Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4634/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gabriele Topić Kordej, predsjednika vijeća, Suzane Radaković suca izvjestitelja i člana vijeća, te Sandre Artuković Kunšt, univ. spec. iur., člana vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice G. K.-B., OIB: …, S., (ranije II. tužiteljica i nasljednica pok. I. P.) zastupana po punomoćniku R. V., odvjetniku iz S., II. tužiteljice V. T. O.: … iz S., kao nasljednice pok. I. P. i III. tužiteljice N. M., OIB:…, S., kao nasljednice pok. I. P., protiv I. tuženika S. K. ud. D., OIB: … S., II. tuženika M. S. pok. D., OIB: …, S., i III. tuženika D. K. pok. D., OIB: …, S., koje zastupa punomoćnik I. T., odvjetnik u S., radi utvrđenja i upisa prava stvarne služnosti prolaza i provoza te radi zabrane uznemiravanja, odlučujući o žalbi I., II. i III tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pst-1156/14 od 5. srpnja 2018., na sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba I., II. i III. tužiteljica kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pst-1156/14 od 5. srpnja 2018.

II Odbija se zahtjev I., II. i III. tužiteljica za naknadom troškova postupka nastalih povodom pravnog lijeka.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da postoji pravo stvarne služnosti ići stazom, progona životinja te pravo kolnika – prolaza motornim vozilom, biciklom i pješice preko čest. zem. … z. u. … k.o. S., u pravcu zapad – istok, kao poslužnog dobra, preko njenog dijela u naravi asfaltiranog puta, na skici vještaka P. Č. od 30. ožujka 2018. prikazanog kao lik O-U- M-N-O površine 18 m[2] , koja skica čini sastavni dio ove presude, a u korist čest. zem. … k.o. S. upisane u z. u. … k.o. S., kao povlasnog dobra te se tužitelji ovlašćuju na temelju ove presude u zemljišnim knjigama zatražiti i postići upis prava stvarne služnosti ići stazom, progoniti stoku i pravo kolnika – prolaza motornim vozilom, biciklom i pješice preko čest. zem. … z. u. … k.o. S. i to preko njenog dijela u naravi asfaltiranog puta, na skici vještaka P. Č. od 30. ožujka 2018. prikazanog kao lik O-U- M-N-O površine 18 m[2] , kao poslužnog dobra, a u korist čest. zem. … z. u. …k.o. S., kao povlasnog dobra.

Utvrđuje se da postoji pravo stvarne služnosti ići stazom, progona životinja te pravo kolnika – prolaza motornim vozilom, biciklom i pješice preko čest. zem. … z. u. … k.o. S., u pravcu sjever-jug, preko njenog dijela, u naravi zemljane površine, na skici vještaka P. Č. od 30. ožujka 2018. prikazanog kao lik U-T-L-M-O površine 42 m[2] , koja skica čini sastavni dio ove presude, kao poslužnog dobra, a u korist čest. zem. … upisane u z. u. … k.o. S., kao povlasnog dobra te se tužitelji ovlašćuje na temelju ove presude u zemljišnim knjigama zatražiti i postići upis prava stvarne služnosti ići stazom, progoniti stoku i pravo kolnika – prolaza motornim vozilom, biciklom i pješice preko čest. zem. … z. u. … k.o. S. i to preko njenog dijela u naravi zemljane površine, na skici vještaka P. Č. od 30. ožujka 2018. prikazanog kao lik U-T-L-M-O površine 42 m[2] , kao poslužnog dobra, a u korist čest. zem. … z. u. … k.o. S., kao povlasnog dobra.

Zabranjuje se tuženicima da tužiteljice sprječavaju i ometaju u obavljanju prava stvarne služnosti, progoniti stoku i u obavljanju pravo kolnika – prolaza motornim vozilom, biciklom i pješice preko čest. zem. … k.o. S. i to preko njenih dijelova: u naravi asfaltiranog puta, na skici vještaka P. Č. od 30. ožujka 2018. prikazanog kao lik O-U-M-N-O površine 18 m[2] , koja skica čini sastavni dio ove presude te u naravi zemljane površine na skici vještaka P. Č. od 30. ožujka 2018. prikazanog kao lik U- T-L-M-O površine 42 m[2] , koja skica čini sastavni dio ove presude te im se nalaže u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ukloniti sve prepreke koje su postavili na navedenoj nekretnini i oslobode prolaz tužiteljicama."

