Poslovni broj: Gž Ovr-155/2022-2

1

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Sisku po sucu pojedincu Martini Budinski Modronja, u ovršnom predmetu U. L. C. d.o.o., OIB: ..., Z., ..., kojega skupno zastupaju član uprave M. J., OIB: ..., Z., ..., a ovi zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva A. & A. d.o.o., odvjetnici iz S., protiv ovršenika O. Ž., ..., Š., OIB: ..., radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu, poslovni broj: Ovr-556/2021 od 21. listopada 2021., 12. prosinca 2023.

 

             

r i j e š i o   j e

 

              Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika O. Ž. i potvrđuje se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu, poslovni broj: Ovr-556/2021 od 21. listopada 2021.

 

             

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi, na temelju ovršne isprave, pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj VI P-2645/15od 11. listopada 2019., ispravljene pravomoćnim i ovršnim rješenjem istog suda poslovni broj VI P-2645/15 od 15. listopada 2019. radi namirenja dospjelog novčanog potraživanja ovrhovoditelja u iznosu od 424.195,24 kune sa zakonskim zateznim kamatama na svaki pojedini iznos, dosuđenog troška parničnog postupka u iznosu od 143.450,00 kuna uvećanog za zatezne kamate, te troškova ovog ovršnog postupka, određena je ovrha na nekretnini ovršenika označenoj kao čkbr. 696/25 kuća i dvor površine 382 m2, upisane u z.k.ul. 5504 k.o. Š., te je ovrhovoditelju određen trošak ovog ovršnog postupka u iznosu od 9.600,00 kuna. 

 

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi ovršenik i treće osobe izjavili pravovremenu žalbu ne navodeći određeno iz kojih žalbenih razloga dok se iz sadržaja žalbe može razabrati da žalbu izjavljuju zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga označenih u članku 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22.,  dalje: ZPP),  sve u svezi s člankom 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., dalje: OZ). Uz žalbu ovršenik i treće osobe podnijele su prijedlog za odgodu ovrhe. U žalbi navode da nekretnina na kojoj je određena ovrha predstavlja jedini dom ovršeniku i trećim osobama, a da ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu nije podnio dokaz iz članka 75. stavak 7. OZ da ovršenik i treće osobe imaju drugu nekretninu za stanovanje, a niti suglasnost ovršenika iz članka 5. stavak 5. OZ. Nadalje istaknuli su prigovor prava na dom, te ukazali da prvostupanjski sud nije proveo test razmjernosti. Navode da žalbu podnose zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ. Predlažu ovrhu odgoditi do donošenja odluke o žalbi. 

 

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava žalbene navode ovršenika i trećih osoba, te predlaže da drugostupanjski sud žalbu i prijedlog za odgodu ovrhe odbije.

 

4.  Žalbe ovršenika je neosnovana.

 

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovom  donošenju ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je prvostupanjski sud počinio ijednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP, na koje temeljem članka 365. stavak 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

 

6.  Pobijano rješenje o ovrsi doneseno na temelju ovršne isprave, presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2645/15 od 11. listopada 2019. koja prileže spisu (stranica 5 do 36 spisa), a  iz koje proizlazi da je protiv ovršenika kao 3. tuženika, te trećih osoba D. Ž. i K. Ž. kao 1. i 2. tuženika vođen parnični postupak radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji. Navedenom presudom je između ostalog suđeno (točka II. izreke) da je 3. tuženik (ovdje ovršenik) dužan trpjeti namirenje potraživanja tužitelja (ovdje ovrhovoditelja) prema 1. tuženiku (ovdje treća osoba ad 4.) u iznosu od 424.195,24 kune sa zakonskim zateznim kamatama i to sudskom prodajom nekretnine označene kao kčbr. 696/25 upisane u z.k.ul. 5504 k.o. Š.. Nadalje proizlazi da je navedenom presudom (točka III. izreke) tužitelju (sada ovrhovoditelju) dosuđen je trošak ovršenog postupka u iznosu od 143.450,00 kuna, a tuženicima (sada ovršenik, treća osoba ad 4. i ad. 5.) naloženo isti naknaditi. 

