Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Ob-57/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tatjani Ledinšćak-Babić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice A. J. iz Z., OIB:…, protiv protustranke HZMO iz Z., OIB:…, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, povodom žalbe predlagateljice podnesene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-859/2023-13 od 2. svibnja 2024., dana 9. srpnja 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-859/2023-13 od 2. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagateljice radi utvrđenja izvanbračne zajednice.

2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija predlagateljica iz svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga, s prijedlogom da ovaj sud istu uvaži i pobijano rješenje preinači na način da prizna postojanje izvanbračne zajednice, ili da ukine prvostupanjsko rješenje i predmet vrati na ponovni postupak drugim sucem pojedincem.

3. Protustranka nije odgovorila na žalbene navode.

4. Žalba predlagateljice nije osnovana.

5. Odlučujući o prijedlogu predlagateljice, a primjenjujući odredbu čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 - dalje: ZMO) uz primjenu odredbe čl. 11. i čl. 436. ObZ-a ("Narodne novine" broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 49/23) prvostupanjski sud tvrdi da iz naprijed navede odredbe ZMO-a ne proizlazi zaključak da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, protustranka bila stranka u odnosu na koju se provodi taj postupak, odnosno da bi bila pasivno legitimirana, s obrazloženjem da se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga proizlaze utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

6. Kako sud neovisno i od navedenog stava smatra da na osnovu dokaza koji su provedeni u postupku ne proizlazi da bi između predlagateljice i pok. V. J. postojala izvanbračna zajednice koja bi po svojim karakteristikama odgovarala bračnoj zajednici, odbijen je prijedlog predlagateljice kao neosnovan.

7. U žalba predlagateljica ističe da je sud počinio povredu iz čl. 14. Zakona o izvanparničnom postupku jer nije sukladno čl. 8. ZPP-a savjesno i brižljivo ocijenio sve dokaze a posebno javnu ispravu tj. rješenje o nasljeđivanju iza pok. V. J. iz koje je utvrđeno da je predlagateljica jedini nasljednik iza pok. V., a koju činjenice je priznala njegova kćer. Ujedno tvrdi da ako je sud mišljenja da HZMO nije protustranka u ovom postupku već isključivo nasljednica, odnosno kćer njezinog pok. izvanbračnog supruga, da je sud bio dužan tijekom postupka pozvati da se prijedlog uredi te da se o vođenju postupka obavijesti I. B..

8. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima, a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) u vezi s člankom 381. ZPP-a i paragrafom 21. pravnog pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" br. 45/34 i "Narodne novine" br. 73/91 - dalje: VP), koji se u konkretnoj pravnoj stvari primjenjuje s obzirom na vrijeme pokretanja postupka primjenom odredbe čl. 119. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj: 59/23), ovaj sud nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. i čl. 82. i 83. ZPP-a s obzirom da je u pobijanoj odluci prvostupanjski sud dao zakonite zaključke koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučujući prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Osim toga pogrešno tvrdi predlagateljica da je prvostupanjski sud u konkretnoj pravnoj stvari trebao primijeniti odredbe čl. 82. i 83. jer se one odnose na postupanje suda kad tijekom postupka utvrdi da se kao stranka pojavljuje osoba koja ne može biti stranka u postupku, dok protustranka to može, pa je potpuno promašeno obrazloženje predlagateljice da je prvostupanjski sud morao pozvati predlagateljicu da ispravi svoj prijedlog i naznači umjesto protustranke osobu koja bi bila pasivno legitimirana za odlučivanje u ovom postupku. Isto tako ovaj sud nije utvrdio da je pobijana odluka opterećena ijednom bitnom povredom na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Nadalje, pravilno tvrdi prvostupanjski sud da je predlagateljica kao protustranku naznačila osobu koja nije pasivno legitimirana u ovom postupku.

10. Naime, prema odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a pod članom obitelji iz stavka 1. točka 1. istog članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice protustranka bila pasivno legitimirana, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba, jer se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima protustranke (isto pravno shvaćanje izneseno je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/2018).

11. S obzirom da je iz naprijed obrazloženih razloga utvrđeno da protustranka nije pasivno legitimirana u ovom postupku, iz kojih razloga je prijedlog neosnovan, ovaj sud nije po žalbi predlagateljice ispitivao činjenična utvrđenja suda prvog stupnja koja žalbom osporava predlagateljica.

12. Iz obrazloženih razloga žalbu predlagateljice trebalo je odbiti, a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s paragrafom 21. VP-a.

U Varaždinu 9. srpnja 2024.

Sutkinja

Tatjana Ledinšćak-Babić, v.r.