Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4190/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. M. K., OIB:…, kćeri D., rođene G., iz Z., rođene … 1933., a umrle … 2019., državljanke Republike Hrvatske, odlučujući o žalbi nasljednice D. G. iz Z., protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-9333/2022-7 od 20. travnja 2023., ispravljenog rješenjem istog suda poslovni broj O-9333/2022-10 od 9. svibnja 2023., dana 8. srpnja 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba nasljednice D. G. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-9333/2022-7 od 20. travnja 2023., ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj O-9333/2022-10 od 9. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda je u točki I. izreke odlučeno da se nastavlja ostavinski postupak iza pok. K. M..

Pod točkom II. izreke je utvrđeno da ostavinsku imovinu pok. K.M. sačinjavaju:

- nekretnine upisane u zk.ul. 8159 k.o. 335312 G., zkčbr. 3028/2 oznake dvorište i livada, u Z., ukupne površine 789 m2, upisano kao zk tijelo AI te uknjiženo kao društveno vlasništvo na kojem je zemljištu temeljem čl. 37 Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta i to na 35/268 dijela uknjiženo pravo korištenja u korist vlasnika zgrade opisane kao zk tijelo A II - dok na tom zemljištu postoji zgrada, te zk tijelo AII oznake kuća u Z. (u kopiji katastarskog plana označena br. 2) sagrađena na 35/268 dijela kčbr. 3028/2 upisano kao vlasništvo ostaviteljice u cijelosti,

- pokretnine - novčano potraživanje prema HZMO-u s osnova neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu.

U točki III izreke su njezinim nasljednicima proglašeni:

1. I. G., OIB:…, iz Z., nećak ostaviteljice, koji nasljeđuje:

- nekretnine navedene u točki II. izreke ovog rješenja, u cijelosti

- pokretnine navedene u točki II. izreke ovog rješenja, u 11/12 dijela 2. D. G., OIB:…, iz Z., nećakinja ostaviteljice, koja nasljeđuje:

- pokretnine navedene u točki II. izreke ovog rješenja, u 1/12 dijela.. U točki IV. izreke je odlučeno da će Zemljišnoknjižni odjel ovog suda izvršiti, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, upis prava nasljednika na nekretnini navedenoj pod točkom I. izreke.

2. Protiv navedenog rješenja je nasljednica D. G. pravovremeno podnijela žalbu bez navođenja zakonskih razloga iz odredbe članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje ZPP) u svezi s odredbom čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15 - dalje: ZN/03) te bez valjanog prijedloga sadržaja drugostupanjske odluke.

3. Odgovor na žalbu je podnio Z. G., brat žaliteljice, u kojem navodi da je njegovo zadnje mišljenje i sugestija sudu da dodijeli sestri D. kuću na doživotno uživanje, a po njenoj smrti da pripadne bratiću I..

4. Žaliteljica u bitnome navodi da je I. G. napustio tetu još prije 10 godina te ona smatra da oporuka koja je pronađena nije pravovaljana jer je došlo do izmijenjenih okolnosti te jer je nećak I. ostavio tetu K. M. samu i nije se brinuo o njoj jer je bolestan i pati od niza psihičkih bolesti te nije sposoban upravljati kućom pa žaliteljica moli da se njoj dodijeli kuća, a kako je to zaslužila svojim radom, žrtvom, skrbi i ljubavi prema preminuloj teti K. M.. Žaliteljica također navodi da je osoba s invaliditetom, na socijalnoj skrbi i bez primanja te smatra da po zakonu ima pravo na život i smještaj dostojanstven čovjeku.

5. Žalba je neosnovana.

6. Odredbom čl. 4. ZN-a je propisano da se nasljedno pravo stječe na temelju oporuke ili na temelju zakona. Dakle, imovinu ostavitelja je moguće naslijediti bilo kakva zasluga po "radu, žrtvi isključivo po dvije osnove - zakonu i oporuci, dok

skrbi i ljubavi" prema ostaviteljici ni u kom slučaju ne mogu biti osnova po kojoj bi bilo tko mogao naslijediti ostavinsku imovinu.

7. U ovoj pravnoj stvari je ostaviteljica K. M. sačinila oporuku pred svjedocima dana 2. prosinca 1992., koju je proglasio javni bilježnik T. S. na ročištu održanom dana 2. srpnja 2019., a kojem ročištu je prisustvovala nasljednica D. G. te je dala nasljedničku izjavu da se prihvaća nasljedstva temeljem zakona, a vezano za oporuku je izjavila da ju priznaje za istinitu i valjanu.

