REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2932/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Damira Kontreca člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐŠ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Toni Kurtović, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika OTP banke d.d., Split, Domovinskog rata 61, OIB 52508873833, kojeg zastupa punomoćnik Boris Anić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Anić & Anić u Splitu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1185/2023-2 od 12. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4604/2021 od 1. lipnja 2023., na sjednici održanoj 9. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na naznačeno pitanje u prijedlogu se odbija, a u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1185/2023-2 od 12. veljače 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4604/2021 od 1. lipnja 2023.
2. Tužitelj na prijedlog nije odgovorio.
3. Prijedlog nije osnovan.
4. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a i 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22. i 155/23. - dalje: ZPP), prema ocjeni ovog revizijskog suda, postavljeno pravno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, s obzirom na to je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske u proširenom vijeću od trinaest sudaca, sukladno odredbi čl. 390. st. 2. ZPP, zauzeo shvaćanje u odluci broj Rev-549/2023 od 18. prosinca 2023.
5. Razlozima koji se navode u prijedlogu tuženik nije učinjeno vjerojatnim da mu je, u donošenju drugostupanjske presude i samom presudom, zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Podnositelj prijedloga prigovara u bitnome da drugostupanjska presuda ne sadrži zahtijevane razloge u odnosu na tzv. negativnu tečajnu razliku, pa da mu je povrijeđeno pravo, proizvoljnošću, na pravično suđenje.
6. U odluci ovog suda Rev-549/2023 od 18. prosinca 2023. izraženo je shvaćanje:
„... Međutim da bi se uopće moglo odlučivati o potraživanju jedne od strane ugovora koji je djelomično ništetan potrebno je da takva strana u tom smislu postavi tužbeni zahtjev, odnosno ako se radi o tuženiku da postavi protutužbeni zahtjev ili procesnopravni prigovor radi prebijanja. Također je moguće da se postavi materijalnopravni prigovor prijeboja u smislu odredbi čl. 195. i čl. 196. ZOO. Jedino tada sud može odlučivati o potraživanju tuženice na ime restitucije temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu.“ (dio u odlomku 17.), te:
„U tom smislu, ako u postupku u odnosu na potraživanje tužene stranke, nije na određen način istaknut procesnopravni prigovor radi prebijanja iz čl. 333. ZPP ili materijalnopravni prigovor prijeboja (kompenzacija) iz čl. 195. i čl. 196. ZOO, odnosno ako nije podnesena protutužba, tada nema ni postupovnih pretpostavki za bilo kakvo odlučivanje o osnovanosti ili neosnovanosti potraživanja tuženice na ime restitucije u vezi s negativnim tečajnim razlikama temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu u CHF.“(odlomak 19.)
7. Kada je osnovanost visine zahtjeva utvrđena na temelju nalaza i mišljenja vještaka koji je izračun izradio sukladno zadatku od strane suda, a u postupku je izostao odgovarajući prigovor u smislu citiranog u prethodnom odlomku ove odluke, te kada odredba čl. 375. st. 1. ZPP određuje da se u obrazloženju drugostupanjske odluke ocjenjuju žalbeni navodi koji su od odlučnog značaja, onda navodi iz prijedloga za dopuštenje revizije nemaju značaj ispunjenja pretpostavke tražene vjerojatnosti (da je u donošenju drugostupanjske presude i samom presudom, zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda).
8. Dakle, razmatrajući prijedlog tuženika u smislu odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP i 389. st. 1. ZPP ovaj sud je zaključio da naznačeno pitanje nije važno u smislu kako to zahtijeva odredba čl. 385.a st.1. ZPP, pa je u tom dijelu, sukladno odredbi čl. 389.b st. 1. ZPP, prijedlog odbijen, a kako nisu ispunjene niti pretpostavke predviđene u odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP za dopuštenost revizije, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, prijedlog je u tom dijelu odbačen, te je riješeno kao u izreci ove odluke.
Zagreb, 9. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
