REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2036/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, kojeg zastupa punomoćnica UĐ, dipl. iur., protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž-1058/23-2 od 22. siječnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-1981/22 od 10. veljače 2023., u sjednici održanoj 9. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž-1058/23-2 od 22. siječnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-1981/22 od 10. veljače 2023.
2. Prijedlog je podnesen na temelju čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), zbog pravnog pitanja za koje tužitelj smatra da je važno za odluku u sporu, te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje nije podnesen.
4. Prijedlog nije osnovan.
5. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP ovaj sud je ocijenio da naznačeno pravno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Naime, tužitelj u prijedlogu postavlja sljedeće pitanje:
„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05)?“
6. Naime, shvaćanje drugostupanjskog suda je da se u konkretnom slučaju treba primijeniti odredba čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, a što je u skladu sa shvaćanjem revizijskog suda u nizu odluka, tako u odlukama Rev-866/22, Rev- 1133/22, Rev-49/23, Rev-12/22 i drugima. Stoga postavljeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
7. Radi navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 385.a. st.1. ZPP odbiti prijedlog tužitelja i odlučiti kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP.
Zagreb, 9. srpanj 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