8. U skladu s odredbom čl. 64. st. 1. ZN-a oporučitelj može uvijek opozvati oporuku, u cjelini ili djelomično, očitovanjem danim u bilo kojem obliku u kojem se po zakonu može napraviti oporuka, dok je u st. 2. istog članka propisano da oporučitelj može opozvati pisanu oporuku i uništenjem isprave.

9. U konkretnom slučaju ostaviteljica K. M. nije opozvala oporuku od 2. prosinca 1992., a nasljednica D. G. nije pokrenula parnični postupak na koji ju je prvostupanjski sud uputio rješenjem poslovni broj O-3627/2019-8 od 30. lipnja 2021. (list 68-70 spisa) radi pobijanja nasljedničke izjave od 2. srpnja 2019. u kojoj je priznala oporuku od 2. prosinca 1992. pravovaljanom te radi pobijanja navedene oporuke ostaviteljice. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbu čl. 225. st. 4. ZN-a i dovršio postupak bez obzira na zahtjeve glede kojih je žaliteljica upućena na pokretanje parnice.

10. Na žalbeni navod nasljednice D. G. da je ostaviteljica u kući pred svjedocima izjavila, dva svjedoka, da žaliteljica treba nešto dobiti od kuće pošto se žrtvovala za "njezin život kada su je svi ostavili", valja odgovoriti da je prvostupanjski sud pod točkom 6. obrazloženja pobijane odluke pravilno utvrdio da je D. G. na zapisnik 25. rujna 2020. godine izjavila da je jedini svjedok usmene oporuke ostaviteljice bila M. M. koja je stanovala u D. u … ulici te da je ista umrla 2019. godine, a da osim nje drugih svjedoka usmene oporuke nije bilo. Dakle, netočan je žalbeni navod da je ostaviteljica usmeno izrazila svoju posljednju volju pred dva svjedoka, pri čemu žaliteljica ni tijekom postupka niti u žalbi ne navodi ime tog drugog navodnog svjedoka, pri čemu ni sadržaj navodne usmene oporuke tužiteljice ne iznosi jasno i decidirano ("treba dobiti nešto od kuće"), odnosno u kojem suvlasničkom dijelu bi žaliteljici trebala pripasti predmetna kuća.

11. No, osim što usmena oporuka treba biti izjavljena pred dva svjedoka (koja pretpostavka u ovom slučaju nedvojbeno nije ispunjena) za valjanost usmene oporuke su nužne izvanredne okolnosti čije postojanje žaliteljica nije ni navodila niti dokazivala.

12. Naime, prema odredbi čl. 37. st. 1. ZN-a oporučitelj može očitovati svoju posljednju volju usmeno pred dva istodobno nazočna svjedoka samo u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku, dok je u st. 2. istoga članka propisano da usmena oporuka prestaje vrijediti kad protekne 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je napravljena.

13. Dakle, da bi oporučitelj mogao na valjani način svojom ostavinskom imovinom raspolagati usmenom oporukom, mora to biti učinjeno u izvanrednim okolnostima i pred dva svjedoka te ista prestaje vrijediti nakon proteka roka od 30 dana završetka izvanrednih okolnosti. Osim što žaliteljica nije dokazala da bi eventualna usmena oporuka bila očitovana pred dva svjedoka, nije jasno i decidirano navela kada je navodna usmena oporuka očitovana niti jesu li postojale izvanredne okolnosti i o kojim okolnostima se radilo, a s obzirom na zakonski rok od 30 dana nakon kojeg prestaje vrijediti usmena oporuka.

14. Stoga u situaciji kada je ostaviteljica K. M. sačinila oporuku pred svjedocima, čiju valjanost žaliteljica nije osporila u parničnom postupku, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo iz naprijed citiranih odredaba te odredbu čl. 226. ZN-a kada je donio pobijano rješenje.

15. Unatoč razumijevanju teške materijalne i životne situacije žaliteljice, drugostupanjski sud nema mogućnosti ni ovlaštenja uvažiti žalbu nasljednice D. G. jer ne postoji pravna osnova niti važeća pravna norma po kojoj bi žaliteljica mogla biti

na temelju

proglašena nasljednicom na predmetnoj kući u Z., a sudovi su dužni suditi Ustava, pravne stečevine Europske unije, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava. (čl. 5. Zakona o sudovima - "Narodne novine", br. 28/13, 33/15, 82/15, 67/18, 21/22 i 16/23).

16. Slijedom navedenoga i na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 175. st. 2. ZN, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 8. srpnja 2023.

Sudac:

Diana Preglej, v.r.