Nalaže se tužiteljima u roku od 15 dana solidarno naknaditi parnični trošak tuženicima od 3.000,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja, dakle od 5. srpnja 2018. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena.“

2. Protiv presude žale se tužiteljice iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakonom o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 02/2007- Odluka USRH, 84/2008, 96/2008 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 - dalje u tekstu: ZPP). Predlažu da se pobijana presuda u smislu žalbenih navoda preinači ili ukine te stavlja zahtjev za naknadom troška.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljica na utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti ići stazom, progona životinja te pravo kolnika – prolaza motornim vozilom, biciklom i pješice preko čest. zem. … upisane u zk. ul. … k.o. S., u pravcu zapad – istok, kao poslužnog dobra, u naravni asfaltni put, i pravo stvarne služnosti ići stazom, progona životinja te pravo kolnika – prolaza motornim vozilom, biciklom i pješice preko čest. zem. … upisane u zk. ul. u. … k.o. S., u pravcu sjever-jug, u naravi zemljišni put, kao poslužnog dobra, sve prema skici vještaka P. Ć. od 30. ožujka 2018., a u korist čest. zem. … upisane u zk. ul. …k.o. S. i upisa prava služnosti u zemljišne knjige, kao i zabrana uznemiravanja u obavljanju opisanog prava stvarne služnosti, a koji zahtjev temelje na činjenici stjecanja prava stvarne služnosti pravnih prednika i izvršavanje služnosti punih 49 godina, dakle dosjelošću i činjenici da su tuženici pregradili prolaze čime su tužiteljice onemogućili u izvršavanju služnosti.

6. U žalbenom postupku, sporno je da li su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava služnosti dosjelošću i da li su tužiteljice uznemiravane u izvršavanju prava služnosti.

7. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom na to da je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva.

9. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi da je tijekom žalbenog postupka I. tužiteljica umrla te je bio određen prekid postupka, a koji postupak je nastavljen na temelju pravomoćnog rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj Pst-1156/2014 od 28. rujna 2023. kojim su nasljednicima utvrđeni već naznačena tužiteljica u ovoj pravnoj stvari G. K. B. te V. T. i N. M..

10. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio;

- da iz zemljišnoknjižnog izvatka za čest. zem. … k.o. S. proizlazi da su kao suvlasnici na istoj upisani tuženici K. S., K. M. i K. D., za po 1/3 dijela, ( list 10 spisa);

- da prema rješenju Z-10465/16 zemljišnoknjižnog odjela Split dopuštena je uknjižba prava vlasništva na čest. zem. … zk. ul. … k.o. S. na ime I. P. i G. K. B., dakle ranije I i II tužiteljica ( list 87 spisa);

- da prema rješenju Z-12094/13 zemljišnoknjižnog odjela S. od 29. siječnja 2014. dopuštena je uknjižba brisanja prava služnosti prolaza pješice, natovarenom životinjom i kolima, a koja je bila upisana na teret južnog međaša čest. zem. … z. u. …, koji vodi pravcem zapad-istok do međaša čest. zem. … u širini od 1,70 m2, upisane u korist D. K. p. P. i J. P. G. pod poslovnim brojem Z-1310/66 ( list 20 spisa);

- da je izveden očevid na licu mjesta i vještačenje po stalnom sudskom vještaku za geodeziju ing. P. Č.;

- da su tužitelji specificirali tužbeni zahtjev podneskom od 18. travnja 2018. sukladno dopuni nalaza i mišljenja vještaka;

- da prema dopuni nalaza i mišljenja vještaka ( list 71-73 spisa) tužiteljice su vlasnice lika prikazanog slovima: E, F, G, H, I, J, K, L, T, S, E što predstavlja cijelu zk. čest. zem. … (kat. …) k.o. S. površine 927 m[2] , a u naravi predstavlja zemljište na kojem je izgrađena samostojeća stambena prizemnica anagrafske oznake …, tlocrtne površine 79m[2] i da je na južnom dijelu nekretnine položen betonirani prilaz prikazan kao lik: E, F, P, R, S, E, površine 93 m[2] , koji ima pristup sa javne površine (asfaltirana cesta) preko željezne kapije prikazane kao linija: E, F time da ostali dio nekretnine predstavlja zemljana površina na kojoj su zasađene različite povrtne kulture te da je cijela nekretnina omeđena betonskim zidovima sa sjeverne, južne i zapadne strane, dok je sa istočne strane omeđena žičanom ogradom i kamenim mejašima;.

- da iz navedenog nalaza i mišljenja proizlazi da su tuženici vlasnici lika prikazanog slovima: A, B, C, D, E, S, T, L, M, N, O, A što predstavlja cijelu zk. čest. zem. … (kat. …) k.o. S. površine 927m[2] , a u naravi predstavlja zemljište na kojem je izgrađena samostojeća stambena višekatnica anagrafske oznake M. – S. …., a južni dio nekretnine u naravi predstavlja dio asfaltnog puta prikazan kao lik: O, U, M, N, O površine 18 m[2] dok ostali dio nekretnine predstavlja uređena okućnica i voćnjak time da je cijela nekretnina omeđena betonskim zidovima sa sjeverne i zapadne strane, željeznim klinovima i kamenim mejašima sa istočne strane, dok južna granica nije vidljiva na terenu, a ista se proteže uzduž asfaltiranog puta (linija: O, N)

- da predmet spora predstavlja lik prikazan slovima: O, U, T, L, M, N, što predstavlja dio zk čest. zem. … (kat. čest. …) k.o. S. površine 60 m[2] , a u naravi predstavlja: 1. dio zemljane površine prikazane kao lik: U, T, L, M, O, površine 42 m[2] , i 2. dio asfaltnog puta prikazanog kao lik: O, U, M, N, O površine 18 m[2] .

- da je izveden dokaz saslušanjem II tužiteljice i tuženika;

- da je izveden dokaz saslušanjem svjedoka B. R., Z. B., V. D. i S. K. B.;

- da su tužiteljice1996./1997. postavile betonirani put preko svoje nekretnine, a na koji se pristupa preko glavnog asfaltnog puta i da je II. tužiteljica navela da traži služnost preko nekretnine u vlasništvu tuženika jer je na početku betoniranog prilaza na njenoj nekretnini postavljena kapija, a u posjedu ključeva je njena majka, I. tužiteljica pa da o njenoj dobroj volji ovisi hoće li moći pristupiti betoniranom prolazu na njenoj nekretnini sa glavnog asfaltnog puta;

- da služnost koju tužiteljice zahtijevaju nema razumnu svrhu i da tužiteljice imaju drugi i ekonomičniji pristup do svoje nekretnine sa asfaltnog puta preko betoniranog prilaza na svojoj nekretnini što i proizlazi iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka P. Č. u kojem se navodi da je na južnom dijelu nekretnine tužiteljica položen betonirani prilaz označen slovima E, F, P, R, S, E površine 93 m2, koji ima pristup s javne površine (asfaltirana cesta) preko željezne kapije prikazane kao linija E, F.;

- da je nalaz i mišljenje vještaka P. Č. izrađen u skladu sa pravilima struke a na koji nalaz stranke nisu imale primjedbe;

- da je I. tužiteljica u posjedu ključeva ulazne kapije koja vodi na betonirani prilaz s asfaltnog puta, dakle, ima u svakom trenutku pristup kraćim i ekonomičnijim prolazom do svoje nekretnine te da tražiti služnost preko druge nekretnine nema razumnu svrhu te predstavlja i nanošenje štete nekretnini tuženika;

- da raspoloženje I. tužiteljice da II, tužiteljici preda ključeve kapije nije razlog za ustanovljenjem predmetne služnosti;