 

7.  Ovršenik je u žalbi na rješenje o ovrsi istaknuo žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ, pa je prvostupanjski sud povodom tog žalbenog razloga, ovršenika trebao uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, sve sukladno članku 52. stavak 3. OZ. Iz spisa proizlazi da rješenje o upućivanju ovršenika u parnicu nije doneseno.

 

              8. Neosnovani su žalbeni navodi ovršenika kojima isti ukazuje na odredbu članka 75. stavak 5. i stavak 7. OZ.

 

              8.1. Člankom 75. stavak 1. OZ propisano je da se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine ne može provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, a koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Stavkom 5. toga članka propisano je da se smatra da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini, a koja suglasnost se daje u pisanom obliku. Stavkom 7. istog članka je propisano da je ovrhovoditelj dužan uz prijedlog za ovrhu podnijeti suglasnost iz stavka 5. ili pravomoćnu presudu, javnu ili privatnu ispravu koja ima značenje javne isprave kojom dokazuje da ovršenik ili osoba koju je po zakonu dužan uzdržavati ima drugu nekretninu za stanovanje. 

 

              8.2.  Prilikom donošenja rješenja o ovrsi prvostupanjski sud nije trebao voditi računa o navedenim zakonskim odredbama i to stoga što je ovom ovršnom postupku prethodio parnični postupak u kojem je donesena presuda kojom je naloženo sada ovršeniku da je dužan trpjeti da sada ovrhovoditelj svoje novčano potraživanje naplati prodajom nekretnine ovršenika, koje su predmet ovog postupka, zbog čega je ovršenik u tom parničnom postupku mogao isticati prigovor prava na dom. Naime u tom kontradiktornom postupku bi se proveo test razmjernosti čime bi bila osigurana zaštita prava na dom. Zbog navedenog ovršenik u ovom ovršnom postupku više ne može isticati taj prigovor.

 

              8.3.  U prilog navedenom ide i zaključak usvojen na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog on line 31. ožujka 2021. Prema tom zaključku u slučaju kada se prijedlog za ovrhu na nekretnini temelji na presudi kao ovršnoj ispravi, ovrhovoditelj nije dužan uz prijedlog za provedbu ovrhe dostaviti suglasnost ovršenika za provedbu ovrhe na jedinoj nekretnini, niti dostavljati isprave kojima bi se dokazalo da ovršenik ima drugu nekretninu podobnu za stanovanje.

 

9. Kako ovršenik u žalbi na rješenje o ovrsi nije istaknuo niti jedan izvanparnični žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. OZ (točka 2., 4., 6. i 8.), a ovaj sud ne nalazi ni izvanparnične razloge na koje pazi po službenoj dužnosti (točka 1., 3. i 5.), sukladno članku 380. točka 2. ZPP u svezi s člankom 21. OZ, žalba ovršenika  je kao neosnovana odbijena i rješenje o ovrsi je potvrđeno. 

 

10. Radi prvostupanjskog suda se napominje da je ovršenika potrebno uputiti na parnicu sukladno članku 52. stavak 3. OZ.

 

10.1. Nadalje napominje se da iako je navedeno da žalbu podnose i treće osobe, sukladno odredbi članka 50. stavak 1. OZ, žalbu na rješenje o ovrsi na temelju ovršen isprave može podnijeti samo ovršenik, dok sukladno članku 59. OZ treće osobe mogu podnijeti prigovor protiv ovrhe ako imaju kakvo pravo koje sprječava ovrhu. Slijedom navedenog, obzirom da treće osobe ne mogu izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi, ovaj drugostupanjski sud žalbu trećih osoba nije odbacio kao nedopuštenu, već je istu smatrao prigovorom protiv ovrhe što ona sadržajno i je. 

 

10.2.  Napominje se i da prvostupanjski sud o prigovoru trećih osoba protiv ovrhe, kao i prijedlogu ovršenika i trećih osoba za odgodu ovrhe treba odlučiti. 

 

U Sisku 12. prosinca 2023.

 

                                                                      Sutkinja

                                                                                    Martina Budinski Modronja, v.r.