Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-76/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice A. D., OIB …, iz T., zastupane po punomoćniku M. V., odvjetniku u O. društvu V. i partneri d.o.o. iz R., protiv protustranke J. Š., OIB …, iz T., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Z-19267/2022 od 18. rujna 2023., dana 8. srpnja 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice A. D. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Z-19267/2022 od 18. rujna 2023.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe pod brojem Z-15259/2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljice kao neosnovan i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u C., Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-15487/2022 od 14. studenog 2022. (toč. I. izreke) i naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora (toč. II. izreke).

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela predlagateljica iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP) uz prijedlog da rješenje preinači u skladu s navodima žalbe ili ukine i predmet vrati na ponovan postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19 i 128/22 – dalje: ZZK).

5. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda, poslovni broj Z-15487/2022 od 14. studenog 2022. odbijen prijedlog predlagateljice za uknjižbu prava vlasništva na nekretnini k. č. …, zk. ul. … k.o. B., na temelju Ugovora o usklađenju zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem od 26.9.2022. i pravomoćne presude zbog izostanka i na temelju priznanja od 6.6.2004.

6. Pravodobno izjavljenom žalbom predlagateljica osporava pravilnost i zakonitost rješenja zemljišnoknjižnog suca navodeći u bitnome da je iz čl. 2. Ugovora o usklađenju zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem od 26. rujna 2022. vidljivo da je pravni temelj za upis knjižnog prava vlasništva dosjelost i da unatoč činjenici što izjava o priznavanju vlasničkog prava sama po sebi nije dokaz da je taj drugi stekao vlasničko pravo, u situaciji kada postoje i druge pravno relevantne okolnosti (priznanje zemljišnoknjižnog vlasnika o činjenicama koje su relevantne za status nekretnine), te da je u takvim okolnostima prvostupanjski sud stoga trebao dopustiti predloženi upis prava vlasništva na njezino ime. Navodi da je takvo pravno shvaćanje izraženo u odluci Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž Zk- 403/2022-4 od 17. srpnja 2022.

7 Prvostupanjski sud odbijanje prigovora kao neosnovanog i potvrđivanje rješenja ovlaštenog referenta broj Z-15487/2022 od 14. studenog 2022. obrazlaže pozivom na odredbu čl. 48. st. 2. ZZK navodeći da iz isprave temeljem koje se zahtjeva predmetni upis-Ugovora o usklađenju zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem od 26. rujna 2022., nije isprava iz koje je vidljiv pravni temelj za upis prava vlasništva, jer da priznanje činjenica nije causa pravnog posla.

8. Prema odredbi čl. 48. st. 2. ZV za upis knjižnog prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj.

9. Kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo nadležno tijelo, te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje je upis dopustilo (čl. 117. st. 2. ZV).

10. Vlasništvo se temeljem odredbe čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17-dalje: ZV) može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Stavkom 2. istog članka propisano je da je na temelju st. 1. toga članka stečeno pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

11. Na temelju valjanog pravnog posla kojem je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom (čl. 115. st. 1. ZV), dok je st. 3. istog članka propisano da pravni posao kojemu je cilj sjecanje vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku.

12. Premda je pogrešno stajalište prvostupanjskog suda da iz Ugovora o usklađenju zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem od 26. rujna 2022. nije vidljiv pravni temelj, prijedlog za upis nije osnovan, ali iz drugih razloga.

13. Naime, pravilno u žalbi navodi predlagateljica da izjava zemljišnoknjižnog vlasnika o priznavanju vlasničkog prava drugoj osobi na nekretnini za koju se predlaže upis prava vlasništva sama po sebi nije dokaz da je taj drugi doista i stekao vlasničko pravo, ali da u situaciji kada postoje i druge pravno relevantne okolnosti (priznanje zemljišnoknjižnog vlasnika o činjenicama koje su relevantne za status nekretnine), tada iz takve isprave može biti vidljiv pravni temelj za upis knjižnog prava.