- da II. tužiteljica do svoje nekretnine dolazi preko javne površine proizlazi iz iskaza tuženih tako i iz iskaza svjedoka B. R. pa u dijelu i iz iskaza V. D.;

- da su se tužiteljice i njihov pok. otac služili nekretninom tuženika isključivo prilikom izgradnje objekta na nekretnini tužiteljica;

- da II. tužiteljica povremeno dolazi do svoje nekretnine preko nekretnine tuženika što nije niti može biti razlog za ustanovljenje prava služnosti;

- da služnost koja je bila upisana kao teret nekretnine označene čest. zem. … k.o. S. kao pravo služnosti prolaza pješice, natovarenim životinjama i kolima na teret južnog međaša čest. zem. … koja vodi pravcem zapad-istok do međaša čest. zem. … u širini 1,70 m2 u korist K. D. i P. J. je nepravilna služnosti koja prestaje najkasnije smrću ovlaštenika, a iz kojeg razloga je služnost i izbrisana iz zemljišne knjige;

- da služnost koju tužiteljice zahtijevaju nema niti svrhu, niti zakonsko opravdanje u situaciji kada tužiteljice imaju ekonomičniji i kraći pristup do svoje nekretnine;

11. Pošavši od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio da nisu ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava zahtijevane služnosti te na temelju čl. 229 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj; 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17- dalje u tekstu: ZV) odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučio na navedeni način.

12. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda da je pravilan, pa ga prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a pravilnost i zakonitost navedenog zaključka niti žalbenim navodima nisu dovedeni u sumnju.

13. Stoga, suprotne tvrdnje tužiteljica su bez pravnog uporišta.

14. Na žalbene navode koji se isključivo odnose na ocjenu dokaza valja reći da tužiteljice ispuštaju iz vida odredbu čl. 8. ZPP-a, a prema kojoj, koje će se činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

15. Suprotno tvrdnji tužiteljica, prvostupanjski sud je na temelju rezultata cjelokupnog postupka prema svojem uvjerenju odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane, a stečeno uvjerenje opravdao je logičnim razlozima iz kojih se može provjeriti da takvo uvjerenje ima valjanu osnovu (čl. 8. ZPP-a), pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 8. ZPP-a na koju povredu sadržajno ukazuju tužiteljice.

16. U odnosu na žalbene navode potrebno je reći da je prema odredbi čl. 229. st. 1. ZV-a stvarna služnost se osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio, dok je st. 2. propisano da se ne može dosjelošću osnovati stvarna služnosti ako se njezin sadržaj izvršavao zloporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

17. Vezano za odredbu čl. 175. st. 1. ZV-a kojom je propisano da svaka služnost mora imati razumnu svrhu, a na koju se pored odredbe čl. 229. st. 1. ZV-a pozvao i prvostupanjski sud valja reći da obzirom da tužiteljice svoj zahtjev temelje na stjecanju služnosti dosjelošću prema odredbi čl. 229. st. 1. ZV-a, to u ovoj pravnoj stvari ne dolazi do primjene odredbe čl. 175. st. 1. ZPP-a

18. Na žalbene navode u naprijed iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu time da tužiteljice svoj zahtjev za stjecanjem prava služnosti temelje na dosjelošću i izvršavanju iste od strane pravnih prednika 49 godina kao i samih tužiteljica sve do 2014., prvostupanjski sud dao je jasne i valjane razloge a koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud kada je utvrdio da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 229. ZV-a obzirom da tužiteljice do svoje predmetne nekretnine nisu dolazile i ne dolaze na način kako to navode u tužbi i prema postavljenom tužbenom zahtjevu, a samim time da bi i bile uznemiravane u izvršavanju iste na način da je I, tužena postavila ogradu na ulazu u istočni dio svoje parcele 2014. godine.

