REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-665/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, Dragana Katića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, protiv I-tuženika Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb, Jurišićeva 4, OIB 87939104217 (prije: [trgovačko društvo], [adresa], [osobni identifikacijski broj]), II-tuženika [trgovačko društvo], [adresa], [osobni identifikacijski broj], III-tuženika [trgovačko društvo], [adresa], [osobni identifikacijski broj], IV-tuženika Vodičanka[trgovačko društvo], [adresa], [osobni identifikacijski broj], V-tuženika LE iz [adresa] i VI- tuženika LEA iz [adresa], radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kupoprodaji nekretnina i podmirenju dospjelog duga, odstupa i predaje, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5110/2020-2 od 30. kolovoza 2021., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-337/2020-13 od 6. listopada 2020., u sjednici održanoj 9. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tužiteljice i ukida rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5110/2020-2 od 30. kolovoza 2021. i rješenje Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-337/2020-13 od 6. listopada 2020., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnje postupanje.
II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem u točki I. izreke određen je nastavak postupka u ovom parničnom predmetu prekinut rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P- 401/13 od 16. svibnja 2014. U točki II. izreke određeno je da rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za zainteresiranu stranku teći u cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rješenje o nastavku postupka, te je u točki III. izreke obustavljen postupka u ovom parničnom predmetu.
2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba tužiteljice i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-5376/2021-2 od 11. siječnja 2022. dopustio tužiteljici podnošenje revizije u odnosu na pitanje:
„Je li sud postupio suprotno odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 70/2019) kada je pobijanim rješenjem odbio tužiteljičinu žalbu i potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim je postupak u odnosu na sve tuženike obustavio?“
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedenog rješenja reviziju je, pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje u tekstu: ZPP), podnijela tužiteljica i to zbog pitanja u odnosu na koje je dopuštena. Predlaže da ovaj sud ukine nižestupanjska rješenja i predmet vrati na ponovno „suđenje“.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija je osnovana.
7. U povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 1. ZPP-a).
8. Podnoseći reviziju zbog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena tužiteljica ustraje u tvrdnji da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili odredbu čl. 119. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 70/19) kada su pobijanim rješenjima obustavili postupak u odnosu na sve tuženike.
9. Osnovano tužiteljica tvrdi da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili navedenu odredbu kada su obustavili predmetni postupak u odnosu na sve tuženike.
10. Prema obrazloženju nižestupanjskih sudova u ovom predmetu utvrđen je prekid postupka jer je IV-tuženik kao pravna osoba prestao postojati, a postupak je prekinut i u odnosu na sve ostale tuženike jer se prema shvaćanju tih sudova u konkretnom slučaju spor može riješiti samo na jednak način prema svim tuženicima. Primjenjujući na konkretnu situaciju prijelazne i završne odredbe, konkretno čl. 119. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 70/19 - dalje: ZID ZPP/19) i utvrđujući da u međuvremenu nije došlo do preuzimanja postupka odnosno podnošenja prijedloga za preuzimanje postupka sukladno navedenim noveliranim odredbama ZPP-a, nižestupanjski sudovi su zaključili da su se ispunile pretpostavke za nastavak i istodobno obustavu ovog postupka.
11. Navedeno postupanje nižestupanjskih sudova nije pravilno.
12.1. Odredbom čl. 215.b, u koji je novelom ZIDZPP/19, čl. 119. dodan novi st. 2. propisano je:
„Postupak se obustavlja kad umre ili prestane postojati stranka u postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike, odnosno pravne sljednike.
Postupke u kojima, u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona, postoji pravomoćno rješenje o prekidu zbog razloga navedenog u članku 212. točki 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92, 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) sud može nastaviti i istodobno obustaviti ako pravni sljednik pravne osobe ne preuzme postupka ili protivna strana ne predloži da ga sud pozove da to učini u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.“.
12.2. Prema odredbi čl. 212. toč. 4. ZPP-a postupak se, između ostalog, prekida i kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadležno tijelo pravomoćno odluči o zabrani rada.
12.3. Prema odredbi čl. 201. ZPP-a ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli.
13. U ovoj pravnoj stvari radi se o tužbi radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kupoprodaji nekretnina (radi podmirenju dospjelog duga) i predaje u posjed nekretnine tužiteljici. U takovoj činjeničnoj i pravnoj situaciji tuženici jesu jedinstveni suparničari u odnosu na tužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje ništetnosti predmetnog ugovora jer se zbog prirode pravnog odnosa spor u tom dijelu može riješiti samo na jednak način prema svim strankama (suparničarima), no tuženici u odnosu na zahtjev usmjeren na predaju u posjed nekretnine nisu jedinstveni suparničari iz čl. 201. ZPP-a nego samo obični suparničari, a u odnosu na koje spor ne mora riješiti niti na jednak način prema svim suparničarima. Osim toga odredba čl. 119. st. 1. ZID ZPP/19 nije imperativna pravna norma jer je njom sudovima ostavljeno samo zakonska mogućnost nastaviti i istodobno obustaviti parnični postupak ako pravni sljednik pravne osobe ne preuzme postupak ili protivna strana ne predloži da ga sud pozove da to učini u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona, dakle ne i obveza takvog postupanja.
14. Ovaj sud smatra, s obzirom na navedeno, da su nižestupanjski sudovi prilikom donošenja odluke morali imati u vidu sve okolnosti ovog pojedinog slučaja, posebno sadržaj tužbenog zahtjeva koji se sastoji od dva zasebna dijela, te nakon toga razmotriti mogućnost i posljedice primjene odredbe čl. 215.b st. 2. ZPP-a u kojoj je sadržana novela iz čl. 119. ZID ZPP/19, pri čemu činjenica da se u odnosu na jednog suparničara postupak ne može nastaviti i da bi ga trebalo obustaviti ne mora nužno imati za posljedicu da je protivna strana, ovdje tužiteljica, izgubila svoja prava u odnosu na ostale tuženike vezano kako za utvrđenje ništetnim predmetnog ugovora, tako i za predaju u posjed, koji i dalje ima stranačku sposobnost. U protivnom bi predmetna nekretnina, koja prema stanju spisa u naravi predstavlja pomorsko dobro, zauvijek ostala u posjedu ostalih tuženika.
15. Stoga odgovor na naznačeno pitanje glasi:
Sud je postupio suprotno odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 70/19) kada je pobijanim rješenjem odbio tužiteljičinu žalbu i potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim je postupak u odnosu na sve tuženike obustavio u odnosu na oba postavljena tužbena zahtjeva, pri čemu nije cijenio da se u ovom slučaju radi o tužbi radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kupoprodaji nekretnina i predaje u posjed nekretnine tužiteljici, koja u naravi predstavlja pomorsko dobro.
16. Stoga je osnovan revizijski razlog pogrešne primjene procesnog prava na koji razlog, naznačujući pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena, tužiteljica ukazuje.
17. Budući da je zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjskih sudova pogrešno primijenjeno procesno pravo postoji razlog zbog kojeg je revizija dopuštena, te je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a reviziju prihvatiti kao osnovanu i ukinuti oba pobijana rješenja, te će nižestupanjski sudovi razmatrati postupanje u ovoj pravnoj stvari.
Zagreb, 9. srpnja 2024.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić
