Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

    Zagreb, Savska cesta 62

    Poslovni broj: I Kž-rz-17/2024-4

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki Kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Balenović, predsjednice vijeća te Željka Horvatovića, Maje Štampar Stipić, Slavena Vidmara i Snježane Hrupek-Šabijan, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nevene Popović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog LŠ zbog kaznenog djela iz članka 122. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 53/91., 71/91., 39/92., 91/92., 58/93., 37/94., 108/95., 28/96 i 110/97. – dalje: OKZ RH), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj: K-Rz-2/2023. od 11. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2024.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovana žalba državnog odvjetnika te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Uvodno označenom prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu optuženi LŠ, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. - dalje: ZKP/08.), oslobođen je optužbe za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 122. OKZ RH, činjenično i pravno opisano u izreci presude.

    1.2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08., odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08., kao i nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada za njegovog branitelja, padaju na teret proračunskih sredstava.

    2. Spis je, na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08., bio dostavljen državnom odvjetništvu.

    3. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te je predložio da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    4. Odgovor na žalbu podnio je optuženi LŠ po branitelju Domagoju Rupčiću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Domagoj Rupčić i Lana Kostanjšek u Sisku, predloživši da se žalba odbaci kao nepravovremena, a podredno da se odbije kao neosnovana.

    5. Žalba nije osnovana.

    6. Županijsko državno odvjetništvo u Sisku, u optužnici broj KT-61/93. od 9. studenog 1994., koja je preuzeta po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu pod brojem K-DO-46/12. te izmijenjena podneskom od 1. veljače 2024., optuženom LŠ stavilo je na teret da je 26.srpnja 1991. u Strugi Banskoj, za vrijeme oružanog sukoba između regularnih snaga Republike Hrvatske i naoružanih srpskih paravojnih postrojbi, kao pripadnik paravojne postrojbe tzv. „Milicija Krajine“, suprotno članku 3. i 13. III Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949., zajedno s većim brojem drugih pripadnika te postrojbe zarobili i razoružali EŠ, ČŠ i ŠŠ, policajce Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, tukli ih, skinuli im odjeću i natjerali ih da trče preko livade, a potom iz pješačkog naoružanja na njih pucali i usmrtili ih, na koji način je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 122. OKZ RH.

    7. Budući da optuženi LŠ u vrijeme vođenja kaznenog postupka nije bio dostižan državnim tijelima kaznenog progona u Republici Hrvatskoj, na temelju članka 402. ZKP/08., optuženiku je suđeno u odsutnosti.

    8. Na okolnosti inkriminiranog kaznenog djela prvostupanjski sud je kao svjedoke ispitao HŠ, OŠ, KŠ, GŠ, ŽŠ i OM. Iz iskaza navedenih svjedoka proizlazi da su 26. srpnja 1991. u Banskoj Strugi kao civili bili uhićeni od strane pripadnika paravojne srpske postrojbe te su vidjeli da su pripadnici te postrojbe uhitili i ubili trojicu pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske na način kako je to naprijed opisano, no, nitko od tih svjedoka, osim svjedoka MO, nije vidio da je u tome sudjelovao i optuženi LŠ, s tim da su svjedoci GŠ, VŠ i MŠ iskazali da su tog dana u Banskoj Strugi vidjeli optuženika te su naveli da je isti bio naoružan.

    8.1. U odnosu na naprijed navedeni događaj, svjedok MO je iskazao da je kritične zgode u Banskoj Strugi, zajedno s više drugih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti bio zarobljen od strane pripadnika srpske paravojne postrojbe te se nalazio u koloni koja je od stradalih policijskih djelatnika bila udaljena 2 – 3 metra, a među osobama koje su postupali na štetu stradalih hrvatskih policajaca vidio je i optuženog LŠ. Međutim, u odnosu na isti događaj MO je kao svjedok ispitan i u kaznenom predmetu koji se vodio protiv okrivljenog ZŠ (spis broj K-Rz-3/2014. - razdvojen u odnosu na osnovni spis protiv okr. CŠ i dr.), te je u tom predmetu MO iskazao da nije vidio počinitelje tog djela već je samo čuo pucnjavu, a kasnije je saznao da su ubijena trojica "naših policajaca". Nakon što je od strane suda pozvan da pojasni razlike u svojim iskazima, svjedok je naveo da je prilikom ispitivanja u ovom drugom postupku (spis K- Rz-3/2014.) bio pod stresom, a osim toga boluje i od više bolesti, među kojima ima povišeni krvni tlak i PTSP.

    8.2. Slijedom naprijed iznesenog, s pravom prvostupanjski sud iskaz svjedoka MO, s obzirom na dijametralno različite iskaze u odnosu na isti događaj, nije cijenio kao vjerodostojan, pri čemu tako posve oprečne iskaze nije moguće opravdavati stresom i bolešću, na koje se razloge pozvao svjedok O, a državni odvjetnik ih nekritički prihvaća i na njih upire u žalbi, pokušavajući time opravdati tezu da je iskaz svjedoka u ovom postupku istinit, što za ovaj drugostupanjski sud nije prihvatljivo. Naime, navedene okolnosti, ako su i postojale u vrijeme davanja iskaza, mogle su donekle utjecati samo na kvalitetu svjedočkog iskaza, i to u smislu točnosti opisa samog događaja, pri čemu je u oba svjedočenja moglo doći do određenih razlika i nebitnih odstupanja vezano uz način kako se odigrao sam događaj, ali ne i u smislu saznanja o događaju odnosno tvrdnjama navedenog svjedoka koji je u jednom iskazu naveo da nije vidio događaj, a u drugom iskazu je naveo da je bio očevidac tog događaja.

    8.3. U kontekstu naprijed navedenog, svjedočki iskaz MO prvostupanjski sud je doveo u vezu s iskazom svjedoka GŠ, iz čijeg iskaza proizlazi da se kritične zgode u koloni zarobljenika kretao u blizini MO, s tim da je ovaj svjedok naveo da među pripadnicima srpske paravojne postrojbe koja je postupala na štetu trojice naprijed navedenih hrvatskih policajaca, nije vidio optuženog LŠ, kojeg inače poznaje i vidio ga je na drugom mjestu, što dodatno pobuđuje sumnju u istinitost iskaza svjedoka O.

    8.4. S obzirom na to da je svjedočki iskaz MO jedini dokaz koji bi u konkretnom slučaju upućivao na krivnju optuženika, a imajući u vidu sve naprijed iznesene nedosljednosti u iskazivanju svjedoka, i po stavu ovog drugostupanjskog suda radi o neuvjerljivom i nepouzdanom iskazu na kojem se ne može temeljiti osuđujuća presuda. Stoga je prvostupanjski sud pravilno, na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08., a budući da nije dokazano da je optuženik počinio inkriminirano kazneno djelo iz članka 122. OKZ RH, za to djelo ga oslobodio optužbe.

    9. Zbog svega naprijed iznesenog, a kako nije utvrđeno da je prvostupanjski sud počinio neku od povreda taksativno navedenih u članku 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP/08., na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 482. ZKP/08. valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

    U Zagrebu 9. srpnja 2024.

    Predsjednica vijeća:

    Marija Balenović

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.