19. Naime, iz rezultata provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da su se pok. otac tužiteljice i tužiteljice služile predmetnom nekretninom tuženika isključivo samo prilikom izgradnje objekta na nekretnini tužiteljica, a kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

20. Jednako tako, žalbeni navodi da je I. tužena postavila ogradu 2014., a čime bi tužiteljice i bile onemogućene u trajnom korištenju nekretnine tuženika su bez uporišta u rezultatima provedenog dokazanog postupka i kao takvi ostaju niči dokazane i neargumentirane tvrdnje te su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

21. Na žalbene navode da utuženi dio nekretnine tuženika u odnosu na točku I postavljenog tužbeno zahtjeva predstavlja asfaltirani put koji koriste i ostali mještani, valja reći da iz nalaza i mišljenja vještaka i utvrđenih granice nekretnina proizlazi da se radi o dijelu nekretnine u suvlasništvu tuženika.

22. Nadalje, točno je da je služnost prava prolaza pješice, natovarenim životinja i kolima bila upisana u korist P. J. (koji je brat pok. supruga i oca tužiteljica) i K. D. na način kako to navodi prvostupanjski sud, time da je ista brisana te se radi o nepravilnoj služnosti iz čl. 189. ZV-a koja je i prestala smrću ovlaštenika.

23. Naime, odredbom čl. 189 st. 1. ZV-a propisano je da služnost koja je po svojoj naravi stvarna može se osnovati na poslužnoj nekretnini i u korist određene osobe (nepravilna služnost), dok je st. 2. propisano da bude li osnovana služnost iz stavka 1. navedenog članka, na nju će se na odgovarajući način primjenjivati pravila o osobnim služnostima.

24. Stoga, to što je navedena služnost bila upisana za korist P. J. nije odlučno obzirom da se radi o drugoj vrsti služnosti koja se ne može uračunavati tužiteljicama za stjecanje njihova prava dosjelošću u smislu čl. 229. ZV-a, pa su izneseni žalbeni navodi bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

25. Obzirom na sve naprijed navedeno, u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu, a kako su pok. otac tužiteljica i tužiteljice predmetnu nekretninu tuženika koristile samo tijekom izgradnje kuće, žalbeni navodi tužiteljica da su već do 2014. godine stekle pravo služnosti dosjelošću na način kako to zahtijevaju, ostaju ničim dokazane i neargumentirane tvrdnje.

26. Pored navedenog, to što I. tužiteljica povremeno do svoje nekretnine i dođe preko nekretnine tuženika ne dovodi i do ustanovljenja predmetne služnosti kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

27. U odnosu na žalbene navode kojima tužiteljice ponavljaju prigovore koji su isticani u postupku, na koje je prvostupanjski sud u razlozima prvostupanjske presude jasno i argumentirano odgovorio, nije potrebno ponavljati obrazloženje prvostupanjske presude.

28. Stoga, suprotne tvrdnje tužiteljica ostaju ničim dokazane i neargumentirane tvrdnje i kao takve su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

29. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, ostali žalbeni navodi nisu razmatrani sukladno čl. 375. st. 1. ZPP-a.

30. Kako tužiteljice u žalbi ne iznose nikakve okolnosti kojima bi odlučna utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda bio doveden u sumnju, to njihova žalba predstavlja samo drukčiju i to pogrešnu ocjenu izvedenih dokaza, na koju je ovlašten jedino sud u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a.

31. Suprotno tvrdnji tužiteljica, odlučne činjenice u postupku su pravilno i potpuno utvrđene time da pravilnom primjenom materijalnog prava jednako je odlučeno. 32. I odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a) tako i visini troškova (čl. 155. ZPP-a) te sukladna Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 7/2022, 126/2022 i 138/23).

33. Kako tužiteljice nisu uspjele sa žalbom, to trošak povodom pravnog lijeka pada na njihov teret (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

34. Slijedom navedenog, valjalo je iz navedenih razloga na temelju čl. 368. st. 2. ZPP-a odlučiti kao u stavku I izreke i čl. 166. st. 1. ZPP-a kao u stavku II izreke ove drugostupanjske odluku.

U Zagrebu 9. srpnja 2024.

Predsjednik vijeća

Gabriela Topić Kordej, v.r.