o tuženikovoj reviziji protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-944/2021-3 od 6. listopada 2022., kojim je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5895/2020-9 od 14. srpnja 2021., na sjednici održanoj 10. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e :
I. Ukidaju se presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-944/2021-3 od 6. listopada 2022. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5895/2020-9 od 14. srpnja 2021. te se predmet vraća na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
II. O troškovima revizijskog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom je presudom potvrđena prvostupanjska presuda kojom je naloženo tuženiku platiti tužitelju iznos od 4.212,28 Eur/31.737,46 kn zajedno sa zatraženim zateznim kamatama pobliže opisanima u istoj točki izreke.
2. Protiv drugostupanjske presude reviziju, dopuštenu ovosudnim rješenjem Revd 919/2023-2 od 3. svibnja 2023., podnosi tuženik zbog materijalnopravnog pitanja:
„U sporu radi subrogacijskog zahtjeva nositelja socijalnog osiguranja prema osiguratelju štetnika, osiguranog na temelju ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti, za naknadom isplaćenih iznosa invalidske mirovine, primjenjuju li se odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu kao specijalnog zakona u odnosu za odredbe Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju?“
3. Na reviziju nije odgovoreno.
4. Revizija je osnovana.
5. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) ovaj sud pobijanu presudu ispituje samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
6. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu novčane tražbine od 4.212,28 Eur/31.737,46 kn sa zateznim kamatama u razdoblju od 1. rujna 2018. do 30. siječnja 2020., uslijed toga što je tužitelj isplatio svom osiguraniku invalidsku mirovinu koja je posljedica štetne radnje (prometne nezgode) koju je uzrokovao osiguranik tuženika.
7. Prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja pozivajući se na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, dalje: ZOMO/13).
8. Potvrđujući prvostupanjsku presudu, drugostupanjski sud dodaje da se kao mjerodavno pravo za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtijeva ima primijeniti ono materijalno pravo koje je bilo na snazi u trenutku kada je tužitelju nastala šteta, a osim odredaba ZMO, na odgovarajući način primjenjuju se i odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 - dalje ZOO), u skladu s čl. 170. ZOMO/13.
9. Pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci za sada se ne može prihvatiti kao pravilno.
10. U ovom postupku sudovi su tuženika obvezali na isplatu iznosa na ime invalidske mirovine kojeg je tužitelj kao osiguravatelj mirovinskog osiguranja, prema pravilima koja uređuju mirovinsko osiguranje, isplatio svom osiguraniku ozlijeđenom u prometnoj nezgodi koju je skrivio tuženikov osiguranik, pri čemu je sporno koji se zakon u konkretnom slučaju ima primijeniti.
11. U vezi spornog pitanja, ovaj sud je već u odluci poslovni broj Rev-x 388/2018 od 25. kolovoza 2020. zauzeo pravno shvaćanje, prema kojemu: „za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje: ZOOP), koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode). Istovjetno pravno shvaćanje zauzeto je i u kasnijim odlukama ovoga suda, tako npr. u odluci broj Rev-5292/2019-2 od 16. lipnja 2020.“.
12. Kako je sud drugog stupnja zauzeo drugačije pravno shvaćanje glede primjene propisa koji se ima primijeniti na konkretno potraživanje tužitelja - izdatak za isplate na ime invalidske mirovine na temelju odredbe čl. 161. ZOMO/13, valja odgovoriti da se ima primijeniti propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je izdatak učinjen, a to je ZOOP, čime se i ovom odlukom reafirmira pravno shvaćanje izraženo u Rev-x 388/2018.
13. Ovdje je, radi potpunog odgovora, potrebno naglasiti da je odredbom čl. 27. ZOOP propisano:
“1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskoga ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.
(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.
(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja. (5) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.“.
14. Prema ocjeni ovog suda, a u skladu s jasnim izričajem odredbe čl. 27. st. 1. ZOOP, društvo za osiguranje (ovdje tuženik) obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, što znači svaku stvarnu štetu koju ti zavodi trpe bez obzira o kojem se osiguranju radi, ako se radi o obvezi iz okvira djelatnosti pojedinih zavoda za osiguranje i ako je obveza društva za osiguranje u granicama preuzetim u ugovoru o osiguranju između društva za osiguranje i njegovog osiguranika (stvarnog štetnika).
15. No, kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine, kako je to određeno st. 2. i 3. čl. 27. ZOOP obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuju i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja stvarnog štetnika.
16. Zbog pogrešnog pravnog pristupa, sudovi nižeg stupnja nisu utvrđivali odlučne činjenice i visinu štetu sukladno izraženom pravnom shvaćanju kao u ovoj odluci, pa je stoga trebalo odlučiti kao pod I. izreke sukladno odredbi čl. 391. st. 7. ZPP.
17. U nastavku postupka sudovi će utvrditi visinu mirovine koja bi bila isplaćena osiguraniku tužitelja u smislu odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP, utvrditi postoji li razlika u odnosu na iznose koji se isplaćuju te potom donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku. Pri tom se nižestupanjskim sudovima ukazuje i na pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske iz odluke broj: U-I-856/2016 Zagreb, 7. veljače 2017. (posebno točke 9. - 11.).
18. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.
19. Na temelju odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao dosuđene iznose, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (1 EUR=7.53450 kn).
Zagreb, 10. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