14. Ovo iz razloga jer zemljišnoknjižni vlasnik (ali ne i njezin stvarni/faktični vlasnik), može na valjan način (pravnim poslom) priznati drugoj osobi koja je stvarni/faktični, ali ne upisani zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine relevantne činjenice koje se odnose na status nekretnine, pa tako i činjenice koje se odnose na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, te nakon priznanja tih činjenica dopustiti toj osobi da se upiše kao vlasnik nekretnine u zemljišnoj knjizi (izdati joj valjanu tabularnu ispravu) kako bi se pravno zemljišnoknjižno stanje uskladio sa stvarnim faktičkim stanjem, te se u takvoj situaciji može smatrati da je dosjelost pravni temelj stjecanja vlasništva.

15. U konkretnom slučaju stranke Ugovora o usklađenju zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem od 26. rujna 2022. J. Š. i A. D. u članku 2. suglasno su utvrdile da je na nekretnini z.k. č. … površine 21 čhv, koja je upisana u zk. ul. … k.o. … B. uknjiženo sedam suvlasnika (B. B. u 6/168 dijela, Ž. M. u 14/168 dijela, Š. J. u 14/168 dijela, D. A. u 14/168 dijela) J. B. u 18/168 dijela, B. R. u 18/168 dijela i D. D. u 84/168 dijela), no da je stvarna i jedina vlasnica nekretnine A. D., koja je pravo vlasništva stekla diobom sa sestrom J. Š. 2012., a sestra J. Š. da je pravo vlasništva stekla temeljem pravomoćne i ovršne presude zbog izostanka i presude na temelju priznanja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P-194/04 od 4. lipnja 2004., koja isprava nije provedena u zemljišnim knjigama.

16. Prema odredbi čl. 41. ZZK ako se zemljište ili neko knjižno pravo prenese izvan knjižno na više osoba uzastopno, može posljednji stjecatelj zahtijevati da se knjižni prijenos provede neposredno na njega ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od knjižnog prednika do sebe.

17. Da bi se provela uknjižba moraju biti ispunjene sve pretpostavke koje se moraju ispuniti za provedbu svakog zemljišnoknjižnog upisa (materijalne pretpostavke glede knjižnog prednika članak 40.-42 ZZK). Isprave temeljem koje se upis provodi moraju ispunjavati sve opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave za upis (čl. 43. i 44. ZZK), kao i postupovne pretpostavke (čl. 102.-104. ZZK). Uz navedeno za upis uknjižbe moraju se glede tabularne isprave ispuniti i određene posebne pretpostavke koje se razlikuju ovisno o tome provodi li se uknjižba na temelju privatne ili na temelju javne isprave (čl. 52.-55. ZZK). Isprava tako shodno odredbi članka 54. st. 1. a. ZZK-a mora sadržavati točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojeg se zahtjeva uknjižba tako da se iz iste na nedvojben način može utvrditi glede kojeg se zemljišta, odnosno knjižnog prava zahtijeva upis.

18. Imajući u vidu prednje navedene zakonske odredbe, te činjenicu da predlagateljica nije dostavila diobni ugovor zaključen između nje i sestre J. Š., niti isprave kojima dokazuje pravni slijed u odnosu na one suvlasnike koji nisu obuhvaćeni pravomoćnom i ovršnom presudom zbog ogluhe i na temelju priznanja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P-194/04 od 4. lipnja 2004., to utemeljenost prijedloga za upis ne proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava, jer predlagateljica nije dokazala neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od knjižnog prednika do sebe (čl. 41. ZZK).

19. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbi čl. 48. st. 2., u vezi čl. 117. st. 2. ZZK sporni upis odbijen. Posljedično tome pravilno je odbijen prigovor predlagateljice kao neosnovan i potvrđeno prvostupanjsko rješenje, te naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora.

20. Slijedom iznijetih razloga, temeljem odredbe čl. 149. st. 3. ZZK žalbu predlagateljice valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, te naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Zagrebu, 8. srpnja 2024.

Sutkinja:

Ksenija Grgić, v.r.